Author

Croatian Hot Spots

Browsing

ŠEST DANA, ŠEST OTOKA[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/dubrovnik.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Hvar-1.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Hvar2.jpg[/image]
[/nivo]

Piše: Mila Hvishoj

Plovidba Jadranom čarolija je satkana od lepršanja jedara, pucketanja užadi, šuma valova, mirisa roštilja, pjesme cvrčaka, crkvenih zvona i skokova u more u stankama. Priključite se romantičnom scenariju krstarenja i uputite se na odmor pod jedrima, prema začaranim otocima srednje i južne Dalmacije.

Pored više od tisuću otoka razasutih po Jadranu, planiranje idealne rute za jedrenje koja bi vam pobliže dočarala Dalmaciju može biti popriličan izazov. Krenuli smo na šestodnevno krstarenje koje nas vodi prema šest netaknutih otoka sa šest različitih osobnosti, te smo se zadržali unutar planiranog vremenskog okvira.

1. DAN: STARI GRAD, OTOK HVAR

Ukrcajte se u Splitu te ostavite čarobnu rimsku palaču za sobom, odvaživši se na put prema Starom Gradu na Hvaru, drevnom naselju koje datira iz 384. godine prije Krista. Ne propustite posjetiti Starogradsko polje, poljoprivredni krajobraz pod zaštitom UNESCO-a u kojem se masline i vinova loza uzgajaju već više od 2400 godina. Prije nego što odete na spavanje u neku od šarmantnih luka, kušajte poznatu hvarsku gregadu u Pinetti s jednim od glasovitih vina s ovog sunčanog otoka,

2. DAN: PALMIŽANA, OTOK SVETI KLEMENT

Podignite jedra i otplovite do obližnje Palmižane na otoku Sv. Klement, jednom od dragulja hvarskog arhipelaga. Obitelj Meneghello njeguje ovaj rajski vrt već više od jednog stoljeća i pobrinut će se da vam posjet ostane u najljepšem sjećanju. Pronađite skrivenu plažu, razgledajte zbirku umjetnina Dagmar Meneghello ili se počastite porcijom škampa za prste polizat’ na palmama natkrivenoj terasi restorana Toto.

3. DAN: RAVNIK I GRAD VIS, OTOK VIS

Nakon noći provedene u raju, uputite se k tajanstvenom otoku Visu. Kratko pristanite na otočić Ravnik da biste se osvježili kupanjem i posjetili Zelenu špilju. Prije zalaska sunca doplovite nadomak grada Visa. Izoliran već više od 50 godina, kada je bio vojna baza, otok je robustan i gotovo netaknut. Istražite Titove tunele i špilje, kušajte gutljaj Vugave – otočkog bijelog vina, i Višku pogaču sa srdelama u konobi Magić izvan grada.

4. DAN: UVALA ZAKLOPATICA, OTOK LASTOVO

Probudite se uz svjetlost koja dopire kroz brodsko okno i uputite se na otok jastoga – Lastovo, na gozbu od plodova mora u konobu Triton u uvali Zaklopatica. Krenite na 2-kilometarsku šetnju k istoimenom gradu u unutrašnjosti otoka, zaštićenom od gusara. Obratite pažnju na čuvene dimnjake koji su nekada bili statusni simboli ondašnjih starih obitelji.

5. DAN: UVALA PROŽURA, OTOK MLJET

Otplovite do sjeverne strane otoka Mljeta, najzelenijeg otoka Hrvatske te se usidrite u uvali Požura. Otvorite bocu vina rosé i uživajte u pogledu na otočiće na obzorju i na poluotok Pelješac u pozadini. Uputite se do Nacionalnog parka Mljet i posjetite benediktinski samostan na otočiću Svete Marije nasred Velikog jezera, a potom se vratite u svoju mirnu uvalu kako biste uživali u pečenoj ribi pripremljenoj u veličanstvenoj krušnoj peći konobe Mare.

6. DAN: OTOK ŠIPAN I DUBROVNIK

Posljednji dan vašeg krstarenja uključuje sidrenje u Luci Šipanskoj – šarmantnom ribarskom naselju na otoku Šipanu, dijelu Elafitskog arhipelaga. Ne propusitie kušati jela u renomiranoj konobi Kod Marka na rivi. Nakon obilnog obroka, otpustite brodski konopac i otplovite do kopna te se iskrcajte u Dubrovniku, biseru Jadrana.

Dalmatinska obala ima bezbroj uvala i otočića koje je moguće istraživati jedrenjem, ali i predložena šestodnevna plovidba na šest različitih otoka također može pružiti zoran prikaz mnogih osobitosti i ljepota srednje i južne Dalmacije. Nakon šest nezaboravnih dana na moru, uživajte neko vrijeme na kopnu: u šetnji dubrovačkim gradskim zidinama i Stradunom, u razgledavanju kuća iz 17. stoljeća, Onofrijeve česme, zvonika i franjevačkog samostana.

Foto: Tz grada Hvara, Tz grada Dubrovnika

Na otoku Hvaru, u mjestu Velom Grablju, 28. i 29. lipnja 2013. održao se 5. FESTIVAL LEVANDE! Festival je zamišljen i organiziran kao niz kulturnih, edukativnih, gospodarskih i turističkih događanja. Festival organizira udruga Pjover koja je osnovana radi zaštite kulturno-povijesne baštine područja Velog Grablja koje je smješteno u općini Grada Hvara. Udruga već sedam godina radi na obnovi tradicije i očuvanju identiteta mjesta te pridonosi održivom razvoju otoka Hvara. Kvalitetan rad udruge Pjover prepoznala je Splitsko-dalmatinska županija, koja je ovo selo proglasila i uključila u program etno-eko sela županije, te se Velo Grablje nalazi pod preventivnom konzervatorskom zaštitom.

Velo Grablje je pitoreskno malo mjesto smješteno na brežuljku iznad pučine s pogledom na Paklene otoke, te svega par kilometara udaljenosti od atraktivnog grada Hvaru. Iako je selo danas gotovo napušteno, nekoć su se ljudi ovdje bavili levandom, pa je okruženo mirisnim poljima eteričnog bilja, a u samom mjestu se nalazi jedna od najstarijih destilerija na otoku Hvaru, koja i dan danas proizvodi levandino, ružmarinovo i ostala eterična ulja. Baš u vrijeme kada levanda cvjeta i zamiriše na otoku, započinju pripreme za žetvu levande, a evo već petu godinu organizira se FESTIVAL LEVANDE.

