Author

Croatian Hot Spots

Browsing
01.12.2013.06.01.2014.

Božićno-novogodišnji sajam

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/božić.jpg[/image]
[/nivo]

Popularne kućice na Rivi omiljeno odredište za zabavu brojnih Splićana i gostiju opet otvaraju vrata 2. prosinca u 18 sati. Sve će izgledati jednako, a otvorene će biti sve do 10. siječnja 2014. godine. Na Božićnom sajmu bit će izloženi božićni proizvodi i nakit za bor, knjige, multimedija, dizajnirani suveniri i pokloni, gastronomska ponuda, informacije o obrtničkim komorama i turističkim zajednicama gradova i županija. Gotovo svakodnevno će se na glavnoj sajamskoj pozornici održavati prigodni blagdanski programi. Riva će tijekom blagdana i ove godine biti “in” mjesto za druženje, najavljuju organizatori! Doživite i vi dio pravog blagdanskog ugođaja na Rivi.

1.12. Nedjelja
Peristil
12.00h – 13.30h
Glazbena mladež
17. dani duhovne glazbe ‘Split pjeva ‘

6. 12. Petak
TIC – Peristil ( crkvica sv. Roka )
Izložba
‘Lutke u hrvatskim narodnim nošnjama uz Božićno Novogodišnju dekoraciju’
Izložba se otvara 6.12. u organizacije TZ Grada Splita i Udruge invalida rada Grada Split (UIRGS)
Riva
Zabavni program
Srdelice, DNF, Sedmi vjetar, Vruća čokolada

7.12. Subota
11.00h – 12. 30h
Riva
Zabavni program
Srdelice, DNF, Sedmi vjetar, Vruća čokolada

13. 12. Petak
Riva
Zabavni program
Srdelice, DNF, Sedmi vjetar, Vruća čokolada

14. 12. Subota
11.00h – 12. 30h
Riva
Zabavni program
Srdelice, DNF, Sedmi vjetar, Vruća čokolada

21. 12. Subota
11.00h – 12. 30h
Riva
Zabavni program
Srdelice, DNF, Sedmi vjetar, Vruća čokolada

24. 12. Utorak
11.00h – 13. 00h
Trg Republike – Prokurativa
Podjela bakalara uz prigodni program dvije klape JEŽINAC i ŠUŠUR ili duo ‘SOL’

26.12. Četvrtak
11.00h – 12. 30h
Riva
Zbor Brodosplit
18.00h – 19.30h
Narodni Trg – Pjaca
Duo Lite motiv
18.00h – 19.30h
Riva
Zabavni bend More More
20.00h
Riva
DJ

27. 12. Petak
11.00h – 12. 30h
Riva
Mješovita klapa Filip Dević
18.00h – 19.30h
Narodni Trg – Pjaca
Ivo Perkušić i bend
18.00h – 19.30h
Riva
Salsa party – profesionalni plesni parovi
20.00h
Riva
DJ

28. 12. Subota
11.00h – 12. 30h
Riva
Mandolinski sastav Jedinstvo
18.00h – 19.30h
Narodni Trg – Pjaca
OLD ROAD ( Ivan Škvorc )
18.00h – 19.30h
Riva
Repasagge
20.00h
Riva
DJ

30. 12. Ponedjeljak
11.00h – 12. 30h
Riva
Zumba Zumba na Rivi – uplešite sa nama u Novu
18.00h – 19.30h
Narodni Trg – Pjaca
Kvartet Spalato
18.00h – 19.30h
Riva
Splitska noć ( klapa JEŽINAC, klapa MARJAN, Duo SOL, klapa ZVONČAC
20.00h
Riva
DJ

31. 12. Utorak
11.30h – 13. 00h
Riva / Promenade
Dječja Nova Godina
Nova Godina doček:
20.00h
– GIBONNI
– MJESNI ODBOR
-TRIBUTE TO DINO DVORNIK

Izvor: www.visitsplit.com

ZAGREB, A CITY BREAK
Na netom završenom Baku International Tourism Film Festival (Međunarodnom festivalu turističkog filma), održanog u glavnom gradu Azerbajdžana, rumunjski film o Zagrebu osvojio je prvo mjesto, u kategoriji TV reportaže.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/View_from_Gric-Tomislav_Sklopan.jpg[/image]
[/nivo]

