Ad
Ad
Ad
Aktualno

Uskršnji običaji Dalmatinske zagore

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr

[:HR]Želite li sačuvati vlastite korijene, nema bolje nego upoznati i istražiti vlastite običaje i tradiciju.  Tradicijski običaji su upravo ogledalo naših korijena. Oni simboliziraju naš identitet i prevrijedno naslijeđe kojeg se ne treba olako odreći.

U redu, vremena se brzo mijenjaju u u korist tehnologije i potrebe bivaju drugačije, slažemo se. No  baš zato je dobro podsjetiti se kako se prije  moglo bez svih instatnt rješenja, dostojno proslavljati Uskrs i dane koji mu prethode.

Uskrs vrlika

Uskrs  je najveći i najznačajniji katolički blagdan, blagdan koji simbolizira brojne  tradicije iz crkvenih rituala, primjerice Veliki petak kada se ne obavljaju radne aktivnosti na zemlji, jer je u njoj na taj dan pokopan Isus Krist, i kada se nekoć  pilo crno  vino uslijed podsjećanja na Kristovu prolivenu krv. Krenimo  virtualnom šetnjom do mistične Dalmatinske zagore – kolijevke starih običaja i naslijeđa te saznajmo više o Uskršnjim običajima u Dalmatinskoj zagori.

Stari običaji u Sinju

Jeste znali da su se stanovnici Sinja nekoć umivali u ljubičicama i jaglacima na Cvijetnicu? Na taj način započinjalo je slavljenje Velikog tjedna i priprema za Uskrs. Veliki tjedan bio je posvećen molitvi, a čak se uvodila i zabrana rada na polju tih dana.

Tišina je bila imperativ dočeka Uskrsa, tako da se nije smjelo previše bučiti po mjestu ni okolnim selima,  ni slaviti svadbe kao ni poklade niti ijedno slično pučko slavlje. Do danas u Sinju postoji tradicija da tjedan dana prije Uskrsa u kafićima nema preglasne muzike.

_MG_8753

U vrijeme Cvijetnice djeca beru cvijeće po okolnim livadama i u šumi, te se cvijeće donosi doma. Dok su se nekad svi ukućani umivali u cvijeću, danas to rade većinom djeca. Uz jaglace ljubičice, žito mlado, brao se i trešnjin cvijet.  U nedjelju na samu Cvijetnicu ljudi bi nosili u crkvu maslinovu grančicu, list lovora ili grančicu jele.

Photo Ilija Veselica 3

Blagoslovili bi ih svetom vodom te ih poslije odnosili na polja vjerujući da će im to ojačati urod i sačuvati zemlju od suše. U Sinjskoj Krajini  postojao je također običaj udaranja barabanom. Prutići zvani barabani nosili su se na Veliki petak u crkvu na blagoslov. Barabanom se udaralo po klupama te bi se oni neodlomljeni barabani nosili iznad vrata gdje je bio prolaz za stoku.  Nije bilo preporučljivo ikakvo ozlijeđivanje ni krvarenje i zato su ljudi izbjegavali  fizičke poslove tih dana.  Jela se riba – balakar i pilo se vino.

Jaja su se farbala metodom odkuhavanja u vodi sa crvenim lukom, a samo jaje bi se vezalo čarapom zato da se učvrsti listovi djeteline koji su se stavljali na jaja. Na Uskrs prije mise, jela se i jede se do danas pogača i jaja.

Photo Ante Gašpar_1
Obiteljski Uskršnji ručak je po običaju obilan. Obvezna je kuhana šunka, mladi pršut, mlada kapula ili mlada ljutika, kuke (šparoge), kuhano tvrdo kokošje jaje i sirnica. Od pića na stolu se nađe rakija i vino. Pisanice su neizostavne na katoličkom stolu.

