• hr

Osjetite ladanjski duh Zagorja putovanjem kroz prošlost

Dvor Veliki Tabor

Da je putovanje kroz vrijeme moguće uvjeriti ćete se posjetite li Hrvatsko zagorje, bajkoviti kraj s prekrasnim pejzažima, veličanstvenim dvorcima i atraktivnim muzejima: Dvorac Veliki Tabor,  Galerija Antuna Augustinčića, Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej seljačkih buna, muzej „Staro selo“ Kumrovec i Dvorac Oršić.

Dvorac Oršić

Dok je svijet patio zbog ratova, pohlepe, ljudskog ludila  – Zagorje je živjelo „mir“.  Mudri ljudi to su osjetili, pa je na „bregima“ brzo niknuo najveći broj raskošnih dvoraca, kurija, zelenih i cvjetnih perivoja. 

Ladanjski duh Zagorja, najbolje se može osjetiti u raskošnoj ponudi kulture. Tradicija je to koja je na zelenim bregima stoljećima živjela „pod starim krovovima“, u salonima i perivojima mnogobrojnih dvoraca. A nigdje ih nema toliko puno po četvornom kilometru kao u Zagorju.


Muzej krapinskih neandertalaca

Nalazište krapinskog pračovjeka

Tu je ispisana povijest planete koju svaki posjetitelj može i doživjeti u jedinstvenom postavu Muzeja krapinskih neandertalaca.

Krenite na nezaboravno putovanje evolucijom od velikog praska i postanka svijeta uz najsuvremenija tehnološka i vizualna dostignuća. Pratite razvoj života na zemlji od prvih organizama i hominida do krapinskih praljudi koji su na brdu Hušnjakovu ostavili neizbrisivi trag.


Muzej krapinskih neandertalaca

Na hiperrealističnim skulpturama francuske umjetnice Elisabeth Daynes očitajte emocije s lica neandertalaca, usporedite njihovu morfologiju s onom današnjih ljudi na interaktivnoj instalaciji.

Upoznajte duhovni svijet svojih predaka i njihove svakodnevne navike. Unatoč brutalnosti prirode i borbi za opstanak, otkrit ćete kako zrače posebnom toplinom, a između vas i njih nema više vremenske barijere od nevjerojatnih 130 tisuća godina


Muzej krapinskih neandertalaca

Putovanje kroz vrijeme je moguće! Upravo će vam takav doživljaj pružiti Muzej krapinskih neandertalaca, jedan od  najsofisticiranijih i najmodernijih muzeja na svijetu smješten u srcu Hrvatskog zagorja. Smješten u neposrednoj blizini povijesnog nalazišta, potpuno je ukopan u stijenu, izvana gotovo neprimjetan, izgrađen u obliku polušpilje, autentičnog obitavališta krapinskih praljudi.


Muzej krapinskih neandertalaca

Veličanstveni dvorci

I nije to jedini vremeplov jer u obližnjoj Gornjoj Stubici u dvorcu Oršić, Muzej seljačkih buna vraća nas u doba slavnog Matije Gupca. U blizini dvorca je Spomenik Seljačkoj buni i njenom pokretaču Matiji Gupcu, rad poznatog kipara Antuna Augustinčića, velikog kipara rođenog Zagorca.


Spomenik Seljačkoj buni u Gornjoj Stubici

Njemu u čast svake veljače stubički puntari postaju ratnici  u masovnom uprizorenju legendarne bune. A kad proljetno sunce otopli poprište slavne bitke, stubički kraj, još jednom slavi plemenitost. Čuveni Viteški turnir vraća u vrijeme kad je posezanje za mačem zbog naklonosti dame bilo plemenito.


Dvorac Oršić

U baroknoj dvorskoj kapeli Sv. Franje Ksaverskog stalna je izložba crkvene umjetnosti Hrvatskog zagorja, a u podrumu izložba posvećena vinarstvu i vinogradarstvu, duboko isprepletenima s tradicijom ovoga kraja.