Film pod nazivom „Zagreb, a city-break“ nastao je kao rezultat studijskog putovanja rumunjske TV ekipe kanala Travel Mix, u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba, a u sastavu: Madalina Neagoe – producentica te Gheorge Ion – snimatelj. Reportaža koja prikazuje sve najbitnije vedute te atrakcije Zagreba i okolice, snimljena je u srpnju prošle godine, traje 42 minute, sinkronizirana je na engleski jezik, a dostupna je na:
http://www.youtube.com/watch?v=q9dqvzkj01s

Turistička zajednica grada Zagreba konstantno radi na promociji hrvatske metropole. Sustavnom promocijom, suradnjom s medijima diljem svijeta, organizacijom posebnih promocija te nastupima na turističkim sajmovima i kongresnim burzama, grad Zagreb se premetnuo u jedan od obaveznih lokaliteta za posjetiti u Hrvatskoj.

Izvor, foto: www.zagreb-touristinfo.hr

Kriket je među omiljenim sportovima u Velikoj Britaniji, čiji se turisti smatraju turistima dobre platežne moći

Nogomet je definitivno broj jedan što se tiče popularnosti, ali još jedan sport privlači milijarde gledatelja – kriket. Igra ima dugu tradiciju i u Hrvatskoj, na otoku Visu, a posebno je popularan u Velikoj Britaniji, Australiji, Novom Zelandu i SAD-u.

U hrvatskoj metropoli djeluje Kriket Klub Zagreb, osnovan 2000 godine. Klub broji 45 članova različitih nacionalnosti, kao što su Britanci, Australci ili pak Novozelanđani, a kako kažu u Klubu, velikim uspjehom smatraju činjenicu što su sport uspjeli približiti i lokalnom stanovništvu.

Suradnja kriketaša i turističkih agencija

„Igramo dobar kriket i naša igračka strategija razvija se sudjelovanjem na međunarodnim susretima. Tako smo, prošle godine, na naš domaći teren u Sesvetama, privukli tri gostujuće ekipe iz Ujedinjenog Kraljevstva i Australije, a već imamo upite od stranih timova za iduću sezonu“, kažu u Kriket Klubu Zagreb i pozivaju turističke agencije na suradnju.

Nadaju se kako će iduće sezone, koja počinje u svibnju 2014. godine, privući više gostujućih ekipa, prije svega iz Velike Britanije, ali i ostalih krajeva.

„Kako bismo privukli momčadi kriketa, trebamo više promovirati Zagreb, naš kriket tim, ali i Hrvatsku. Vjerujemo kako bi ekipe koje igraju utakmice na različitim destinacijama bile spremnije doći u Hrvatsku kada bismo im mogli ponuditi turističke pakete koji uključuju letove, prijevoz i smještaj. Zbog lakšeg dovođenja timova, potrebna nam je suradnja s turističkim agencijama“, kažu u Klubu.

Smjer suradnje

Kriket klub Zagreb je djelom Hrvatskog kriket saveza, te smatraju, kako bi gostujuće ekipe bile voljne igrati i na Visu. Cilj im je, kažu, dovesti timove u Zagreb, ali im omogućiti, ako zažele, transfer do Visa, a postoji i mogućnosti organiziranja utakmica u susjednoj Mađarskoj i Sloveniji kao djelom duže ture. Kriket klub Zagreb, od agencija bi tražio organiziranje svega, od prijevoza do smještaja.

Ured UHPA-e preporučuje članovima neka razmotre ovakav oblik suradnje, a idući tjedan ćemo javiti konkretne informacije.

Kriket prije 200 godina na Visu

Kriket je sport koji se može igrati u raznim formama, utakmice mogu trajati 5 dana (tzv. Test Match), 7 sati (One-day cricket) ili 3 sata (Twenty-20). Isključivo se igra ljeti i to po suhim vremenskim uvjetima.

Hrvati su prvi puta imali priliku susresti se s kriketom na otoku Visu prije 200. godine. Naime, za vrijeme Napoleonskih ratova, engleska mornarica bila je stacionirana na Visu, pa su igrali kriket kako bi se zabavljali, a ujedno i održavali moral i fizičku spremu.