_MG_8859

Vrlika

Za Uskrs se staro i mlado okuplja u mjesnoj crkvi Gospe od Ružarja, u želji da kao sudionici ili pak znatiželjni promatrači budu dio stoljetne tradicije čuvanja Kristova groba. Njegovi su čuvari kršni muškarci odjeveni u prelijepe, mjesecima izrađivane tradicionalne nošnje od tkanog sukna i domaće ovčje vune, urešene zlatnim koncem i čojom, te upotpunjene starinskim oružjem – kuburama, iz kojih će nešto kasnije, tijekom pučkog slavlja, odjekivati i pucnji u znak veselja zbog Isusova uskrsnuća i njegove pobjede nad smrću.

IMG_0142

No, kako točno izgledaju ovi drevni običaji?

Osim u ovoj visoko simboličnoj tradiciji, čuvari Kristova groba sudjeluju i u crkvenim ophodima Svetog trodnevlja. Na početku obreda Velikog četvrtka, grobari predvođeni arambašom u koloni jedan iza drugog ulaze u crkvu formirajući špalir oko oltara. U spomen na posljednju večeru kada je Isus oprao noge dvanaestorici svojih apostola, svećenik će i dvanaestorici čuvara Isusova groba oprati noge. Prijenosom presvetog sakramenta na mjesto gdje je uređen grob u koji je položen Isusov kip, započinje čuvanje groba, a obred se nastavlja pjevanjem Gospinog plača.

žudije vrlika_2

Obred Velikog petka započinje procesijom ulicama grada, u kojoj također sudjeluju i grobari, s izuzetkom manjeg broja koji u to vrijeme čuva Isusov grob. Subotnji obredi čuvanja groba započinju u 18,00 sati, dok misno bdijenje započinje u 23,00 sati čitanjima iz Staroga zavjeta i Svetom misom. Riječi svećenika „slava Bogu na visini“ praćene su oglašavanjem svih zvona sa zvonika, koja označavaju Isusovo uskrsnuće i njegovu pobjedu nad smrću.
Za to vrijeme grobari se poklone kod groba i napuštaju ga, te pored crkve započinje veselje tijekom kojeg se pjevaju pučki napjevi i puca se iz kubura.

žudije vrlika_1

Nakon kratkog slavlja grobari se predvođeni arambašom vraćaju u crkvu na isti način kao i kada su na Veliki četvrtak prvi puta ulazili u crkvu, te sudjeluju u Svetoj misi. Po njenu završetku, na prostoru pored crkve priređuje se veliko slavlje uz pjesmu i vrličko kolo, u kojem sudjeluju sve generacije Vrličana odjevene u svoje narodne nošnje specijalno čuvane za tu prigodu. Sudionici su tijekom slavlja svjedoci nematerijalne kulturne baštine zaštićene od strane UNESCO-a: vrličko kolo, vrlička narodna nošnja i ojkavica.

Dođite proslaviti izvorne autentične običaje Dalmatinske zagore, sudjelujte u živim šarenim procesijama, posjetite mjesta koja su etnolozima i dan danas neiscrpna inspiracija za brojna istraživanja jer unatoč raslojavanju domaćeg sela,  život koji ostaje tamo svejedno je jak i otporan te čuva svoju tradiciju na najbolji mogući način.

Nije isto slaviti Uskrs u metropoli i gradu, ili se stopiti s veseljem vrličkog kola u kojem sudjeluju sve generacije mještana  u narodnoj nošnji. Stoga vas podsjećamo da posjetite Zagoru i uživate u  dragocjenim prikazima brižljivo čuvane tradicije, jer ponešene uspomene sa pučkih svetkovina, danas se ubrajaju u jedno od najomiljenih iskustava posjetitelja  diljem svijeta. A sa turističkog gledišta, Hrvatska sa svojom prebogatom katoličkom baštinom i brojnim običajima vezanima za istu, može puno toga ponuditi svojim gostima.

vrlička nošnja muški_1

www.visitsinj.com
www.tz-trilj.hr
www.visitdugopolje.com
www.visitvrlika.com
Foto: arhiva turističkih zajednica

logotipi-zagora hr

 [:]

shares