Author

Croatian Hot Spots

Browsing

Grad Korčula nalazi se na sjeveroistočnom dijelu otoka Korčule, čija je raskoš flore uočena i prepoznata još za davnih vremena, pa su mu stari Grci nadjenuli naziv Korkyra Melaina. Potaknuti razmišljanjima o dragocjenosti spomeničke i kulturne baštine ovog grada, te unikatnošću njegova arhitektonskog rješenja, s pravom ga nazivamo kamenim biserom!

Ljubitelji razgledavanja kulturnih znamenitosti ovdje će otkriti nepresušni izvor, zahvaljujući veličanstvenom vizualnom identitetu grada koji pripada kasnogotičko-renesansnom stilu. Preporučamo obilazak najsjajnijeg svjedočanstva graditeljske virtuoznosti – katedrale Sv. Marka, a kao posebnu atrakciju, posjet fantastičnom Muzeju Marka Pola, gdje je vrhunskom scenografijom uz pratnju audio vodiča, prikazano sedam upečatljivih scena iz života tog najpoznatijeg Korčulanina! Naime, upravo je ovaj grad rodno mjesto čuvenog svjetskog putnika, trgovca i istraživača koji je živio u 13. stoljeću. Autor je treće najčitanije knjige na svijetu – „Il Millione“, u kojoj je zabilježio svoja znanja i vještine stečene tokom 17-godišnjeg boravka na Dalekom Istoku.

Osim materijalne baštine, bogatstvo korčulanske tradicije pokazuju i jedinstveni nastupi kulturno-umjetničkih društava koja njeguju stoljetne viteške igre Morešku, Kumpaniju i Moštru. Grad se diči i velikim brojem manifestacija, od susreta klapa, pa do Korčulanskog baroknog festivala događanja međunarodne razine.
Ponos grada Korčule je i raskošna gastronomska ponuda, u kojoj se posebno ističu izvrsna bijela vina specifične arome, poput grka i pošipa. Kušajte ih s ribom pripremljenom na bezbroj načina, začinjenom izvrsnim maslinovim uljem. Obilata je i ponuda tradicionalnih slastica, pa zato kušajte hrustule, cukarine i orasima punjene klašune, žele od dunja – kotonjatu…

Za ugodan boravak u gradu Korčuli na raspolaganju su Vam udobni hoteli i objekti privatnog smještaja, kampovi na moru te ACI marina. Uz bogatu ponudu vlastitih sadržaja, grad nudi i mogućnost raznih tematskih izleta.

IDEALN MJESTO ZA OBITELJSKI ODMOR I GASTRO UŽITAK

Lumbarda je malo mjesto na istočnom rtu šumovitog otoka Korčule, sa 1200 žitelja, živopisnog netaknutog krajolika, razvedene obale i kristalno čistog mora, pješčanih plaža, bogate povijesti sačuvane u pisanim dokumentima starim više od dva tisućljeća, sjenovitih maslinika, izvrsnog vina, sačuvanih narodnih običaja, gastronomskih specijaliteta domaće kuhinje…..ali nadasve – gostoljubivih domaćina.

Lumbarda je u prošlosti bila ladanjsko odredište korčulanskih biskupa i vlastele, a i danas odiše ladanjskim ugođajem. Do nje se stiže iz šest kilometara udaljene Korčule. Idealna je destinacija gostima koji ljeti traže miran, siguran i osobit odmor.

Kupače privlače pješčane plaže i arhipelag od dvadesetak otočića nadomak mjesta. Krajolik je prepun mirisa mediteranskog aromatičnog bilja, borova i soli, a bojama dominira paleta boje mora od tirkizne do tamnomodre, bjelina pijeska i kamena, zelenilo borova i srebrnozelena boja agava.

O svojim običajima, plesovima, pjesmama, zanatima, umjetnicima, jelima i vinu domaćini svoje goste upoznavaju kroz ”Lumbarajske užance”, splet priredbi i događaja koje večeri u Lumbardi čine nezaboravnima.

2. GASTRO

Lumbarda nudi veliki izbor restorana, konoba i seoskih domaćinstava sa ponudom tradicionalnih jela domaće kuhinje. Bogat izbor specijaliteta dopunjava vino iz Lumbarajskih konoba.

GRK

Lumbarda je poznata po tom vrhunskom vinu od istoimene autohtone sorte grožđa što jedino uspijeva u pješčanim vinogradima lumbarajskog polja. Nije poznato da li je ime dobilo radi profinjenog gorkastog okusa ili po Grcima koji su početkom 3. stoljeća prije Krista ovdje osnovali svoju naseobinu. O potonjem svjedoči Lumbardska psefizma, arheološki spomenik iz tog doba govori o podjeli zemlje kolonistima, spominje ”zemlja pogodna za uzgoj vinove loze”, što dokazuje da se vinova loza ovdje uzgaja najmanje 2300 godina.

Grk prije svega ”voli” sve ono najbolje što se lovi u moru, dobro se ”slaže” i s najboljim jelima od bijelog mesa, a može se poslužiti i kao aperitiv.