Izvor: UHPA

Foto: www.croatia-cricket.hr

HRVATSKA IMA IZNIMAN POTENCIJAL ZA RAZVOJ TURIZMA TREĆE DOBI

AMERIČKA DRŽAVA FLORIDA VELIK DIO SVOG BOGATSTVA TEMELJI UPRAVO NA SKRBI O TURISTIMA ZLATNE DOBI VISOKIH IMOVINSKIH MOGUĆNOSTI. S OBZIROM NA IZUZETNE PRIRODNE KARAKTERISTIKE U KOMBINACIJI SA IZVRSNIM PROMETNIM POLOŽAJEM, HRVATSKA BI MOGLA POSTATI NJEN EUROPSKI PANDAN.

Stručnjaci se nadaju pozitivnom trendu razvoja zdravstvenog turizma, za koji kako kažu, imamo bogomdane uvjete. Zdravstveni turizam veoma je zahtjevan jer je svaka karika u lancu ponude jednako važna, te zahtijeva kvalitetu i dobru usklađenost svih njenih elemenata.

Naše bi prednosti bile konkurentne cijene u odnosu na ostale države, fantastična dostupnost budućih medicinskih centara srednjoj Europi, te mogućnost kombiniranja zdravstvenih sadržaja sa razgledavanjem znamenitosti i prirodne baštine po za inozemne turiste vrlo povoljnim cijenama.

Izgradnja naselja u manje iskorištenim područjima, od Dalmatinske zagore i Like do Korduna i Banije, u blizini termalnih izvora i već postojećih medicinskih kapaciteta, poticajno bi utjecala na živost spomenutih predjela te produljenje turističke sezone na čitavu godinu.

Kada ovome dodamo činjenicu da su aktivni turisti treće dobi iz stranih zemalja izuzetno visoke platežne moći, ne čudi što u ovoj grani turizma leži ogroman potencijal. Oni su u potrazi za preventivom i užitkom u toplijim krajevima ili pak liječenjem i pojedinim medicinskim zahvatima. Ukoliko se ozbiljno pozabavimo ulaganjima u ovu turističku granu i slijedimo svijetle primjere inozemne prakse, uspjeh je zajamčen.

 

HOSTELI SU OMILJENE SMJEŠTAJNE JEDINICE MLADIH, NAROČITO TAKOZVANIH  „BACKPACKERSA“, KOJI SE VODE KRILATICOM SVE SVOJE SA SOBOM NOSIM TE IM SE ČITAVA PRTLJAGA SVODI NA TEK JEDAN VELIKI RUKSAK. NE ČUDI ŠTO JE SMJEŠTAJ U HOSTELIMA PRERASTAO U VELIKI TREND MEĐU MLADIMA – CIJENE SU KUDIKAMO PRISTUPAČNIJE NEGO U HOTELIMA, A ATMOSFERA OPUŠTENIJA I POGODNIJA ZA DRUŽENJE I RAZMJENU ISKUSTAVA.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/chillout-zagreb.png[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/goli-bosi.jpg[/image]
[/nivo]

Hostel kao smještajna jedinica podrazumijeva iznajmljivanje kreveta uz dijeljenje zajedničkog kupatila, kuhinje i dnevnog boravka. Ovaj vid turizma itekako odgovara gostima mlađe populacije i nešto „plićeg“ džepa – krevet u hostelu možete dobiti po veoma pristupačnoj cifri, koja se kreće oko desetak eura.

Hrvatski hosteli dobijaju vrlo visoke ocjene koje se odnose na udobnost, higijenu i ostale segmente usluge, a cijeni se i kreativnost – mladi ne žele tek puke spavaonice, već maštovito i zanimljivo dizajnirane prostore. Mnogi naši hosteli često se nađu pri vrhu top lista najprestižnijih inozemnih medija, kao što su britanski The Guardian, TV mreža CNN i čuveni New York Times!

Među njima je splitski Goli&Bosi koji je svojedobno zahvaljujući vrlo maštovitom futurističkom dizajnu, zasjeo na drugo mjesto najboljih u čitavom svijetu. Hvaljeni su i šibenski Indigo u srcu stare gradske jezgre, zagrebački Chillout koji svojim živim bojama asocira na scenografiju kakvog Almodovarovog filma, a odlične recenzije dobili su također i Tckhaikovsy te Silver Central Hostel u Splitu, zagrebački Buzz Backpakers i Green Lizard na Hvaru.

