This post is also available in: English
Izumitelji, slikari i građevinari svjetskog značaja
Dalmacija je kraj pametnih i vrijednih ljudi koji su kroz povijest, sve do današnjih dana, oblikovali njezin duh i krajolik.
Primjer je rimski car Dioklecijan, koji je na splitskoj obali svio svoj dom, znamenitu Dioklecijanovu palaču. To je kameno zdanje koje je u vrijeme nastanka predstavljalo najluksuzniji ljetnikovac.
Za Split je znamenit i Sv. Dujam, biskup i zaštitnik grada pod Marjanom, još jedan od ljudi iz crkvenog kora koji su stvarali povijest ovoga grada. Tu je svakako i znameniti don Frano Bulić, glasoviti arheolog i povjesničar, ali i meštar od riječi Marko Marulić koji je nazvan ocem hrvatske književnosti.
Da nije bilo Ive Tijardovića, danas na kazališnim daskama ne bi imali ni Malu Floramy, glasoviti mjuzikl koji sa svakom svojom izvedbom još uvijek puni gledališta.
Bez Ivana Meštrovića knjiga likovne umjetnosti dalmatinskog kraja izgubila bi jedno veliko poglavlje. Njegov rad je glasovit, a njegov značaj seže daleko šire od granica kraja iz kojeg je potekao, dok djela što ih je ostavio za sobom i dalje pričaju o umjetničkoj genijalnosti.
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Faust_Vrancic_v.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/006-Ivan-Meštrović-Autoportret-bronca-1932-mala.jpg[/image]
[/nivo]
Svaki dalmatinski kraj diči se svojim znamenitim ljudima koji su pridonijeli atmosferi i duhu krajeva u kojima su živjeli i djelovali.
U ovom smislu treba spomenuti Sv. Donata, glasovitog biskupa i diplomata te Juraja Mateja Dalmatinca, hrvatskog kipara i graditelja. Šibenik se također diči mnogim povijesnim ikonama. Prvo mjesto na toj listi svakako zauzima Antun Vrančić, izvanredno obrazovana i svestrana osoba. Bio je pisac i povjesničar, diplomat i biskup, arheolog i rodoljub. Njegovog nećaka Fausta Vrančića, znanstvenika, pisca, filozofa i izumitelja Šibenčani smatraju jednim od najvećih umova ovog grada.
I Dubrovnik ima široku listu zanimljivih povijesnih imena.
Tu valja spomenuti Marina Držića, poznatog komediografa koji je stvorio bogatu riznicu likova (npr. Pomet, Dundo Maroje…), koji su po svojim osobinama aktualni i danas, te matematičara Marina Getaldića.
Ivo Vojnović još je jedan dubrovački književnik koji je utkao svoje ime u povijesti hrvatske književnosti.
U ovom znamenitom dubrovačkom povijesnom društvu nalaze se i matematičar i astronom Ruđer Bošković te Vlaho Bukovac, slikar čija su djela na iznimnom glasu i za kojima vlada velika potražnja među današnjim ljubiteljima umjetnosti, većinom onih dubljeg džepa.
Imati djelo Vlahe Bukovca, danas je stvar prestiža, pošto je riječ o jednom od ponajboljih hrvatskih umjetnika rođenom u Cavtatu, prekrasnom gradiću nedaleko Dubrovnika.
Faust Vrančić je u povijesti zapisan kao izumitelj platnenog padobrana razapetog na pravokutni okvir, a zanimljivo je da ga je sam isprobao skokom s tornja u Veneciji 1617. godine.
Najvažnije djelo Marka Marulića je Judita, a napisao ga je 1501. godine.
Zanimljiv je i rad Jurja Dalmatinca, koji je djelovao na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, koji je Šibenskoj katedrali dao prepoznatljiv pečat svojim intervencijama na istočnom dijelu.
Ruđer Bošković je bio veliki znanstvenik koji je ostao upamćen po svojim matematičkim rješenjima, teorijama o aberaciji svjetla, planovima za zvjezdarnice… Autor je niza formula, a poznat je i po konstrukcijama brojnih optičkih instrumenata.
Foto Ivan Meštrović autoportret: Muzeji Ivana Meštrovića
Foto Faust Vrančić: Memorijalni centar Fausta Vrančića
This post is also available in: English