Posjetite žetvu levande u poljima oko mjesta, radionice, bogatu gastronomsku ponudu, izložbe hvarskih umjetnika, predavanja, predstave, prezentaciju tradicionalne destilacije lavandinog ulja, dah poezije uz pjesnike i Gradsku limenu glazbu, koncert Mjesnog odbora i Gega, te sve izlagače s najboljim autohtonim proizvodima s otoka sunca i lavande.

Organizator:


www.pjover.com

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” width=”620 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/branje-lavande.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Festival-lavande.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/velo-grablje.jpg[/image]
[/nivo]

Fotografije: Mario Romulić / Nela Zaninović / Igor Kolumbić

www.tzhvar.hr

Sunce, čisto more, prekrasne plaže među borovima i mješavina morskog i svježe planinskog zraka, učinit će da se u Baškoj Vodi osjećate kao u kakvom zemaljskom raju. Nekadašnje ribarsko i težačko mjesto razvilo se u atraktivnu destinaciju, a njegovi turistički počeci datiraju s početka 20-tog stoljeća, kada braća Sikavica grade hotel Slaviju koji 1936. godine u Londonu ubire brojna priznanja za udobnost i eno-gastronomsku ponudu. Opravdan renome atraktivnog turističkog odredišta uspješno je održan sve do današnjih dana – kao jedno od najbolje uređenih turističkih mjesta na Jadranu, Baška Voda je ponosna nositeljica prestižne nagrade „Plavi cvijet“ sa zlatnim znakom.
Forte Baške Vode svakako su predivne, gotovo nepregledne šljunčane plaže, koje se redovito održavaju i stalno unaprijeđuju kako bi što bolje zadovoljile posjetitelje. Ljeti preko dana, osim osvježenja u moru kristalne čistoće, nude i spas u hladu borovine. Posebno izdvajamo prekrasnu plažu „Nikolinu“ okićenu Plavom zastavom, koja se ondje vijori još od 2005. godine. Osim što ovo priznanje garantira očuvanu okolinu, čistoću mora i plaže, ono se odnosi i na visoku kvalitetu usluge pa tako „Nikolina“ raspolaže svim potrebnim sadržajima – od iznajmljivanja različitih sportskih i plažnih rekvizita pa do dežurstva spasilačke službe. Svoj boravak na nekoj od plaža očaravajuće ljepote možete zaokružiti ugodnom šetnjom uz more, ali pripremio je grad za vas i brojne zabavne manifestacije. Svečana proslava Dana općine (30.05), spoj je plesa, glazbe i druženja, a veselo je i prvog svibnja, kada se održavaju urnebesna natjecanja poput utrke magaraca ili hoda po lojavoj gredi. A u samom srcu ljetne sezone, možete uživati u bogatom programu Baškovoškog lita, u sklopu kojeg se održava niz priredaba i koncerata.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button_hover” controlNav=”true” width=”620 px” height=”320 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/baska-voda-2.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/baska-voda.jpg[/image]
[/nivo]

www.baskavoda.hr

Foto: Tz općine Baška Voda

Brela su malo turističko mjesto na Makarskoj rivijeri. Brela nude bogatstvo kristalno čistog mora, 6 km prirodnih šljunčanih plaža, miris i ljepotu guste borove šume koja je većim dijelom zaštićeni spomenik kulturne baštine, brojne pješačke staze koje se isprepliću od šetnice duž mora, preko starih zaselaka koja se ponose starom dalmatinskom arhitekturom, sve do samih vrhova planine Biokovo. Zbog svog prirodnog i kulturnog bogatstva, Brela od samog početka igraju bitnu ulogu u turizmu Makarske rivijere.
Brela i danas nastavljaju svoju 80 godina dugu tradiciju ponude udobnog smještaja i gostoljubivosti svog stanovništva, stare dalmatinske kuhinje, vina, pjesme i zabave.

JESTE LI ZNALI:
– Višnja maraska svojedobni je simbol i sinonim mjesta, gospodarski dragulj prošlog stoljeća
– Plaža „Dugi rat“ – američki časopis Forbes uvrstio je ovu plažu između 10 najljepših plaža na svijetu, gdje zauzima 6. mjesto a 1. u Europi!
– Dolazak Hrvata na more – kažu da se baš na Dupcima prolomio onaj usklik: “More, more!”
– Gala večere u hotelima na našoj obali prvi su uveli upravo Breljani.

www.brela.hr

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/brela-2.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/brela-4.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Brela.jpg[/image]
[/nivo]
Foto: Tz općine Brela

Srednja Dalmacija.
Blistavi Jadran, beskonačan izbor kvalitetnih i netaknutih plaža

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Copy-of-HvarPakleniOtociZr9779o.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/FOTO-Andrija-Carli-23.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Kanu-safari.jpg[/image]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/MurvicaPlazeBobanZr6690o.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/PlazaMakarskaZr7180o.jpg[/image]
[/nivo]

Uzmite naprimjer Makarsku rivijeru, čiji 60-kilo- metarski pojas najraznovrsnijih plaža od Brela do Gradca vodi kroz 18 gradova i sela koja kriju ponešto za svačiji ukus – od obiteljske plaže u velikom gradu pa do skrivenog dragulja u udaljenom ribarskom mjestu. Jedino što ove plaže imaju zajedničko je more primamljive čistoće, jedno od najbistrijih na svijetu. Ili se uputite na otoke – Brač, Hvar, Šoltu ili Vis, i birajte između pješčanih i šljunčanih, romantičnih ili nudističkih plaža, a za dodatnu dozu privatnosti najbolje se uputite na neki od smaragdno-zelenih Paklenih otoka pokraj Hvara, gdje turistička tradicija datira još iz 1906. Iako je regija poznata po svojim plažama i kristalno čistoj vodi, to je tek dio priče o odmoru na dalmatinskoj obali, jer tu je i uzbudljiv niz vodenih atrakcija za nešto aktivnije turiste – i to ne samo u moru.