Grad Dubrovnik prema glasovima čitatelja pozicionirao se na 4. mjesto najljepših europskih gradova. Hrvatska je još jednom potvrdila svoje pozicioniranje u svijetu dokazavši tako da je turistička godina 2013. bila doista uspješna turistička godina. Naime, čitatelji američkog magazina USA Today i portala 10Best.com proglasili su Dubrovnik četvrtim najljepšim europskim gradom! Ispred Dubrovnika su Riga (Latvija), Bergen (Norveška) i Innsbruck (Austrija), a slijede ga Chester (Engleska), Prag (Češka), Budimpešta (Mađarska), Santorini (Grčka), Venecija (Italija) i Bruges (Belgija).

”Ovo je još jedno u nizu velikih priznanja Hrvatskoj ove godine, osobito ako se uzme u obzir da su pobjednike birali upravo gosti koji posjećuju destinaciju ili ju žele posjetiti. Utoliko je priznanje vrjednije i dokaz je stalne prisutnosti i prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. Svakako je to rezultat kvalitetnog i napornog rada u svim segmentima promocije koji će se i dalje nastaviti s ciljem privlačenja dodatnih gostiju, osobito u vremenu pred i posezone te na kontinent”. – izjavila je Meri Matešić nakon objave rezultata.
Inače, gradovi su bili nominirani od strane stručnog žirija kojega su sačinjavali glavni urednici portala, a glasovat se moglo mjesec dana, zaključno s 18. studenoga. Rezultati natječaja za ”Najljepši europski grad” jučer su objavljeni na web stanici portala 10Best, http://www.10best.com/awards/travel/prettiest-european-city/, a bit će objavljeni i u današnjem tiskanom i online izdanju časopisa USA Today.

[nivo effect=”fade” directionNav=”disable” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/dubrovnik_sightseeing1.jpg[/image]
[/nivo]

Izvor: croatia.hr
Foto: Tz grada Dubrovnika

HRVATSKA – KULISA ZA STVARANJE SEDME UMJETNOSTI

Iako je ljepota naše zemlje nebrojeno puta ovjekovječena i slavljena u pjesmi, slici i pisanoj riječi, naročito smo ponosni kad nama poznate i drage vizure zažive i na filmu – tom moćnom mediju današnjice i jednom od najupečatljivijih oblika umjetnosti. tako je, primjerice, kamenjar Istre svojedobno „glumio“ Afganistan, a niz naših nacionalnih parkova američki Divlji zapad. Majstori vizualnog prepoznavali su vrijednost i potencijal našeg krajolika, a ostale su zabilježene riječi i onih najvećih – poput Alfreda Hitchkoka, tog zahtjevnog i kritički nastrojenog genija, koji je zadarski zalazak sunca bez ustezanja proglasio uvjerljivo najljepšim na svijetu!

Iako područja uz more spadaju među vizualno najatraktivnija, važnu su ulogu u svijetu sedme umjetnosti odigrali i naši nacionalni parkovi. Šezdesetih godina prošlog stoljeća na području od Paklenice do prijelaza Prezid na južnom Velebitu snimljeno je čak 7 filmova, pa su tako naša zaštićena prirodna bogatstva i sama odigrala filmsku rolu, u ovom slučaju Divljeg Zapada. NP Paklenica, NP Plitvička jezera, NP Krka, kanjon rijeke Zrmanje, Vransko jezero i mnoge druge lokacije, udomile su brojne uratke western žanra, među kojima su najpopularniji oni o Winnetou Karla Maya. U njegovu čast danas postoje brojne izletničke tematske ture, a u vrijeme samog snimanja domaće stanovništvo se s radošću prihvatilo statiranja!

Pri nabrajanju atraktivnih filmskih lokacija, nikako ne smijemo izostaviti ni naš glavni grad, pa su tako ulicama metropole šetali oskarovka Meryl Streep u filmu „Sofijin izbor“, karizmatični Sean Connery kao najpoznatiji tajni agent na svijetu (scene sa glavnog željezničkog kolodvora u „From Russia With Love“), te akcijski junak Jackie Chan koji je na radost ljubitelja ovog žanra, izvodio vratolomije na Dolcu i Mostu slobode. Zagreb je bio i poprištem snimanja Orson Welles-ova „Procesa“,  a posebno je ostao upamćen kadar sa Velesajma sa tisuću strojeva, radnika i pisaćih mašina koji odlično dočaravaju karakterističnu atmosferu čuvenog Kafkina djela.

