Aktualno

Ljubitelji kulture – ovih 9 atrakcija unutar Dioklecijanove palače morate posjetiti

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr

„City break“ turizam sve je popularniji u Europi i svijetu. Gosti borave svega 3-4 dana u destinaciji, najčešće u vlastitoj režiji ili u sklopu paket aranžmana koje nude putničke agencije. Logični su razlozi popularnosti ovog oblika odmora – ne zahtijeva suviše novca i vremena, ne treba sunce, a nudi predah od užurbane dnevne rutine.  Uz megapopularne svjetske metropole, i naši gradovi su se isprofilirali kao iznimno atraktivna odredišta city break turizma, koji je u stalnom porastu. Bilo da ste strani turist il građanin Splita, ovih 9 atrakcija unutar Dioklecijanove palače morate posjetiti.

Dioklecijanova palača je jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na svijetu. Careva je palača bila sagrađena kao spoj luksuzne vile – ljetnikovca i rimskog vojničkog logora , podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Južni dio Palače bio je u toj shemi predviđen za cara, njegov stan i odgovarajući državni i vjerski ceremonijal, dok je sjeverni bio za carsku stražu – vojsku, poslugu, za spremišta i slično. Oko 300. godine podigao ju je rimski car Dioklecijan i u njoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja, 305.g do smrti 316.g.Sagrađena je u uvali poluotoka 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine.

Image result for split hotspots

1. Katedrala Sv. Duje

Među europskim katedralama splitska ima za sjedište najstariju građevinu – mauzolej rimskog cara Dioklecijana. U njoj, na koncu drugog milenija, povijest izmiruje pogansku antičku, kršćansku srednjovjekovnu i modernu baštinu. Mauzolej cara-progonitelja kršćana postaje sredinom 7. stoljeća katedralom u kojoj su na počasnim mjestima postavljeni oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u obližnjem Solinu.

Zlatna vrata

2. Zlatna vrata

Kroz njih je car Dioklecijan kročio u Palaču 1. lipnja 305. godine. Građena su u obliku četverokuta, s dvostrukim vratima, kao dio obrambene vojne taktike. Ovim vratima, kroz koja je od Peristila, ulicom Cardo, put vodio direktno prema Saloni kao glavnom gradu rimske provincije.

3. Srebrena vrata

Kroz njih se glavnom ulicom, decumanusom, u palaču ulazilo smjerom istok-zapad, sve do Željeznih vrata, a danas do Pjace, središnjeg gradskog trga. Srebrna su vrata bila skromnije dekorirana od Zlatnih, a od Srednjeg vijeka sve do 1952. su bila zatvorena, da bi tada rušenjem barokne crkve Dušice bile temeljito rekonstruirana.

Željezna vrata

4. Željezna vrata

Jedina su od svih četiriju kroz koja je život kolao svih 17 stoljeća splitske povijesti. Kako su otvorena prvoga dana, tako su bila svjedokom svih mijena kroz koje je grad prolazio od rimskih vremena, preko srednjeg vijeka do današnjeg doba, svih vlasti i utjecaja, da bi sve do danas zvonima renesansne ure pozdravljala svoj grad i svoje Splićane.

Mjedena vrata

5. Mjedena vrata

Kao vrata koja je – prema nekim pretpostavkama o izvornom izgledu južne fasade Dioklecijanove palače – oplakivalo more, potpuno se razlikuju od ostalih triju. Skromnijih su dimenzija, ali im je i drukčija funkcija, jer se kroz njih kroz Podrume izlazi na more. Pored naziva Mjedena, nosila su i atribut Sigurnosna, jer su osiguravala bijeg morem u slučaju napada na palaču s kopnene strane.

Vestibul

Izvana četvrtastog, iznutra kružnog tlocrta, Vestibul, to staro carsko predvorje i danas djeluje monumentalno. A kako li je tek fasciniralo u svojoj prvotnoj potpunosti: polukružne niše s kipovima; velika kupola sa svjetlucavim mozaikom u bojama, o čemu svjedoči Marko Marulić svojim rukopisom iz 16. stoljeća; bjelina rotondastog zida. Kroz Vestibul se s Peristila ulazilo u rezidencijalni dio palače.

Jupiterov hram

7. Jupiterov hram

Znameniti škotski arhitekt Robert Adam smatrao je ovaj hram jednim od najljepših europskih spomenika. Pravokutna tlocrta, hram je služio slavljenju Jupiterova kulta. Leži na povišenom podiju, a ispred hrama stajao je trijem na šest stupova. Reljefni prikazi na portalu, kao i kasetirani bačvasti svod utjecali su na ranorenesansnu arhitekturu Andrije Alešija i Nikole Firentinca u Trogiru.

Peristil

8. Peristil

Peristil je kao središnji trg Palače, smješten u dijelu u kojem je bilo izgrađeno nekoliko hramova, bio namijenjen caru Dioklecijanu, slavljenog kao živi sin Jupiterov. Car se pojavljivao pod arhitravnim lukom središnjeg dijela protirona, podanici su mu pristupali, klečeći mu ljubili skute njegova grimiznog plašta, ili pred njim padali ničice, ležeći cijelim tijelom na zemlji. Crvena boja granitnih stupova naglašava ceremonijalnu funkciju.

Podrumi

9. Podrumi

Podrumi Dioklecijanove palače predstavljaju jedan od najbolje očuvanih antičkih kompleksa ovakve vrste na svijetu, i umnogome su zaslužni što je povijesna jezgra Splita 1979. uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. U rimsko doba, funkcija im je bila izdignuti prostore careva stana u gornjem katu, ali su bili i skladišni prostor Palače. Kako su konstrukcijski vjerna kopija gornjih prostorija, omogućuju vjernu rekonstrukciju izgleda carskih odaja.

Više informacija pronađite na: www.visitsplit.com, ili Facebook  TZ Grada Splita.

Foto: arhiva TZG Splita

logotipi-hr-1-1024x375