U srcu Srednje Dalmacije nalazi se Cetina, jedna od najraznolikijih i najmanje istraženih prirodnih atrakcija regije. Slijedite tragove gusara i Osmanskih osvajača uz 11 utvrda koje čuvaju rijeku, ili odaberite neki oblik rekreacije na ovoj vodenoj atrakciji kao stvorenoj za avanturistički turizam. Za dozu čistog adrenalina otkrijte zašto svi jednodnevni izleti u Srednjoj Dalmaciji vode prema Cetini – zbog najboljeg raftinga na brzacima u okolici. Za nešto mirniji uvod u tajne Dalmatinske zagore, zašto ne biste uživali u vožnji kajakom ili kanu-safariju rijekom? Dostupni su i obiteljski paketi, što je odlična solucija za bijeg od gužve i nesmetano razgledavanje jedinstvenih prirodnih blaga Srednje Dalmacije. Da biste stigli do Cetine, jednostavno se uputite prema gradu Omišu – kao što su činili i mnogi gusari i osvajači stoljećima unazad.

Zov Jadrana uvijek je prisutan kad ste na odmoru u Srednjoj Dalmaciji, a tu je i mnoštvo vodenih aktivnosti za posjetitelje u potrazi za izazovima. Regija postaje sve važnija nautička destinacija, kako za opuštanje, tako i za natjecanja, a svake godine nudi nove mogućnosti – od škole jedrenja za početnike do sudjelovanja u brojnim regatama za iskusnije.
Ljubitelji surfanja i kiteboardinga (posebna vrsta surfanja na dasci uz upotrebu „zmaja“, op. prev.) trebali bi se uputiti u Bol na Braču, koji se afirmirao kao destinacija za aktivni odmor, a oni
koji su u potrazi za podmorskim blagom, mogu se priključiti nekoj od ronilačkih škola u Makarskoj, Splitu, Hvaru i Visu. Izlet u Srednju Dalmaciju ne bi bio potpun, a da ne isprobate nešto zbilja autentično. Sportski entuzijasti trebali bi otići do plaže Bačvice u Splitu da sudjeluju u neobičnoj igri poznatijoj kao picigin, u kojoj odrasli muškarci očajnički pokušavaju udaranjem
održati malenu lopticu u zraku. Dobro tempirajte svoje putovanje i sudjelujte u 9. Svjetskom prvenstvu u piciginu.

Vodene površine nude i pregršt uzbuđenja za ornitologe željne istraživanja ptičjeg svijeta Srednje Dalmacije, koji mogu uživati u riječnom safariju u prirodnom rezervatu Pantan. Ljubitelji ribolova mogu birati od mirnog lova na obali pa do onog u dubokom moru, ili se mogu prepustiti krajnje ekstremnim izazovima kao što je podvodni ribolov. Blistavo Jadransko more i susjedne rijeke i plaže, raznolike i izazovne kako samo možete poželjeti, razlog su zbog kojeg je Srednja Dalmacija ultimativna turistička destinacija za sve dobne i interesne skupine.

Za više informacija, posjetite web stranicu Turističke zajednice Srednje Dalmacije na www.dalmatia.hr.

Foto: Arhiva turističkih zajednica Splitsko- dalmatinske županije
Piše: Paul Bradbury

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Bol-franjevacki-samostan.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/lozisca.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Mala-noćna-regata.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Potezanje-Mrduje.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Pustinja-Blaca.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/SP2_5148.jpg[/image]
[/nivo]

Rijetki su otoci na svijetu koji mogu ponuditi ovakav raskošan spoj adrenalina, tisućljetne baštine, vrhunske gastronomije i divnih plaža..

Ovaj najveći srednjedalmatinski otok poznat je po svom kamenu koji krasi mnoga zdanja diljem svijeta, kao na primjer Bijelu kuću, mađarski parlament u Budimpešti i Liverpulsku katedralu, ali Brač ima pregršt drugih zanimljivosti kojima privlači posjetitelje.
Udaljen na manje od sat vremena trajektom od Splita (i drugim linijama povezan sa kopnom i susjednim Hvarom), Brač se uspješno brendira kao otok kulture i avanture, i to sa razlogom. Burna povijest ostavila je otoku u nasljeđe brojne kulturne spomenike koji dočaravaju stara vremena svojom kompleksnošću i doživljajem, a raznolika i dinamična priroda stvorila je nevjerojatne oblike i utisla staze na kojima možete osloboditi svoj avanturistički duh.

Od fantastičnog kamenog i drevnog ugođaja pustinje Blaca, do Zlatnog rata na kojem se možete prepustiti vjetru da Vas nosi u beskrajno plavetnilo neba i mora. Bilo da Vas zanimaju adrenalinska, kulturna ili prirodna bogatstva Brač će vas zasigurno ostaviti bez daha!
Počastite se odmorom za pamćenje i krenite u otkrivanje nebrojenih ljepota i uzbuđenja koja ovaj otok pruža…

SUPETAR
Naše putovanje započinjemo u Supetru, administrativnom i kulturnom centrom otoka, čestim trajektnim linijama povezanim sa Splitom, te autobusnim linijama sa ostalim mjestima na otoku. Supetar čuva svu ljepotu otočnog življenja,obiluje događanjima, kulturnim znamenitostima i sportskim objektima pa je idealno mjesto za ljubitelje kulture i rekreacije., Dolaskom na središnji gradski trg otvara se prekrasan pogled na župnu crkvu Navještenja Marijina iz 18 st. , zvonik, Crkveni Muzej… Sadašnja crkva izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike posvećene Sv. Petru, u čast kojega je Supetar i dobio ime.
Svakako posjetite I galeriju Ivana Rendića, jednog od najpoznatijih otočkih sinova i značajnog hrvatskog kipara, koja čuva kolekciju njegovih bista i crteža, kao i druge zanimljivosti poput zahvalnice britanskog premijera Gladstonea.
Na vrhu popisa mjesta koje treba posjetiti je svakako Pustinja Blaca, impozantni pustinjački samostan iz 16. stoljeća koji će Vas zadiviti. Kompleks zgrada kao da izranja iz kamene gromade koja dominira krajolikom. U najstarijem i najautentičnijem bračkom selu Škripu, nalazi se muzej otoka Brača. Legenda kaže da se u donjem djelu muzeja nalazi mauzolej u kojem su pokopane supruga i kćer cara Dioklecijana, dok se u ostatku krije presjek povijesnog i kulturnog nasljeđa otoka. Ne propustite ni škripsku fjeru 18. Kolovoza.