Turistička zajednica općine Lumbarda
Lumbarda
Telefon: +385(0)20 712 005
www.lumbarda.hr
tz-lumbarda@du.t-com.hr

VELIČANSTVENA OSTAVŠTINA SREDNJOVJEKOVNIH VREMENA

Kumpanjija na otoku Korčuli označava društvo koje okuplja muškarce u održavanju ovih običaja, a svaka viteška udruga na otoku, pa tako i Smokviška, u svom nazivu sadrži ovaj pojam.
Kumpanjija predstavlja lančani ples koji potječe iz srednjovjekovne europske tradicije s nizom sličnih figura. Sadrži utjecaje starih domaćih obreda, dinarske zone te mačevalačkih vještina iz moreške. Nakon Drugog svjetskog rata obnavlja se 1954., a 1978. se organizira u okviru KUD-a “Ante Ćefera” gdje djeluje kao samostalna viteška udruga s kontinuiranim aktivnostima do danas. Kumpanjija se u prošlosti izvodila u trajanju do 3 sata, a danas u svečanom obliku sa svih 18 figura, traje do sat vremena.
Kumpanjija u Smokvici je slijed povijesne tradicije i govori o obrani grada Smokvice, a izvodi se na spomen svih Smokvišana koji su sudjelovali u obrani grada i otoka. Igra se na crkvenom trgu pred očima cijelog mjesta i velikog broja gostiju koji vrlo rado dolaze gledati ovu kulturnu stečevinu. Samoj Kumpanjiji prethodi Sveta Misa i procesija kroz mjesto sa kipom Gospe i uz pjevanje svetih pjesama, a u čemu sudjeluje gotovo čitavo domaće stanovništvo i gosti.
Na početku ratničkog plesa, kapetan viteške skupine traži da se izda zapovijed za početak, a nakon dozvole kreće ova drevna ratna igra. Lančani ples s mačevima, izuzetno zahtjevan i opasan, igra se uz zvukove bubnja i uz ples zastave, a sadrži i elemente tipične za vojne smotre. Neposredno poslije plesa s mačevima, slijedi ples u kojemu sudjeluju i žene, najčešće bliža rodbina kumpanjola. Za posljednji ples domaćini hrabre i goste i gledatelje kako bi i oni bili dio Kumpanjije, što ujedno označava i kraj ovog veličanstvenog spektakla koji sjedinjuje viteštvo, vještinu i tradiciju.

Svoj posjet Dubrovniku svakako započnite đirom na Stradunu ili Placi, …. središnjoj gradskoj ulici, dok upijate prve dojmove o jednom od najljepših mediteranskih gradova.
Magični kameni grad opasan je 1940 m dugim kamenim zidinama i obilazak ovog, drugog na svijetu najposjećenijeg muzeja na otvorenome, sigurno će vas ostaviti bez daha.

Posjetite Dubrovačke muzeje i otkrijte kako je živio knez u doba slavne Dubrovačke Republike, gdje se i kako u tim davnim vremenima čuvalo žito, te koji su brodovi činili moćnu flotu Republike i trgovali po svijetu pronoseći slavu Dubrovnika.

Kušajte neki od ukusnih mediteranskih specijaliteta u konobama i restoranima u staroj gradskoj jezgri i sve začinite kavom na Stradunu.

Kupite neki od tipičnih dubrovačkih suvenira (gulozece, tradicionalni filigranski nakit, brončanog sv. Vlaha, konavoski vez…) i neka vas uvijek podsjeća na dan kad ste tek započeli otkrivati Dubrovnik, ali ste se sigurno u njega zauvijek zaljubili i poželjeli vratiti. Prošećite gradskim zidinama i neizostavno uđite u Pomorski muzej i upoznajte se sa stoljetnom pomorskom tradicijom Dubrovačke Republike, saznajte više o slavnim pomorcima, o matematičaru Getaldiću i fizičaru Ruđeru Boškoviću i njihovim izračunima o nosivosti trgovačkih brodova – karaka, galijuna i nava. Ne propustite vožnju na Srđ žičarom, koja nudi spektakularni pogled na Stari grad, prekrasnu obalu, otok Lokrum i zadivljujući zalazak sunca. Kada dođete na vrh, uzmite vremena i uživajte u panoramskom pogledu koji ćete dugo pamtiti!

Dubrovačko-neretvanska županija je stoljećima privlačila brojne posjetitelje. U početku su to najčešće bili trgovci iz unutrašnjosti i susjednih zemalja, diplomati, hodočasnici, istraživači, putopisci i znatiželjnici. Danas je ovo područje omiljena destinacija gostiju željnih razgledavanja veličanstvenih starina, kao i ljubitelja prirode i aktivnog odmora, od kojih će zasigurno svatko pronaći ponešto za sebe.

