Lifestyle

350 godina benediktinskog samostana u Hvaru

This post is also available in: English

hvar samostan 1

Znamenita kuća u kojoj se 1485. godine rodio hvarski vlastelin Hanibal Lucić, nešto manje od dva stoljeća  kasnije postat će benediktinskim samostanom, a u sklopu nekadašnje obiteljske palače Lucićevih svoj dom će pronaći i crkva Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Antuna Opata.

Gradske inicijative za izgradnju samostana javljaju se već 1534. godine, no godinom osnutka smatramo 1664., kada su iz Paga u Hvar zaslugom biskupa Milanija došle dvije redovnice kako bi samostan mogao započeti s djelovanjem. Iako za benediktinski muški i ženski red vrijede ista pravila, koncept zatvorenog prostora ipak više vežemo za ženski. Uvriježeno je mišljenje da je red benediktinki među najstrožima, no same se redovnice ne bi s time složile, s obzirom da postoje i drugi redovi sa strogim habitusom, kao što su karmelićanke i klarise.

hvar samostan 2

Godine 1836. hvarska komuna zatražila je od benediktinki da osnuju i žensku pučku školu, a kako red dokolicu smatra neprijateljem duše, redovnice su se oduvijek bavile korisnim aktivnostima i dane provodile u izmjeni molitve i rada. Vodile su svojedobno i dječji vrtić, bavile se izradom misnog ruha, pletenjem…te unikatnim ručnim radom – stvaranjem jedinstvene čipke od niti agave, koja je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro RH.

Hvarski samostan najmlađi je među 8 postojećih ženskih samostana diljem naše obale, no diči se izuzetno dragocjenom kulturnom 350 godina benediktinskog samostana u Hvaru i sakralnom baštinom. U njegovu sklopu je i muzej „Hanibal Lucić“ osnovan 1986. godine, čija se postava sastoji od probranih
crkvenih umjetnina i predmeta. Među vrijednim slikama izdvajamo: Poklonstvo kraljeva iz 15./16. stoljeća, rađenu u tehnici tempere na drvu, te Uzašašće Marijino iz 18. stoljeća naslikano uljem na bakru.

Print

Zbirka sadrži i drvene polikromirane skulpture svetaca iz 17. i 18. stoljeća, te liturgijsko posuđe od srebra, raznovrsne relikvijare, vrijedne radove od svile i crkveno ruho.

ISTINSKA KRALJICA OTOČKOG KAMENA
No, uz ove nedvojbeno dragocjene predmete, jedan, ljubomorno čuvan pod staklom, ipak privlači posebnu pozornost. Riječ je o jedinstvenoj čipki izrađenoj od niti agave!
Koliko je mukotrpna njena izrada, najbolje znaju same redovnice, koje se moraju služiti posebnim rukavicama kako ne bi došlo do oticanja i svrbeža ruku, a prethodno pomno pripremljene niti se moraju
plesti za vlažna vremena, kako bi se spriječilo njihovo pucanje.
Zbog svoje je ljepote agavina čipka već u 19. stoljeću bila poznata i izvan Hvara, a dan danas predstavlja dostojan izvorni poklon za svaku priliku.

Primjerice, čipka od agave poklonjena je papi Ivanu Pavlu II., Papinski grb od agavinih niti poklonjen je
papi Benediktu, a predsjednik Ivo Josipović poklonio je Hvarsku čipku papi Franji.

This post is also available in: English

shares