• hr

Nešto posve drukčije… krenimo stazom slavnog umjetnika kroz Supetar

Ivan Rendić portret 1

Kap povijesti i umjetnosti na dlanu

Krenimo u šetnju kroz najljepše i najstarije dijelove povijesne jezgre Grada Supetra i do mjesta na kojima je Ivan Rendić (1849. – 1932.) nestor hrvatskog kiparstva, ostavio svoj trag.

Krenimo sa supetarske rive, ispred spomenika našem velikanu a nakon toga u obilazak ulice kipara Rendića, Župne crkve, crkvenog muzeja, Leroja, ranokršćanskog mozaika, obiteljske kuće Rendić, parka Vrdolca, predjela Gustirne, ulice Ignjata Joba, galerije „Ivan Rendić“, alegorijskog spomenika „Um“, supetarske rive, gradske plaže „Banj“, a svoju šetnju završite na prekrasnom supetarskom groblju gdje možete vidjeti posljednje počivalište I. Rendića i nekolicinu njegovih radova.

Ukoliko se opustite duhom i prizovete povijest kroz sjećanje, mozda u šapatu borova nazrete tihu sjenu starog velikana kako vas motri i zajedno s vama još jednom prolazi starim dobro znanim putevima.

Ukoliko želite saznati više o velikom hrvatskom kiparu dođite u Supetar, gradić u kojem umjetnost, stoljeće poslije i dalje šapće svoju tihu i prekrasnu priču.

Meri Supetar 1

ČOVJEK KOJI JE BESKRAJNO VOLIO SUPETAR I NJEGOVE LJUDE

O Ivanu Rendiću (1849. – 1932.)
Ivan Rendić je bio prvi hrvatski kipar novijeg razdoblja.
Iako rođen u Imotskom, Supetar je njegovo zavičajno mjesto. Brojni su njegovi spomenici razasuti od Trsta, Rijeke, Zagreba, Venecije, Dubrovnika, do naravno Supetra I otoka Brača.  Modeli su mu bili brojni hrvatski velikani (Gundulić, Preradović, Gaj, Kačić – Miošić, i dr.). Utro je temelje kiparima koji će ga slijediti I ponovno razviti hrvatsku skulpturu: Meštroviću, Rosandiću, Kršiniću i dr., izbog toga se smatra ocem modernog hrvatskog kiparstva.

Prvi rad I Rendića 1
Prvi rad Ivana Rendića

OBITELJSKA KUĆA RENDIĆ (1864.g.)

Kuću Rendić je 1864. g. podigao Petar Rendić – otac kipara Ivana Rendića. Kuća ima memorijalno značenje kao obiteljska kuća kipara Ivana Rendića – oca modernog hrvatskog kiparstva. Na ovoj kući iznad vratiju možete vidjeti njegov prvi rad – reljef iz 1864.g. kojeg je napravio sa samo 15 godina.

Park Vrdolca 1
Park Vrdolca

VRDOLCA – MJESTO RENDIĆEVE STAROSTI

Supetar je počeo živjeti u doba mirne rimske uprave (sarkofazi i villa rustica na groblju) do u starokršćansko doba uz današnju crkvu (6. st. Starokršćanski mozaik), pa pošto se ugasio, preskočio nekoliko stoljeća, počeo je iznova živjeti u Glavici, Vrdolcu i Varoši, a odatle se spušta prema moru (in portu sancti Petri). Supetar postaje bračkom prijestolnicom početkom 19. stoljeća.; 1900.g. je imao 1829 stanovnika, ima status Grada od 1997.g. i danas broji nešto više od 4 000 stanovnika.

GUSTIRNE

Početkom 20. stoljeća ovo je mjesto imalo vrlo značajnu ulogu u životu Supetra, jer je opskrbljivalo vodom stanovnike Vrdolci, Varoša i Glavice. Kišnica se skupljala na obližnjem pjoveru, a akumulirala se u ovim bunarima. Na ovom su se mjestu okupljale supetarske žene, komentirale dnevna društvena događanja, razmjenjivale novosti, a s njega odnosile vodu u svoje domove, za piće, pranje odjeće i posuđa, napajanje stoke i ostale potrebe.