Više pročitajte o Supetru

SUTIVAN
Imidžu Brača kao otoka avanture uvelike pridonosi festival Vanka regule u Sutivanu, koji se ove godine održava od 14. do 21. srpnja. Ne baš sasvim olimpijada, ali blizu, ovaj festival avanture i
filma poziva natjecatelje da se okušaju u izazovima penjanja, biciklizma, planinarenja, kajakinga, jedrenja ili uspravnog veslanja. Razgledajte I povijesnu jezgru Sutivana, mjesto
izvanredne kulturne vrijednosti, državnim zakonima zaštićeno kao kulturni spomenik. Ne propustitre posjetiti Park prirode, mjesto stvoreno za odmor, rekreaciju i zabavu za najmlađe.

Više pročitajte:

Sutivan

MILNA
Milna je od Dioklecijanovih dana primala umorne mornare u svoju duboku i slikovitu uvalu, a današnja marina u centru mjesta važna je točka na Jadranskoj jedriličarskoj ruti. Milna je jedriličarski raj, i nudi mnoga zanimljiva događanja vezana za jedriličarstvo, od kojih je najinteresantnije Potezanje Mrduje. Svake godine stanovnici Brača i susjedne Šolte “potežu” otočić Mrduju koji se nalazi između njih da pokazu čije je vlasništvo. Ove godine to će biti 27. srpnja uz koncet Dražena Zečića i grupe Macaklin.

BOL
Najimpresivnija slika otoka je, naravno, jedinstvena plaža Zlatni rat u Bolu na jugu otoka, koji je povezan katamaranom sa Splitom i Jelsom na Hvaru. Mnogo više od plažnog resorta, Bol je postao top destinacija za vodene sportove i nudi najbolji windsurfing u Hrvatskoj, ronjenje te je jedna od rijetkih lokacije u zemlji pogodnih za sve popularniji kite boarding, dok je Bol Open teniski turnir svojedobno privlačio mnoga velika imena. Kulturne znamenitosti uključuju nevjerojatni dominikanski samostan iz 15.stoljeća i Zmajevu špilju u Murvici blizu Bola – hram i boravište franjevaca glagoljaša iz 15. st. sa reljefom zmaja po kojem je dobila ime. Ljubiteljima vina preporučujuemo degustaciju i posjet vinoteci Jako vina.
Više pročitajte:
Bol

SELCA
Istočna luka, mirno ribarsko mjesto Sumartin sa novim nautičkim mostom povezano je redovitim trajektnim linijama s Makarskom i otvara vrata otoka prema nekima od njegovih najznačajnijih
kulturnih blaga. Više od 10 spomenika povijesnih ličnosti krasi Selca, jedino kamenoklesarsko mjesto koje je u potpunosti izgrađeno od bijelog bračkog kamena. Posjetite prvi spomenik Tolstoju na svijetu iz 1911. ili Župnu crkvu koja zbog svoje monumentalnosti i ljepote nosi naziv Bračka katedrala. Povlja su nedavno proglašena jednim od 10 najljepših mjesta u
Hrvatskoj od Global Grashopper-a.

Više pročitajte:
Selca

POSTIRA
Postira na sjevernoj obali su mjesto povijesti i tradicije. Njihova baština se može iščitati iz mnogih arheoloških ostataka poput ville rustice, benediktinskog samostana i ranokršćanske
bazilike sv.Lovre. Postira su također dom prvoj otočkoj tvornici sardina koja zapošljava oko 300 ljudi i garancija je kvalitete za mnoge otočke restorane. Kad smo kod delicija, prošećite do eko-etno sela Dol, i otkrijte vrhunsko gastronomske delicije.

Više pročitajte:
Postira

Dakle, otok kulture i avanture, ali i prekrasnih plaža i gastronomije, prirode i vidika. Rijetki su otoci na svijetu koji mogu ponuditi takav raskošan spoj adrenalina, tisućljetne baštine, divnih plaža uz jedno od najčišćih mora svijeta i sve to na manje od sat vremena od dalmatinske metropole Splita, koji je opet povezan sa više od 80 destinacija ovoga ljeta.

Vrijeme je da otkrijete Brač!

Tekstovi: Magoo studio, Paul Bradbury

Fotografije: Magoo studio, arhiva turističkih zajednica otoka Brača

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/dalmatinska-konoba-1.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/konoba.jpg[/image]
[/nivo]


Malo je kojem prostoru u dalmatinskoj ikonografiji pridodana tolika pažnja kao konobi. Mjesto je to opjevano u pjesmama, oživljeno na filmovima, prikazano na kazališnim daskama. U njoj se odvijao živi život, u njoj se slavilo i tugovalo, plakalo i smijalo, svađalo i mirilo. I sve to uz obilje domaće spize, prave autohtone, koja se krčkala u velikim loncima na ognjištima, za obitelji, rodbinu i prijatelje. Tako je to nekada bilo.

Konoba današnjeg vremena je, uz čast iznimaka, izgubila takav karakter. Pretvorila se ona u ugostiteljski objekt u kojima su kaštradina i tripice, manistra u suvo i pašta fažol, jota i kupus izgubili rat s ćevapima i pizzama, hamburgerima i lignjama iz uvoza, onima što su na svoja dalmatinska odredišta putovali u debelom ledu tko zna koliko dugih dana, mjeseci ako ne i godina. Motiv druženja i nadalje je ostao isti, no promijenio se onaj osnovni, prepoznatljivi miris iz kužine, vonj koji je aludirao na hranu spremljenu na način kako su to radile naše bake i prabake. Konoba je ostala konoba, s istim onim ribarskim mrežama i loncima, prepariranim ribama i ostalom morskom menažerijom, no izgubio se njen osnovni smisao, njegovanje autohtonosti u gastronomskom smislu.
I zato se s punom pažnjom iščekuje projekt vraćanja konobe na dane stare slave, u kojem će se na testu naći ugostiteljski objekti koji se kite takvim nazivom. Borit će se žestoko i to ne između sebe, u obilatoj i sve više rastućoj konkurenciji, već sa samima sobom. Da bi dobile traženu Oznaku izvornosti – Pravo dalmatinsko, u svojim će loncima morati početi kuhati na recepture vezane uz dalmatinsku autohtonu spizu. U praksi to znači kako će svojim gostima morati ponuditi samo najbolje, domaće, autohtono, izvorno, proizvedeno isključivo na području naših otoka, obale i zagore. Konoba će zapravo postati brand, postat će mjesto u kojem će se guštati u gastro okusima povijesti ovoga kraja, bit će ona spoj znanja i imanja domaćih.
Projekt stavljanja konobe,odnosno njenog vraćanja na temelje s kojih je ponikla, iznijela je Javna ustanova RERA SD, a između ostalog, osim davanja oznake mjestu koje slavi lokalnu gastronomiju, pružit će i traženu kvalitetu hrvatskih proizvoda i usluga. Već krajem godine Dalmacija će dobiti svoje prve konobe s znakom kvalitete. A s njima u paketu konačno stiže i hrana koja će, makar u tim objektima, istjerati pomodarnosti i inačice raznih kuhinja koje se u konobama dosada prioritetno nudile. Konačno će domaći gost opet moći guštati u mirisima kakve je nekada ćutio u kuhinji svojih baka. A strani će moći uživati u neiscrpnom gastro blagu dalmatinskog kraja. Opet nam stiže vrijeme gavunčića i srdela na savur, fritula i paradižeta, palačinka sa skutom i medom, smutice i polpeta u šugu, raštike, kaštradine…Jela za prste polizati, a tako olako nepravedno izbrisana s jelovnika.

