Aktualno

Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja UMJETNOST IZ (TLA) ZEMLJE

BLAGO ZEMLJE U ČOVJEKOVIM RUKAMA

U podnožju vrle Svilaje, priljubljeno rubu Peručkog jezera, smjestilo se živopisno selo Potravlje, kolijevka cetinskoga lončarstva ručnog kola, zanata čiji početci sežu u pretpovijesnu starinu 4. st. pr. Kr.

Stoljetnom tradicijom izrade zemljanog posuđa do Drugog svjetskog rata bavilo se pedesetak obitelji u selima Cetinske krajine, a u samom Potravlju njih dvadesetak. Još je davne 1774. slavni talijanski putopisac Alberto Fortis ustvrdio kako su potravski grubi lonci izdržljiviji od onih iz njegove domovine.

Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja do danas se održalo samo u ovome selu kod Sinja u općini Hrvace.

Potravski lončari – bakrari, najpoznatiji su upravo po posuđu koje im je i donijelo i nadimak.

To je bilo vrijeme kad su se u domaćinstvu upotrebljavale razne zemljane posude, lonci, bakre za kuhanje mlijeka ili za pripremanje pure – rijetke kukuruzne palente, ćupovi za držanje masla i kiseloga mlijeka, lonci za čuvanje vina, žita, škaldini – posude za nošenje žara, peke, cripnje – zvonoliki poklopci kojima se pokrivalo tijesto za pogaču ili neko drugo jelo na otvorenom ognjištu, pjati – tanjuri za serviranje jela, zdile (plitke zdjele), ruketnjaci (vrčevi za piće), muzine (male štedne kasice)… Svaka je posuda imala naziv prema namjeni (bakra mlikarica, purarica, dubočica, bandeua … ).

Danas se uz neke tradicijske posude izrađuju i one novih oblika i namjene, npr. amfore (za turističku prodaju), lonci za cvijeće – pitari te razni minijaturni oblici tradicijskoga posuđa koji se nude kao suveniri. Potravski lonlčari u pošlim stoljećima snabdjevali su svojim proizvodima Cetinsku krajinu i širi prostor Dalmacije.

Vlastite proizvode prodavali su po sajmovima, a prodaju ih i u današnje vrijeme na Sajmu sela u Sinju (svake godine početkom kolovoza uoči Alkarskih svečanosti), na dernecima u Trilju, Zadvarju, Vrlici, Metkoviću, Benkovcu, Splitu i drugdje. Prije Drugog svjetskog rata lončari su bili putujući trgovci koji su na magarcu ili konju raznosili robu po mjestima i mijenjali je za žito, na način „koliko žita stane u lonac, nosi ga!“. Taj se arhaičan način zamjene, trampe, robe za žito (ili ulje, masline, smokve) u ovom kraju zvao promina.

Umijeće izrade zemljenog posuđa u selu Potravlje do danas se sačuvalo samo u dvije obitelji – Jure Knezovića (1933.-2012.), u kojoj danas posuđe izrađuju sinovi Ivan (rođ.1962.) i Pile (rođ.1965), te Jurina brata Dušana Knezovića (rođena 1945.) u selu Potravlje. 

Nakon niza uspješnih i rado posjećenih radionica, Turistička zajednica grada Sinja, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, od 2014. organizira edukativne radionice „Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja“. Redovni voditelj ovih edukativnih radionica gospodin Ivan Knezović, ujedno je i među posljednjima koji se bave ovim tradicijskim zanatom. Od iznimne je važnosti sačuvati ovaj segment naše tradicijske kulture i omogućiti mu nastavak života prenošenjem na mlađe naraštaje.

Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra, te ga je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nominiralo za zaštitu UNESCO-a.
Nažalost, u 2020., zbog pandemije prouzrokovane koronavirusom, nismo bili u mogućnosti organizirati uobičajene edukativne radionice, stoga smo prilagodili prezentaciju ovog vrijednog umijeća, te vam donosimo proces izrade zemljanog posuđa kroz bogatu fotogaleriju i video snimku.

POGLEDAJTE VIDEO SNIMKU NA LINKU


Photo&video: Ante Gašpar

www.visitsinj.com

shares