Zvonik crkve u Ložišćima na Braču remek djelo I Rendića 1
Zvonik crkve u Ložišćima na Brač remek djelo Ivana Rendića


ŠTO NISTE ZNALI O IVANU RENDIĆU?

Ivan Rendić je uz sve svoje kvalitete umjetnika bio i vrlo osebujna društvena ličnost. Bio je poznati hedonista, veseljak i šaljivac uvijek spreman na podvale i vragolije. Njegovi suvremenici ga se sjećaju kao uvijek nasmijanog i spremnog na šalu, zabavu i užitak. Njegove su šale često postajale mala umjetnička djela dostojna Boccaccia.

IGNJAT JOB

U ovoj kući živio je i stvarao veliki hrvatski slikar Ignjat Job. Velikan hrvatskog slikarstva najznačajniji je dio svog opusa naslikao upravo u Supetru (1928.-1935.). Slikao je mediteranski krajolik, supetarske i bračke motive u karakterističnom ekspresionističkom koloritu. Veliki dio njegovih slika čuva se danas u galeriji „Branislav Dešković“ u Bolu. Svakako Vam preporučamo da je posjetite!

Da je Supetar oduvijek bio mjesto susreta kulture i umjetnosti i zabilješke u esejima Tina Ujevića, velikog hrvatskog pjesnika, u kojima on spominje druženja kipara Tome Rosandića i Ivana Rendića, slikara Ignjata Joba, Jerolima Miše, pisaca i pjesnika Ive Vojnovića i Tina Ujevića u gostionici “Kod šjor File” tavern.

Galerija Ivan Rendić 1Galerija Ivan Rendić

GALERIJA “IVAN RENDIĆ”

Galerija „Ivan Rendić“ je zbirka sakupljenih umjetnina Ivana Rendića, njegovih skulptura, reljefa i nacrta. Posjetitelj se u njoj upoznaje s počecima novijeg hrvatskog kiparstva, s djelima umjetnika koji mu je samopožrtvovano gradio temelje. Otvorena 1999.g. galerija danas sadrži 18 skulptura i reljefa i 50 originalnih nacrta, crteža, fotografija i dokumenata Rendićeva života. U Galeriji se ugošćuju i postavljaju mnogobrojne izložbe, predavanja, predstavljanja knjiga, koncerti i književni susreti..

Alegorija UM 1Alegorija UM

ALEGORIJA “UM“

Ovu alegorijsku skulpturu „Um“ kipar je izveo 1886. g. u mramoru za palaču Llyoda u Trstu, a njen brončani odlijevak nalazi se pred Vama kao trajno svjedočanstvo umjetničke vrijednosti Ivana Rendića.

Rendićev Banj 1Rendićev Banj

RENDIĆEV “BANJ”

Supetrani 1909. g. osnivaju „Društvo za gradnju kupališta i poljepšavanje varoši Supetra“, a Ivan Rendić iste godine izrađuje nacrte po kojima Društvo u uvali sv. Nikole podiže prvo javno kupalište na otoku nazvano „Banj“. Moglo se ugostiti 150 kupača, a bilo je podijeljeno na ženski i muškio dio. Javna kupališta s kabinama bila su vrlo rijetka u to vrijeme, što nam govori kako se Supetar vrlo rano uključio u turistička zbivanja i trendove.

RADOVI IVANA RENDIĆA

Na supetarskom groblju možete vidjeti neka od najboljih djela Ivana Rendića. Upoznavanje s njih 12 upoznavanje je s čovjekom koji je čitav svoj život posvetio kamenu, u njemu i iz njega stvarao, čovjekom koji je beskrajno volio Supetar i njegove ljude, usprkos njihovom čestom neshvaćanju njegovog karaktera i nepriznavanju njegove umjetničke veličine i snage.

Pala obitelji Franasović na supetarskom groblju 1
Pala obitelji Franasović na supetarskom groblju


IVAN RENDIĆ – VJEČNO POČIVALIŠTE

(27. kolovoza 1849. – 29. Lipnja 1932.) Ivan Rendić umro je 29. Lipnja 1932. g. upravo na dan kada Supetar slavi svoje zaštitnike Sv. Petra i Pavla i Dan Grada. I nije slučajno da je Ivan Rendić ostao dosljedan sebi, napuštajući Supetar i ovaj svijet upravo na ovaj datum.

www.supetar.hr

Sponzorirani članak

 

shares