Foto: Konoba Panorama, Topići

Izumitelji, slikari i građevinari svjetskog značaja

Dalmacija je kraj pametnih i vrijednih ljudi koji su kroz povijest, sve do današnjih dana, oblikovali njezin duh i krajolik.
Primjer je rimski car Dioklecijan, koji je na splitskoj obali svio svoj dom, znamenitu Dioklecijanovu palaču. To je kameno zdanje koje je u vrijeme nastanka predstavljalo najluksuzniji ljetnikovac.
Za Split je znamenit i Sv. Dujam, biskup i zaštitnik grada pod Marjanom, još jedan od ljudi iz crkvenog kora koji su stvarali povijest ovoga grada. Tu je svakako i znameniti don Frano Bulić, glasoviti arheolog i povjesničar, ali i meštar od riječi Marko Marulić koji je nazvan ocem hrvatske književnosti.

Da nije bilo Ive Tijardovića, danas na kazališnim daskama ne bi imali ni Malu Floramy, glasoviti mjuzikl koji sa svakom svojom izvedbom još uvijek puni gledališta.
Bez Ivana Meštrovića knjiga likovne umjetnosti dalmatinskog kraja izgubila bi jedno veliko poglavlje. Njegov rad je glasovit, a njegov značaj seže daleko šire od granica kraja iz kojeg je potekao, dok djela što ih je ostavio za sobom i dalje pričaju o umjetničkoj genijalnosti.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/Faust_Vrancic_v.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/006-Ivan-Meštrović-Autoportret-bronca-1932-mala.jpg[/image]
[/nivo]

Svaki dalmatinski kraj diči se svojim znamenitim ljudima koji su pridonijeli atmosferi i duhu krajeva u kojima su živjeli i djelovali.

U ovom smislu treba spomenuti Sv. Donata, glasovitog biskupa i diplomata te Juraja Mateja Dalmatinca, hrvatskog kipara i graditelja. Šibenik se također diči mnogim povijesnim ikonama. Prvo mjesto na toj listi svakako zauzima Antun Vrančić, izvanredno obrazovana i svestrana osoba. Bio je pisac i povjesničar, diplomat i biskup, arheolog i rodoljub. Njegovog nećaka Fausta Vrančića, znanstvenika, pisca, filozofa i izumitelja Šibenčani smatraju jednim od najvećih umova ovog grada.
I Dubrovnik ima široku listu zanimljivih povijesnih imena.
Tu valja spomenuti Marina Držića, poznatog komediografa koji je stvorio bogatu riznicu likova (npr. Pomet, Dundo Maroje…), koji su po svojim osobinama aktualni i danas, te matematičara Marina Getaldića.

Ivo Vojnović još je jedan dubrovački književnik koji je utkao svoje ime u povijesti hrvatske književnosti.

U ovom znamenitom dubrovačkom povijesnom društvu nalaze se i matematičar i astronom Ruđer Bošković te Vlaho Bukovac, slikar čija su djela na iznimnom glasu i za kojima vlada velika potražnja među današnjim ljubiteljima umjetnosti, većinom onih dubljeg džepa.
Imati djelo Vlahe Bukovca, danas je stvar prestiža, pošto je riječ o jednom od ponajboljih hrvatskih umjetnika rođenom u Cavtatu, prekrasnom gradiću nedaleko Dubrovnika.

Faust Vrančić je u povijesti zapisan kao izumitelj platnenog padobrana razapetog na pravokutni okvir, a zanimljivo je da ga je sam isprobao skokom s tornja u Veneciji 1617. godine.
Najvažnije djelo Marka Marulića je Judita, a napisao ga je 1501. godine.

Zanimljiv je i rad Jurja Dalmatinca, koji je djelovao na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, koji je Šibenskoj katedrali dao prepoznatljiv pečat svojim intervencijama na istočnom dijelu.

Ruđer Bošković je bio veliki znanstvenik koji je ostao upamćen po svojim matematičkim rješenjima, teorijama o aberaciji svjetla, planovima za zvjezdarnice… Autor je niza formula, a poznat je i po konstrukcijama brojnih optičkih instrumenata.

Foto Ivan Meštrović autoportret: Muzeji Ivana Meštrovića
Foto Faust Vrančić: Memorijalni centar Fausta Vrančića

Jeste li ikad probali bračku tortu Hrapoćušu, koja se zbog svojih sastojaka još naziva i bračkim slatkim afrodizijakom?

Uspomena s ljetovanja ili preporuka što svakako treba probati ako ljetujete na Braču. Ova ukusna torta potječe s Dola na Braču i svaka dolska obitelj ima svoj „tajni“ recept. Hrapoćuša je dobila ime po kamenu jer izgledom podsjeća na istoimeni kamen.
Zanimljivost ove torte je da može izdržati 5-6 dana na sobnoj temperaturi bez da izgubi na okusu ili kvaliteti.

Ministarstvo kulture nakon kulena, arambašića, soparnika, ličkog sira i bračkog vitalca proglasilo je tortu hrapoćušu zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
U čast svoje torte svake godine mještani organiziraju veliku feštu pod nazivom “Noć hrapoćuše”. Recept i umjeće spremanja ove raritetne torte prenosile su generacije na generaciju.

Ova izvrsna senzacija sastoji se od dva sloja; biskvita od badema natopljenog u Maraschinu sa koricom od naranče, prelivenog grubo narezanim bademima i orasima umućenim u šećer i bjelanjak. Ova bogata torta se sprema isključivo za posebne prigode, a samo njeno ime inspirirano je krševitim kamenih špiljama u okolini, na koje njena tekstura vizualno aludira.

