• hr
  • en

Hvarsko kazalište

Hvarsko kazalište

Hvarsko povijesno kazalište – najstarije javno/komunalno kazalište Europe, ususret 400-toj obljetnici

Hvarsko povijesno kazalište spomenik je od nacionalnog značaja za republiku Hrvatsku, i jedan od najznačajnijih spomenika svoje vrste u Europi.
Smješteno je na prvom katu zgrade Arsenala, brodogradilišta i spremišta za komunalnu galiju iz sredine 16.st. Kao ključni objekt lučkih uređaja, smješten je u središtu urbanističke jezgre grada Hvara.

Iako je skromnih dimenzija, skladnim renesansnim oblicima spada u jedan od najljepših i najbolje sačuvanih na Mediteranu. Oštećenja koju su mu nanesena 1571. g. napadom Turaka, te eksplozijom baruta na gradskoj citadeli 1579. g., rezultirala su izgradnjom potpornih lukova u prizemlju i povišenjem objekta, što je dalo mogućnost korištenja prvog kata. Knez Petar Semitecolo, svojom je vizionarskom i demokratskom upravom, sanirao Arsenal i postigao socijalni mir u Komuni. Ta je postignuća obilježio natpisom na istočnim vratima prizemlja Arsenala: ANNO PACIS PRIMO MDCXI – PRVE GODINE MIRA 1611. Nakon izgradnje Fontika s reprezentativnim renesansnim lukovima prema trgu i terasom s Belvederom, istočni dio prvog kata uređen je u prostranu dvoranu s pozornicom koja je trebala poslužiti za kulturna i društvena događanja.

Završetak ovih radova Semitecolo je obilježio natpisom nad glavnim ulaznim vratima na Belvederu, ANNO SECVNDO PACIS MDCXII – DRUGE GODINE MIRA 1612. Znakovito jest da je Semitecolo obilježio socijalni mir izgradnjom prostora kulturne namjene i to u vremenu kada je u Europi postojalo tek nekoliko dvorskih i akademijinih ( privatnih ) kazališta. Štoviše, otvorivši ovakav prostor za sve žitelje Komune, napravio je povijesni iskorak u demokratizaciji kulture u Europi. Iako nam povijest, sve do 1712. g. nije ostavila traga o izgledu i scenskom korištenju teatra, pisani povijesni dokumenti iz 17.st. nam svjedoče da je prostor bio u namjeni.

Slijedeći povijest nastajanja prvih teatara Europe, koja su sva bila privatna ( namijenjena povlaštenim staležima ), hvarsko je Kazalište treće po starosti, a prvo kazalište otvoreno javnosti, bez obzira na stalešku pripadnost.
Danas sačuvan interijer Kazališta, prvi put izgrađen 1803.g. kada je osnovano Kazališno društvo ( prvo svoje vrste u Europi ), mijenjao se i dorađivao do 1900. g. Stilski pripada neobaroku i kao takav se uvrštava u desetak sačuvanih baroknih i neobaroknih teatara Europe.

Kazališno je društvo vodilo i program Kazališta. U kazališnim sezonama, koje su bile vezane za vrijeme karnevala, u hvarskom su kazalištu nastupale domaće i strane scenske i glazbene amaterske i profesionalne kazališne družine. Gostovale su dramske grupe i kazališta iz Splita, Zadra, Dubrovnika, Ancone i Barija. U jednoj se sezoni znalo održati i do 36 priredaba, među njima drame i komedije, kantate, koncerti i opere. Bogat scenski život Kazališta nastavljen je i u 20. st. kada su u njemu nastupale kazališne kuće i ansambli iz mnogih gradova bivše države.

Može se reći da je u bližoj povijesti tek jednom obilježena obljetnica ovog objekta. Akademik dr. Grga Novak i Akademija, zajedno s hvarskom općinom i Centrom za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, 1972.g. obilježili su 360 – tu obljetnicu Kazališta.
Stoga je predstojeća obljetnica hvarskog Kazališta datum od izuzetne kulturno-povijesne važnosti za Hvar i Hrvatsku.

Viši kustos Muzeja hvarske baštine, Mirjana Kolumbić, prof.

shares