Fešta svetog Vlaha – Dan grada Dubrovnika

Dan dubrovačkoga parca, Svetoga Vlaha, starca koji na dlanu nosi Grad i čiji kipovi obilježavaju dubrovačke zidine i gradske ulaze, posebnim je danom Grada Dubrovnika još od daleke 972. kad se započinje slaviti.

Uz crkvene svečanosti u Dubrovniku je u te dane organiziran i niz svjetovnih manifestacija, namijenjenih stanovništvu i turistima. Restorani nude tipične zimske specijalitete, izložbe i koncerti posvećeni su sv. Vlahu, a šetnja zidinama otkriva više od stotinu kamenih obličja parca.
Ne zna se što je u Dubrovniku na sv.Vlaha ljepše i uzbudljivije. Narodne nošnje Primorja, Župe dubrovačke ili Konavala prizivaju vrijeme starih običaja.

Pozornost plijeni šarenilo crkvenih barjaka, njihovo lepršanje na trgu iza Orlanda i skupina trombunjera, što na ramenu nose kratke široke puške čijom su bukom nekad davno Dubrovčani plašili neprijatelje.
Oni ispaljuju salve prije ulaza u Grad, na Brsaljama gdje se i u doba Republike vježbalo gađanje iz pušaka i topova. Tek u večernjim satima, kad Grad zaodjene tama, a svečeve se moći odmaraju u riznici, gosti iz seoskih bratovština odlaze svojim kućama. Pred lijepim baroknim ulazom u parčevu crkvu zeleni se vijenac lovorike, blistaju vitraji pročelja, a sa zidina, raskošnih zgrada i crkve u prolaznike gledaju kipovi svetog Vlaha koji već stoljećima drži na ispruženoj ruci maketu Grada, kao da je prinosi svome srcu i zaštitničkom zagrljaju.

Za više od tisuću godina što Grad pod Srđem proslavlja dan svoga zaštitnika, nije se puno toga promijenilo. Istina, Dubrovnik više nema svoga kneza niti plemstvo, ali je lijepi kameni Knežev dvor još tu, uz njega barokna crkva svetog Vlaha, barokna katedrala i što je najvažnije vjekovna privrženost žitelja parcu. Ove godine po 1042. put Dubrovnik će prekrasnom tradicionalnom svečanošću počastiti svog parca Sv. Vlaha čija je Festa 2009. uvrštena u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Slavlje započinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na Orlandov stup.

Svakog 2. veljače kad Dubrovnik proslavlja Gospu Kandeloru u narodu se ponavlja stara izreka: “Kandelora, zima fora, za njom ide sveti Blaž i govori da je laž.” I uistinu, taj dan, kad se kopneni gradovi kupaju kišom, a Europa je često pokrivena snijegom, Dubrovnik je pun mimoze, rascvjetanih badema i sunčanih, pravih proljetnih dana.

Na sam dan feste, 3. veljače, u procesiji barjaka i mnoštva vjernika koje hrli u Grad iz čitave dubrovačke okolice i crkvenih velikodostojnika, Stradunom i gradskim ulicama nose se moći sv. Vlaha, a pod baldahinom i najveća od svih relikvija dubrovačke katedrale – Isusova pelenica.
Ispred crkve svetoga Vlaha barjaci se na poseban način izvijaju i klanjaju iskazujući poštovanje svecu što niz stoljeća bdije nad Dubrovnikom.

Prigoda je to pokazivanja ovog posebnog umijeća, ali i prekrasnih bogatih narodnih nošnji koje plijene originalnošću i ljepotom. Svećenici “grličaju” vjernike koji čitavoga dana pohode crkvu, blagoslovom ispred isprepletenih svijeća jer prema vjerovanju sv.Vlaho čuva od bolesti grla.
Festa Sv.Vlaha ujedno je i Dan grada Dubrovnika pa uz duhovni segment slavlja ti dani obiluju i nizom manifestacija. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, koja se odvija u baroknom dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, dodjeljuju se nagrade grada.

U te dane Dubrovnik pohodi diplomatski kor, brojni uglednici hrvatskog poslovnog i političkog svijeta, ali i Europe. Za sve njih, kao dio dubrovačke tradicije, organizira se u tvrđavi Revelin “Večera od kandelore” gdje se kušaju dubrovačke delicije – šporki makaruli i krafne. Niz crkvenih i svjetovnih koncerata, izložbi, predstavljanja knjiga, kazališnih gostovanja posvećeni su tad dubrovačkom zaštitniku.
Dan dubrovačkoga parca, Svetoga Vlaha, starca koji na dlanu nosi Grad i čiji kipovi obilježavaju dubrovačke zidine i gradske ulaze, posebnim je danom Grada Dubrovnika još od daleke 972. kad se započinje slaviti. I slavlje je posve posebno, tipično, dubrovačko.

Izvor: visit.dubrovnik.hr