U novije vrijeme, nakon višegodišnjeg zatišja, Hrvatska je sve više prepoznata kao egzotična i primamljiva lokacija za stvaranje sedme umjetnosti. Tvorci planetarno popularne serije „Game of Thrones“ („Igra prijestolja“) sjajno su iskoristili znamenitosti Dubrovnika i Kliške tvrđave kojima nije bila potrebna nikakva računalna dorada, a nedavno je na Korčuli i Pelješcu, scene iz svojeg novijeg uratka „Venuto al Mondo“ snimala i muza Woody Allena te Pedra Almodovara, španjolska ljepotica Penelope Cruz. Prekrasne vizure, zalasci sunca, živopisna netaknuta priroda te obilje kulturnog blaga, zaslužili su biti ovjekovječeni i na filmskoj vrpci, te se nadamo uzlaznoj putanji naše zemlje koja će osim brojnih turističkih, biti ucrtana na još jednoj svjetskoj karti – onoj filmskoj.

Foto: Tz grada Dubrovnika, Hot spots magazin
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/split-dioklecijan.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Kliška-tvrđava.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/dubrovnik-1.jpg[/image]
[/nivo]

13. prosinac 2013. – 10. siječanj 2014.

Sve su božićne priče romantične i poučne, posebno kada ste gost obitelji Salaj u Grabovnici. Naime, obitelj Salaj za božićno vrijeme priprema posebnu poslasticu za sve zaljubljenike u pravo blagdansko ozračje. U to vrijeme njihovom okućnicom rasprostire se stotine tisuća raznobojnih sijalica koje čine raskošan svjetlosni ugođaj i idilu za svakog posjetitelja. Božićna štalica i jaslice te ukrašenost cijele okućnice s raznobojnim božićnim sijalicama i ukrasima, u noći vam pružaju nezaboravan osjećaj duboko usnulog sna i buđenja u svijetu bajke, svijetu prave hrvatske božićne priče.

Kontakt

www.cazma.hr

Izvor i foto: www.croatia.hr[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/central_croatia_cazma_events_christmas_story_in_cazma_001.jpg[/image]
[/nivo]

15. studeni – 31. prosinac 2013.
Dubrovnik, Etnografski muzej Rupe

Povodom 500. obljetnice objave karte svijeta osmanskog kartografa Piri Reisa (1513.) UNESCO je 2013. godinu proglasio Godinom Piri Reisa. Tom prigodom je u Rijeci, Poreču, Zagrebu, a sada i u Dubrovniku organizirana izložba na kojoj su predstavljeni najvažniji radovi slavnog kartografa iz doba Sulejmana Veličanstvenog.

Navedene izložbe su dio niza međunarodnih događanja koje organizira tursko Ministarstvo kulture i turizma, a za domaćina ovih izložbi Hrvatska je odabrana zbog postojanja brojnih karata luka hrvatskih gradova i otoka u Pirijevoj slavnoj knjizi Kitab-ı Bahriye (Knjigaplovidbe/Knjiga navigacije) iz 1521., koja je proizašla objedinjenjem karti i bilješki u 210 poglavlja.
Na izložbi će biti predstavljene replike portolana istočno-jadranskih luka iz Knjige plovidbe, replika karte svijeta iz 1513. (koja spada među najstarije očuvane karte koje prikazuju Ameriku), reprodukcije jadranskih luka na poznatoj iznik-keramici (tehnika izrade keramike koja je bila iznimno popularna u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog), navigacijski instrumenti iz 16. stoljeća, razni portreti, te druga djela povijesne i umjetničke vrijednosti.
Autori izložbe su Ali Riza Işipek iz Turske zaklade za podvodnu arheologiju i Tea Perinčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Više: www.dubrovnik.hr

Foto: Tz grada Dubrovnika[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/1384336221fotoL234.jpg[/image]
[/nivo]

 

4. prosinac 2013.

Ivanečki rudarski dani tradicionalna je manifestacija s ciljem njegovanja dugogodišnje rudarske tradicije u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Danas se Ivanečki rudarski dani održavaju u znak sjećanja na tradicionalni oblik društvenog i kulturnog života te s ciljem upoznavanja mladih s kulturno-povijesnom baštinom Ivančana, kulturno turističke promocije i stvaranje novih turističkih sadržaja naše regije. Za četvrtu manifestaciju Ivanečkih rudarskih dana pripremili smo bogate i zanimljive sadržaje (međužupanijske izložbe fotografija i predmeta iz nekadašnjeg rudarskog života, dječjih radova na temu rudarstva, svečani mimohod povijesnih postrojbi s bivšim rudarima uz svijetlost baklji i pratnju članova udruga u tradicionalnim nošnjama, tragom tradicije-misa za sve prisutne, kratki prigodni program ispred crkve, međužupanijski sajam autohtonih suvenira, degustacija autohtonih jela, podjela rudarskih priznanja…) uz članove atraktivne Rudarske čete, zadužene za doček gostiju i ugodnu atmosferu. Manifestacija je kvalitetna sinergija povijesnog naslijeđa-gospodarstva-kulture i turizma.