Sastojci:

Broj osoba: 10 osoba

TIJESTO
14 ŽUMANJAKA
5 BJELANJAKA
350 gr. ŠEČERA
250 gr. BRAŠNA
100 gr, ORAHA
1/2 PRAŠKA ZA PECIVO dolcela

NADJEV
9 BJELJANJAKA
650 gr. ŠEČERA
700 gr. ORAHA U KOMADU
1 LIMUN

Priprema:
Vrijeme pripreme: 60 min
1. Izradit sa miserom dobro jaja sa šečerom, te dodajte ostale navedene sastojke.
2. Pecite na temperaturi od 180 ,15-20 min.tj.dok se tijesto ne ispeče.
3. Bjelanjke malo razradite, ali ne u čvrsti snjeg, dodajte šečer i orahe u komadu.
4. Stavite smjesu u veliku plitku teču i pirjajte na laganoj vatri dok smjesa ne dobije zlatkastu boju.
5. Tada u smjesu stavite iscjeđeni limun i opet pirjajte do zlatnožute boje jer če je limun posvjetliti.
6. Nadjev je gotov kad se odvaja od teče.
7.Stavite na pečeni biskvit i pecite na temperaturi od 150 dok se nadjev ne osuši potamni cca.30 min.

Dobar tek!

Recept: http://www.coolinarika.com/

Foto: Tzo Postira

Trendovi u turizmu se mijenjaju, a projekt ‘Šest pogleda na sobu’ olakšava turističkom sektoru da tu promjenu lakše usvoji. Dizajneri su osmislili, a renomirani domaći proizvođači proizveli šest različitih vrsta hotelskih soba za novi turizam u Hrvatskoj.
U kreiranju hotelskih soba cjenovni razred prepoznat je kao prilika, a ne ograničenje i na taj način je riješena vječita sumnja da dizajn mora nužno imati visoku cijenu. U šest kategorija smješteno je šest cjenovnih razreda – od najniže, ali najraširenije kategorije apartmanskog namještaja, pa do soba za elitne goste koji traže novi luksuz.
Hrvatski interijeri su udruženi proizvođači namještaja i opreme koji nude cjelovitu uslugu projektiranja i opremanja Vaših prostora. Ovdje na jednom mjestu možete pronaći više različitih ponuđača kompletne opreme za uređenje interijera. Na taj način Vam štedimo vrijeme, ali i olakšavamo mogućnost izbora.
Pozivamo Vas da nam se obratite s potpunim povjerenjem u našu stručnost, kako bismo zajedno sa Vama uspjeli ostvariti ideju da hoteli i ostali smještajni kapaciteti i interijerom komuniciraju strategiju.

Hrvatski interijeri d.o.o.
Pavla Hatza 12,
10 000 Zagreb
t: +385 1 6238 050
f: +385 1 6265 262
m: +385 91 5579 723
info@hrvatskiinterijeri.hr
www.hrvatskiinterijeri.hr

[nivo effect=”fade” directionNav=”disable” width=”620 px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/04abab.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/04aba.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/04ab.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/02a.jpg[/image]
[/nivo]

Ima više od deset godina otkako sam krenuo iz Londona u pohabanom Berlingo kombiju bez grijanja, i prevezao svoju oskudnu imovinu preko Europe okovane snijegom kako bih započeo svoj novi život u Dalmaciji. Nakon dva dana tokom kojih nisam vidio ničeg osim bijelog prekrivača, podno planinskog prijevoja ukazao mi se grad Split u svom punom sjaju, sa stablima palmi i obiljem zelenila, te blistavim Jadranom iza svojih leđa. Već sam se osjećao kao kod kuće. Uz suprugu Dalmatinku i dvoje djece, deset godina je proletjelo kao u tren, ali nikad nisam zaboravio kakav je moj prvi dojam o Dalmaciji bio, a kakva je Dalmacija danas, i kako je promijenila i mene samog. Na bolje. U Dalmaciji uvijek ima vremena, pa i u ovo sve frenetičnije moderno doba. Život i posao, koji su mi prije deset godina predstavljali frustraciju, sada se vrte oko odrađivanja obaveza uz ležerni cappuccino u kafiću na obali. U Dalmaciji se poslovni razgovori rijetko se obavljaju u uredu, češće tijekom opuštenog ispijanja kave koje je dio legendarne dalmatinske kulture. Ako izuzmemo prigode poput vjenčanja, već cijelo
desetljeće nisam obukao odijelo. S obzirom da dolazim iz Manchestera, gdje se u globaliziranim supermarketima tokom cijele godine mogu nabaviti pristojne rajčice, ograničena dostupnost sezonskog voća i povrća bila mi je početni šok, ublažen bogatstvom i svježinom plodova dalmatinskog tla. Nekoć ne bih znao prepoznati drvo masline, a danas je sezona berbe jedno od najželjnije iščekivanih obiteljskih događanja u godini. Dalmacija s vremenom veže uz prirodu čak i najzagriženijeg gradskog čovjeka, pa većina mojih putovanja ka dalekim rođacima u neizostavan dio prtljage uključuje i povrće. U Dalmaciji nema mnogo novca, svakodnevna borba za preživljavanje realitet je mnogih obitelji. Dolazeći iz kapitalističkog društva u kojem novac caruje, svjestan sam da su ovdašnje plaće smiješno malene u usporedbi s onim britanskim, ali način života je ono što čini ovo mjesto mnogo
bogatijim, i pogodnijim za odgoj djece.
Najprimamljiviji besplatni bazen na svijetu – Jadran – je na kraju ulice, a snažan osjećaj obitelji služi kao učinkovit društveni štit u kriznim vremenima. Malo je mjesta na svijetu ovako sigurno za djecu. Urođena dobrota, hrana koju daju i kopno i more, te zdrava klima i priroda, bogatstva su koja se ne mogu kupiti novcem, te ih znatno bogatiji turisti zamjećuju i na
njima zavide. Nigdje na svijetu anegdota o bogatašu i ribaru nije tako istinita kao u Dalmaciji. Društvo je to koje je prokrčilo svoj put kroz povijest svakodnevno se odupirući centralnoj vlasti, a skori ulaz u EU bit će najnoviji test za nezavisnost regije. Nedugo nakon što sam se preselio, čekao sam svog odvjetnika, koji je dogovarao iznos svoje naknade s klijentom, pekarom. Odvjetnik je odmahnuo glavom kad je susret završio. Što da učini s četiri štruce kruha dnevno, svaki dan tokom naredne tri godine? Električar dolazi kući na ručak s ulovom ribe, plaćom od svoga klijenta – ribara, građevinar je isplaćen s nekoliko litara vina. Takva je razmjena u krvi ljudi Dalmacije, i nadam se da nova europska zbilja neće suviše izmijeniti ovdašnji način življenja. Kako godine prolaze, moj nekadašnji život u Engleskoj sve se više doima neprivlačnim i nestvarnim. Sjedeći u kratkim hlačama u mjesecu travnju u kafiću okupanom kasnim jutarnjim suncem i radeći za svojim računalom, ponekad razmišljam o mogućnosti da se vratim tom prošlom životu. Jednostavno ne mogu, jer jednom kad dalmatinski način života uđe u krv, nema povratka.