Veliki Tabor

No, ovo nije jedini muzej u Zagorju. Uz njega  i Muzej krapinskih neandertalaca još su tri ustanove koje čine Muzeje Hrvatskog zagorja. Svakako razlog više da se uputite u ovaj bajkovit kraj čudesnih pejzaža i nestvarnih dvoraca poput Velikog Tabora, smještenog na vrhu brijega u Košničkom Humu, nedaleko od Desinića. Svojom monumentalnošću  dominira nad zagorskim brijegom s kojeg se pruža prekrasan pogled na velik dio Hrvatskog zagorja i susjednu Sloveniju. Slikoviti izgled Velikog Tabora bio je izvor inspiracije poznatom hrvatskom slikaru Otonu Ivekoviću u čijem se vlasništvu nalazio između dva svjetska rata.


Dvorac Oršić

Još se i danas prepričava legenda o nesretnoj ljubavi zagorske Julije –Veronike Desinićke i velikaša Fridrika Celjskog, čiji je otac nesretnu djevojku ubio i zazidao u zidine ovog jedinstvenog srednjovjekovnog grada. Ova tužna priča pobuđuje maštu mnogobrojnih posjetitelja koji dolaze u nadi da će razriješiti zagonetku – pronaći zid u kojem je, prema usmenoj predaji, zazidana Veronika. Ta legenda prepoznata je kao nematerijalno kulturno dobro te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na zasadima te legende ovdje se održava  i najpoznatiji domaći festival kratkog filma – Tabor film festival.


Etno–selo Kumrovec

U Kumrovcu i Klanjcu

Krenete li cestom od Klanjca prema slovenskoj granici, nakon nekoliko kilometara doći ćete u Etno–selo Kumrovec, jedini tradicijski uređen prostor Hrvatskog zagorja u kojem ćete doživjeti autentičan izgled zagorskog sela s početka 20. stoljeća. U središtu sela nalazi se zadružno imanje obitelji Broz i rodna kuća Josipa Broza Tita, s etnografskim i povijesnim postavom.


Etno–selo Kumrovec

Uz sačuvanu arhitekturu četrdesetak obnovljenih objekata, muzej čuva i vrijedne predmete, obrte i običaje karakteristične za ovu regiju. U izvornom seoskom ambijentu upoznat ćete se s kovanjem, lončarstvom, tkanjem ili izradom tradicijskih dječjih igračaka i licitara upisanih na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine.

Upoznajte kumrovečka proljeća i zujanje pčela u krošnjama jabuka, šljiva, krušaka… Otkrijte ugodu ljeta u hladovini ispod lipe ili stare brajde i raskošnu jesen u bojama i plodovima. Upoznajte  Muzej „Staro selo“ Kumrovec – najveći etnografski muzej na otvorenom u Republici Hrvatskoj.

Rodno mjesto Josipa Broza Tita omiljeno je izletište generacija, a svi koji navrate u Kumrovec ne mogu zaobići niti  obližnji Klanjec u kojem se nalazi galerija kipara Antuna Augustinčića – čija legendarna „Vjesnica mira“ krasi i zgradu UN-a u New Yorku.  Zašto ići do New Yorka kad vrhunska kultura živi na zelenim bregima.


Studio Galerije Antuna Augustinčića

Antun Augustinčić predstavnik hrvatskog modernog kiparstva, bio je zagrebački i pariški đak. Nakon što je rodnom Klanjcu 1970. darovao svoj kiparski opus, osnovana je Galerija Antuna Augustinčića sa dvije međusobno zavisne cjeline: unutarnjim postavom tematski podijeljenim na intimnu plastiku, portrete i javne spomenike, te park skulpturama smještenim oko galerije.

Galerija Antuna Augustinčića, Park skupltura

Galerija je otvorena  za javnost u proljeće 1976. izložbom reprezentativnih radova koje je odabrao sam autor i donator. Ujesen iste godine,  Galerija je postala muzej. U ljeto 1992., zajedno s još četiri muzeja, uključena je u novoosnovanu krovnu ustanovu pod nazivom Muzeji Hrvatskog zagorja.

Antun Augustinčić, široj javnosti je poznat po monumentalnim javnim spomenicima kao što su Spomenik miru uz zgradu UN u New Yorku i Spomenik seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici.


Galerija Antuna Augustinčića, Studio Galerije Antuna Augustinčića

Od rujna 2016., zahvaljujući projektu koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, može se razgledati i Studio Galerije Antuna Augustinčića, novoizgrađeni objekt u kojem je zbrinut restaurirani muzejski fundus te u kojem su objedinjene sve aktivnosti  Galerije Antuna Augustinčića izvan stalnog postava.

www.visitzagorje.hr

Foto: TZ Krapinsko – zagorske županije

Shares