Photo i text: www.croatia.hr
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/central_croatia_ivanec_events_the_miners_day_004.jpg[/image]
[/nivo]

06.12 2013 – 08.12.2013
OPATIJA

Možete li zamisliti bolji početak prosinca, mjeseca bogatog događanjima, od Festivala čokolade? Čokolada, slatko zadovoljstvo koje ispunjava optimizmom i zadovoljstvom, oduvijek je bila simbol bogatstva, sreće i ushićenja. Zato i je tako neodoljiva. Najslađi početak prosinca doživite u Opatiji na već tradicionalnom Festivalu čokolade od 06. – 08. prosinca 2013.!

 

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Festival_cokolade_1.jpg[/image]
[/nivo]

www.opatija-tourism.hr

20. INTERSAS, 16. ITF’CRO, 12. KEA/EFE-CRO

Turistička zajednica Zagrebačke županije predstavila se od 6. do 9. studenoga u Solinu na 20. INTERSTAS-u (Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza), 16. ITF’CRO

(Međunarodnom festivalu turističkog filma) i 12. KEA/EFE-CRO (Predstavljanju hrvatskih gradova i mjesta za Zlatni cvijet Europe).

Na završnoj svečanosti Turističkoj zajednici Zagrebačke županije dodijeljen je Zlatni INTERSTAS 2013, a direktorici mr.sc. Ružici Rašperić Povelja FEST 2013, uz obrazloženje “za izuzetan doprinos razvoju turizma Zagrebačke županije, time i doprinos ukupnosti razvoja turizma Hrvatske”.

Prestižne međunarodne turističke nagrade – Povelje FEST i Zlatni INTERSTAS, već dugi niz godina FEST (Europska federacija turističkih novinara, Rim, Italija) i INTERSTAS, a od ove godine i FIJET (Europska i svjetska turistička novinarska asocijacija) dodjeljuju pojedincima, turističkim organizacijama, gradovima, regijama.

Prijedlog nominacije za ove prestižne nagrade temeljio se na vrlo zapaženoj prezentaciji turizma Zagrebačke županije. „Kroz nastupe, promotivne materijale, film, TV, izražava se visoka kvaliteta bogatstva povijesnog, graditeljskog, kulturnog, tradicijskog naslijeđa, izuzetan geografski položaj, autohtonost, krajobrazna ljepota, izvornost, etno, gastro i druge tradicijske vrijednosti i potencijali ovog dijela kontinentalne Hrvatske. Turistička zajednica Zagrebačke županije značajno pridonosi i ukupnosti kvalitete turističke ponude Hrvatske u međunarodnoj turističkoj razmjeni, a time i boljem razumijevanju među narodima i zemljama“, ocjena je Povjerenstva, FEST-a i FIJET-a.

Posebno priznanje 16. ITF’CRO 2013, u konkurenciji 61 filma, dobio je i film Turističke zajednice „Poezija Zagrebačke županije“, autora Marka Vrdoljaka.

Poezija Zagrebačke županije video[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Dvorac-Lužnica.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Potočić-1.jpg[/image]
[/nivo]

Plesati i pjevati u Linđu danas znači biti društven, popularan i omiljen. U gotovo pedeset godina izmijenile su se mnoge generacije linđovaca, rodila su se mnoga prijateljstva i velike ljubavi. Danas je Linđo važan i nezaobilazan kulturni događaj u Dubrovniku.

Ansambl Linđo djeluje već gotovo pedeset godina. Osnovan je 1964., a počeo je s radom 1965. godine. Naziv ansambla potječe od imena najpopularnijega plesa koji se pleše već dvije stotine godina na isti način, s malim varijacijama u Dubrovačkom primorju, Župi i Konavlima. Drži se da je sam ples dobio ime prema nekada glasovitom voditelju Nikoli Lali Linđu, utemeljitelju poskočice linđo, a neki misle da je to pučki naziv za lijeričara. Ansambl prije svega njeguje i štiti vlastitu tradiciju koja je temelj njegova opstanka i očuvanja hrvatskoga i lokalnoga kulturnog identiteta.