Isprobajte ga i sami!

Paul Bradbury

[nivo effect=”fade” directionNav=”disable” width=”720 px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/408830_10151186331054101_1282082678_n.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/horses-humac-hvar.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/Mina.jpg[/image]
[/nivo]

Dragi čitatelji,

pred Vama je još jedan broj našeg časopisa, vodimo Vas na još jedno nezaboravno putovanje Dalmacijom, a na Vama je da odlučite kamo. Naizgled tako slične, a zapravo toliko različite, svaka od naših destinacija ima zaseban vizualni, kulturno-povijesni, pa i gastronomski identitet. Ono što im je zajedničko su srdačna dobrodošlica i okvir za lijepe uspomene koje ćete ponijeti i čuvati u najtoplijem kutku sjećanja. Hoće li to biti posjet našem kamenom biseru – gradu Dubrovniku, i kušanje delicija osmišljenih još u 14. i 15. stoljeću? Krstarenje najskrivenijim uvalama dalmatinskih začaranih otoka? Ili gastronomska avantura po otoku Braču, gdje se, poput ukusne torte hrapoćuše, okoliš zrcali i u izgledu hrane? Ubrajate li se među one koji se ni za ljetnih vrućina ne odriču rekreacije? More ili rijeka… odaberite po želji windsurfing, ronjenje, kanuing, rafting na rijeci Cetini… Ili se odvažite na planinarenje pod budnim okom nekog od planinarskih društava!
A kad se sparni ljetni dan primakne svom kraju, osluhnite titraje tople dalmatinske duše – kroz pjesmu klapa, kroz zvukove i boje mediteranske fjere koja pršti od veselja i života, u koju se slijevaju šarene rijeke turista i domaćeg življa ujedinjene u jednom – a to je ljubav prema ovoj divnoj zemlji u kojoj su neki poželjeli ostati i zauvijek…

Tragom prošlosti Dalmacije – Dalmacija od antike do danas

Unatoč vremenskim neprilikama koje su iznenadile brojne Splićane i njihove goste, u petak 7.06.2013. na Prokurativama je održana kulturno-zabavna manifestacija ,,Tragom prošlosti Dalmacije – Dalmacija od antike do danas”.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” width=”720 px” height=”400 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_016.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_015.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_014.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_010.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_009.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_007.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_006.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_004.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/studiopapaja_hotspots_003.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/KUD-Vrgoračka-krajina1.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/BCP_4946.jpg[/image]
[/nivo]

U ovom izuzetnom ambijentu jednog od najljepših hrvatskih trgova na trenutak smo se vratili u prošlost te doživjeli zvukove, okuse, mirise i duh minulih vremena.
Publika, među kojom su bili i dožupan Splitsko-dalmatinski Ante Šošić, direktor županijske turističke zajednice Joško Stella te savjetnik ministra turizma Ivo Bašić, imala je priliku uživati u bogatom zabavnom programu.

Program je obuhvaćao sedam kratkih nastupa kulturno-povijesnog karaktera koji su prenijeli najupečatljivije događaje iz povijesti i kulture Dalmacije, njezinih otoka i obale, te Dalmatinske zagore.

Organizator manifestacije bio je Dalmatian Hot Spots magazin i udruga Dalmatia Event.
Manifestacija je započela povorkom svih sudionika preko grada koju su pratili ugodno iznenađeni turisti.
Svaka grupa izvođača imala je štand na kojem su predstavili proizvođače i stare zanate svoga kraja.
Uvodni nastup imalo je folklorno društvo Kumpanija iz Vele Luke koji su izveli Ples od boja, stari viteški ples koji se pleše u spomen pobjede narodne vojske otoka Korčule nad turskim osvajačima.
Na radost i ovacije brojne publike pojavio se car i Dioklecijan sa svojom ženom Priskom, vojskom i gladijatorima. Ovaj nastup nam je duhovito prikazao carev život i borbe gladijatora, a osobito su upečatljivi bili autentični kostimi svih sudionika, od vojničkih oklopa do raskošne toge cara Dioklecijana.
U kratkom nastupu Sinjsko amatersko kazalište uprizorilo je slavnu obranu Sinja od osmanlijske najezde, posebno ističući legendu prema kojoj je za tu pobjedu zaslužna Majka od Milosti.
Natrag u 1537. god vratila nas je povijesna postrojba Kliški uskoci i pokazala nam dio povijesne bitke za Klis između Klišana i Turaka.
Stare zanate i običaje Dalmatinske zagore pokazali su nam članovi kulturno umjetničkog društva Vrgoračka krajina. Njihov nastup okarakterizirala je snažna izvedba i ojkanje – poseban način pjevanja podrijetlom iz Dalmatinske zagore, uvršteno na UNESCO-ov popis ugrožene nematerijalne baštine 2010. godine.
Šoltansko amatersko kazalište Sulet izvelo je mali igrokaz o vječnom rivalstvo između Bračana i Šoltana oko vlasništva nad otočićem Mrduja. Naime, upriličili su slavno potezanje Mrduje – nadmetanje tko će je konopima potegnuti bliže svome kraju.

Ovaj projekt je oživljavanjem povijesnih i tradicijskih događaja predstavio kulturno-turističku ponudu Splitsko-dalmatinske županije. Uprizorenjima povijesnih priča, bitki i legendi vrhunski glumci i izvrsna scenografija prenijeli su publiku u trenutke mistične povijesti, a ples i zabava produžili su druženje svih sudionika do kasno u noć.