POČECI

Formirana folklorna grupa pri Pedagoškoj gimnaziji u Dubrovniku 1964. godine već 1965. prerasta u folklorni ansambl pri Turističkom društvu i održava svoj prvi samostalni nastup. Na poticaj Putničke agencije Atlas i Turističkoga društva, nakon uvida u Linđove nastupe i razmatranja mogućnosti samofinanciranja ansambla, Linđo od 1966. godine djeluje potpuno samostalno kao udruga građana, a od 1998. ustanova je u kulturi Grada Dubrovnika.
Uz postavljanje koreografija koje potpisuju najznačajniji hrvatski koreografi Folklorni ansambl Linđo pruža sliku zavidnih rezultata:

– oko 3 500 koncerata koje je posjetilo više od 2 000 000 domaćih i stranih gostiju
– blizu 200 promidžbenih turneja
– preko 3000 članova plesom, pjesmom i muziciranjem prošlo je kroz ansambl
– fundus od 1 500 narodnih nošnji, pretežito originalnih, neprocjenjive, raritetne vrijednosti
– stalno okupljanje 200-300 mladih djevojaka i mladića u dobi od 12 do 28 godina
– prvo gostovanje linđovaca održalo se 1966. godine u Italiji
– gostovanje u gotovo svim europskim zemljama, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, Japanu
– Folklorni ansambl Linđo osobito je ponosan na Zlatnu medalju i Zlatnu ploču, koje su osvojene na Međunarodnome folklornom festivalu u Dijonu 1973. godine, čime je Linđo uvršten među najbolje europske folklorne sastave
– u veljači 2012. postao je IIPT-ov Ambasador mira, dobivši priznanje Instituta za promidžbu mira kroz turizam za svoju plemenitu i humanu djelatnost.

Danas, pod vodstvom ravnateljice Dubravke Sarić, diplomirane ekonomistice i bivše aktivne članice FA Linđo, Linđo se razvija u brend i očekuje daljnje uspjehe, nastupe, programe, projekte, gostovanja i turneje s ambicioznim i vrijednim zaposlenicima. Davnih šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća, cilj Linđa je bio istražiti, prikupiti umjetničke obrade i scenski prikazati najljepše primjere hrvatske glazbene i plesne tradicije. Današnji se cilj naslanja na utemeljiteljski, slojevit je, kreativno i društveno poticajan, usmjeren dubrovačkoj, hrvatskoj i svjetskoj zajednici.

Foto: Studio Papaja
Foto Linđo i Ana Rucner: Folklorni ansambl Linđo

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/IMG_2468.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_144.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_145.jpg[/image]
[/nivo]

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/golf2.jpg[/image]
[/nivo]
GOLF TURIZAM U HRVATSKOJ

Golfu – tom zelenom sportu nastalom u srednjem vijeku u škotskoj, ne može se poreći određena otmjenost, budući da generira raznolike turističke sadržaje te privlači goste visoke financijske klase. no, u kontekstu naše države, on ujedno predstavlja i fantastičan turistički potencijal, do mjere da se naziva metaforičnim izrazom „magičnog štapića“ koji bi mogao oživjeti otoke i znatno doprinijeti eksluzivnosti nacionalne turističke ponude. Ove su činjenice bile dovoljne da se magazin Hot spots pozabavi tim svojevrsnim turističkim fenomenom – osim onog što golf nedvojbeno može učiniti za nas, razmotrimo što bismo mi mogli učiniti za hrvatski golf.

Budući da još od 14. stoljeća privlači svoje poklonike nesmanjenim intezitetom, golf je, rekli bismo, sport koji posjeduje onaj magični je ne sais quoi faktor (ono nešto, franc.). Dan danas je poziv na golf itekako prepoznatljiv simbol u razvijenijim zemljama, a dodatni sadržaji i objekti koje ovaj sport generira, efikasno obogaćuju dijapazon turističke ponude bilo kojeg područja.

S obzirom na trenutnu situaciju u Hrvatskoj, gdje su iznimni napori turističkih djelatnika usmjereni na širenje ponude van sezone, možemo reći da je golf ne samo dobra ideja, već i nužnost. Naime, interesantan je podatak da je Hrvatska izgubila nekoliko organizacijskih ponuda međunarodnog karaktera, upravo zbog nemogućnosti da sudionicima ponudi igranje golfa!

POTENCIJALI

Da ironija bude veća, zahvaljujući svojim geografskim obilježjima te ugodnoj i blagoj klimi, Hrvatska posjeduje fantastičnu startnu poziciju upravo za razvoj ovog sporta. Naše obilate i raznovrsne prirodne ljepote pogoduju okrjepi duha i tijela koja je u srži golfa, te dinamici same igre. Strani investitori i stručnjaci u tom pogledu ponajviše su zainteresirani za područje Istre, ali i za dvorce Hrvatskog zagorja te dalmatinsku obalu i otoke. Istra i područje Zagreba posebno su atraktivni zbog blizine postojećih golf terena u Sloveniji i Austriji (prostorna udaljenost je važan faktor kad je u pitanju motivacija igrača za odlazak na neki drugi teren), a Dalmacija i otoci zbog blage klime i mogućnosti prakticiranja golfa tijekom cijele godine. Kakvoća vremenskih uvjeta zaista može biti presudna kada je u pitanju „sudbina“ golf destinacija, budući da dugačka kišna i hladna razdoblja mogu imati poguban utjecaj na njihovu frekventnost.

Razvoj golfa na otocima, koji se mogu podičiti lijepim vremenom i za zimskih mjeseci, bio bi od posebna značaja, jer bi potaknuo širenje ponude i van udarne ljetne sezone, što je boljka s kojom se turistički sektor često suočava.

LOKACIJE

Trenutno najdominantnija golf destinacija u Hrvatskoj je Istra, koja se diči sa čak 14 potencijalnih lokaliteta za razvoj golf turizma. Prvo istarsko profesionalno igralište, Golf Club Adriatic, dugačko je 6.360 m i rasprostire se na 80 hektara, a na raspolaganju je i skraćeno igralište od 4.690 m. Valoviti teren i idiličan krajolik čine ga jednako zanimljivim i uhodanim igračima i početnicima. Na Brijunima se pak, nalazi jedno od najvećih igrališta u Europi, nekadašnja omiljena destinacija europske aristokracije s početka 20. stoljeća, koja nudi čar igre na samoj obali mora i užitak u mediteranskoj fauni. Nužno je spomenuti i natjecateljski vrlo aktivan Golf klub „Motovun“, Golf klub „Medulin“, te veoma atraktivno osmišljena vježbališta (driving range) u Umagu i na Krku.

Na području Slavonije ljubiteljima ovog sporta na raspolaganju je pregršt vježbališta za dugu i kratku igru u sklopu golf&ladanjskih klubova, a Golf centar „Novi Dvori“ u Zaprešiću nadomak Zagreba jedna je od rijetkih lokacija koja nudi i mogućnost igranja noću.

Osim postojećih golf terena, trenutno su aktualni i projekti izgradnje novih, poput Golf parka Dubrovnik, čije je terene od 9 i 18 rupa osobno dizajnirao jedan od najvećih igrača u povijesti, Greg Norman, koji, prema riječima inicijatora ovog projekta, vjeruje kako svako igralište mora ponuditi jedinstven, neponovljiv doživljaj.

POLEMIKE

Oko razvoja golfa u Hrvatskoj su se, nažalost, povele i brojne rasprave koje insinuiraju da su ulaganja u ovaj sport paravan za osobne interese pojedinaca. Kao magazin posvećen promociji nacionalnog turizma, pozdravljamo svaku iskrenu inicijativu da se pospješi njegov napredak, a u golfu u tom smislu prepoznajemo izniman potencijal. Druga vrsta polemika odnosi se na ekološko ugrožavanje područja koja bi bila pretvorena u golf igrališta. Kako je golf sport koji je oduvijek u sintoniji s prirodom, podržavamo poštivanje visokih standarda izgradnje, koji ne remete prirodnu ravnotežu i ne predstavljaju suviše invazivne intervencije na okoliš.

I za kraj zaključujemo: ako se, primjerice, prije nekoliko godina, Turska vrtoglavom brzinom izdvojila kao hit-destinacija za ljubitelje ovog visoko profitabilnog sporta, ne vidimo ni jednog razloga zašto svoje mjesto pod golferskim suncem ne bismo mogli izboriti i sami!

Foto: www.golf-adria.com