Kulturno – povijesna manifestacija „Tragom prošlosti Dalmacije – Dalmacija od antike do danas“, održava se u petak, 7.lipnja, 2013. godine na Prokurativi s početkom u 19:30 h.
Organizator manifestacije je Dalmatian hot spots magazin i Udruga Dalmatia Event. Pokrovitelji ove manifestacije su: Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije, Splitsko – dalmatinska županija, Grad Split, Turistička zajednica grada Splita, Turistička zajednica grada Sinja, Turistička zajednica grada Vrgorca, Turistička zajednica općine Šolta i Turistička zajednica grada Supetra.

Cilj ovog projekta je razviti prepoznatljivu zajedničku turističku ponudu koja će se bazirati na kulturnoj baštini i poboljšanju konkurentnosti turizma. Ova manifestacija prezentira izvorni identitet Dalmacije i autentičnost turističkih ponuda destinacija Splitsko – dalmatinske županije.

Program manifestacije: U izuzetnom ambijentu jednog od najljepših hrvatskih trgova – Prokurativa, u jednoj od najatraktivnijih hrvatskih destinacija, u Splitu, na trenutak ćete se vratiti u prošlost. Manifestacija Vas vodi kroz šest kulturno, povijesno – zabavnih programa, kratkih predstava, jedinstvenih doživljaja Srednje Dalmacije, otoka, obale i Dalmatinske zagore.

Manifestacija počinje postrojavanjem svih sudionika (preko 250 kostimiranih sudionika) i povorkom koja kreće od Dioklecijanovih podruma do Prokurativa. Svaka grupa predstavlja
određeno povijesno razdoblje Dalmacije i razmještena je na predviđenom prostoru na Prokurativama. Uz svaku grupu izvođača nalazi se njihov štand na kojem se nalaze izvorni
proizvođači i prezentacije starih zanata.

OVAJ PROJEKT ČINI ŠEST KULTURNO – POVIJESNIH DOŽIVLJAJA, SAŽETIH U 90 MINUTA:
DOLAZAK CARA DIOKLECIJANA Dioklecijanova legija je udruga koja za cilj ima promicanje antičke kulturne baštine s posebnim naglaskom na rimskoj kulturi. Dioklecijanova
legija u nastupu prikazati će nam kako je putovao car Dioklecijan, vidjeti ćemo kratku priču kako je car živio, tko je bila njegova odabranica i borbama gladijatora na čas se vratiti
u 3. st nove ere.
Izvođač: Udruga Dioklecijanova legija Split

PREDSTAVA OPSADA SINJA – amatersko Sinjsko kazalište uprizorit će sažetak događanja koji su prethodili slavnoj pobjedi Sinjana nad Osmanlijama 15. kolovoza 1715.
godine.
Izvođač: Sinjsko amatersko kazalište

USKOČKI BOJ ZA KLIS “DANI PETRA KRUŽIĆA, KAPETANA I KNEZA KLIŠKOGA
2012.”
Povijesna postrojba Kliški uskoci sve posjetitelje na trenutak će vratiti u 1537. godinu i pokazati nam dio povijesne bitke za Klis između Klišana i Turaka.
Izvođač: Povijesna postrojba Kliški uskoci

PREZENTACIJA STARIH OBIČAJA I ZANATA DALMATINSKE ZAGORE (VRGORAČKI KRAJ)
Članovi kulturno umjetničkog društva prikazati će običaje i stare zanate Dalmatinske zagore. U ovom nastupu, čuti će se ojkavica, ganga, šijavica. Ispred brojne publike rezat će
pršut, piti iz bukare…
Izvođač: KUD Vrgoračka krajina

MRDUJA – Šoltansko amatersko kazalište Sulet izvest će jedan mali igrokaz čija je tema vječno rivalstvo između Bračana i Šoltana pod nazivom “Čija li je Mrduja”.
Zahvaljujući Mrduji koja je postala tradicionalna fešta između Bračana i Šoltana došlo je do pobratinjenja ta dva otoka koje je Mrduja povezala na kulturno – zabavni način.
Izvođač: Šoltansko amatersko kazalište Sulet

SUPETARSKA KULTURNA KARTOLINA – Amatersko kazalište “Bracera – Supetar” uprizorit će isječak iz predstave “Šjora Keke” prema tekstu legendarnog bračkog čakavskog pjesnika
Stjepana Štefe Pulišelića, nastup kazališne skupine prati klapa “Pupe” Supetar – s napjevom “Ti gariful”, bračku kvadrilju ili šotiš otplesat će bračko folklorno društvo “Ciciljona”
Supetar.
Izvođač: Amatersko kazalište “Bracera – Supetar”, klapa “Pupe” Supetar, folklorno
društvo “Ciciljona” Supetar

SAJAM – IZLOŽBA IZVORNIH PROIZVODA
Pripremanjem naše zemlje za ulazak u Europsku uniju, naši izlagači i te kako znaju kako privući pozornost na sebe i ovakvim zajedničkim akcijama i zajedničkim plasmanom na
tržištu sve se brže prilagođavaju standardima Europske unije.
Ovim projektom nastoji se informirati javnost o postojanju marljivih ljudi koji svojim umijećem, znanjem, ali i skromnošću proizvode ekološke proizvode, suvenire, rukotvorine,
tradicijske proizvode nastale u malim obrima, zadrugama, obiteljskim gospodarstvima i malom poduzetništvu kako bi takvi proizvodi našli put do potrošača.

Ovaj projekt obogaćuje kulturno-turističku ponudu Splitsko – dalmatinske županije, oživljavanjem povijesnih i tradicijskih događaja kroz uprizorene povijesne priče, bitke i
legende. Trenutke mistične povijesti, uz vrhunske glumce i izvrsnu scenografiju, upotpunit će i zabava, ples i razna iznenađenja…

Budite naši gosti i doživite Dalmaciju!

Foto: Studio Papaja
Organizatori:
Dalmatian hot spots magazin
Udruga Dalmatia Event
Gundulićeva 26, 21000 Split, OIB 50317047111
hotspots.net.hr
info@dalmatian-hotspots.com

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” width=”720 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/Kud-vrgoračka-krajina-ples.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/KUD-Vrgoračka-krajina.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/KUD-Vrgoračka-krajina.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/Kumpanija.jpg[/image]
[/nivo]