Počnimo od ljubitelja prirode, kojima preporučamo posjet Nacionalnom parku Mljet, jednom od najljepših jadranskih otoka. Interesantna za obilazak su dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima, te bujna i raznolika sredozemna vegetacija. Mljet se ističe i bogatom kulturnom baštinom, a u okviru nje najimpozantniji primjer je kompleks benediktinskog samostana iz 12. stoljeća. Valja spomenuti i specijalne rezervate – jugoistočni dio delte rijeke Neretve, stanište brojnih ribljih vrsta i rijetkih vrsta ptica. Ovaj lokalitet je vizualno atraktivan i lako je dostupan zahvaljujući postojanju ceste do samog ušća. Potom, Malostonski zaljev, koji je poznato uzgajalište školjaka i gastronomski centar Županije, čuven zbog posebnih hidrografskih svojstava, te prirodnog dotoka hranjivih soli. Treba istaknuti i otočić Lokrum pokraj Dubrovnika, koji se diči šumom crnike i makije s alepskim borom.

Ni ljubitelji razgledavanja neće ostati prikraćeni – preporučamo obilazak srednjovjekovnog gradića Cavtata stoljećima građenog po kanonima dubrovačkog sklada koji je u svim povijesnim razdobljima imao stvaratelje čija su djela istinska vrijednost. Posjetite i Trsteno, najstariji uređeni renesansni perivoj u Dalmaciji bogat egzotičnim biljem, te najljepši gotičko renesansni spomenik u gradskoj jezgri Korčule- katedralu Sv. Marka čije oltare krase mnoge umjetničke slike počevši od Jacopa Tintoretta i drugih talijanskih umjetnika.

A za pobornike aktivnog odmora, ova regija također ima što za ponuditi. Domaći i strani državljani mogu se baviti rekreacijsko-sportskim ribolovom, a gostima se pruža jedinstven ronilački doživljaj. Brojne pješačke staze otkrivaju netaknutu prirodu, a za one malo zahtjevnije preporučamo posjet geomorfološkim spomenicima – nekoj od brojnih i zanimljivih spilja!

I za kraj, nikako ne smijemo zaboraviti ni gurmanski nastrojene goste. U dolini Neretve se nudi brodet od jegulja ili od žaba, ukusna jela od divljači a posebno divlja patka (liska). Odatle nas put vodi u Ston gdje zasigurno nećete moći odoljeti svježim, iz mora izvađenim kamenicama, dagnjama i tek pripravljenoj svježoj ribi. Na otocima Mljetu, Šipanu, Lopudu i Koločepu možete uživati u ukusnim jelima od sušene ribe ili morskih plodova, a u restoranima i konobama Župe dubrovačke i Konavala ponuditi će vas pršutom, sirom iz ulja, zelenom menestrom i ostalim delicijama.

Tekst: Dalmatian hot spots magazin[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Foto: Turistička zajednica Dubrovačko primorje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/karković-dubrovačko-primorje-106.jpg[/image]
[image caption=”Foto: Turistička zajednica Dubrovačko primorje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/karković-dubrovačko-primorje-343.jpg[/image]
[image caption=”Foto: Turistička zajednica grada Korčule”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/korčula.jpg[/image]
[image caption=”Foto: Turistička zajednica grada Metkovića”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Maraton-na-Neretvi-pod-Metkovićem.jpg[/image]
[image caption=”Foto: Turistička zajednica Ston”] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Ston1.jpg[/image]
[/nivo]

POVIJESNA BORBA ZA OPSTANAK OSTAVILA JE TRAGA NA LICU I RUKAMA, ALI I DUŠAMA, TIH PONOSNIH LJUDI

Od dolaska na ova područja, na škrtu zemlju dalmatinskog krša, te izdašno Jadransko more, gdje je prekrasna obala, osiguravala sve za odličan život, oni vode borbu! Prvo onu uvijek na poraz osuđenu, onu s prirodom koju krotimo i držimo pod kontrolom, no zna se tko je – gazda!
Te i onu drugu, s brojnim tiranima i osvajačima, koji su kroz stoljeća, tijekom povijesti, iz desetljeća u desetljeće, napadali, otimali, uništavala sve ono što su ti – dalmatinski judi – stvarali!
Mukotrpno, svojim žuljevitim rukama kamen po kamen vadili su, prebacivali ga i slagali u mire (ogradne zidove), tog dobivenog komadića zemlje. Nizali suhozide, dio po dio kao čipku oko parcela, reseći tako najvećim nizom bisera od sivog kamena, otoke ali i kopnene dijelove malih oranica od škrte zemlje otkinute. U njima se sadila vinova loza, širili maslinici, gdje se moglo i agrume i lavandu uzgajati, sadili su pšenicu i kukuruz. Krumpir pa čak i duhan se u tim malim vrtačama po brdima dalmatinskog krša njegovalo i pazilo kao život svoj.
Eh’ ti dalmatinski ljudi!
Kako opisati ustrajnost i želju za opstankom, ljubavlju vođenom, na tako negostoljubljivom području. Otoci sa ono malo vode, malo zemlje, jedino sunca u izobilju. Sunca koji uništava kožu, svaka bora priča priču za sebe – od odlaska ranojutarnjeg s motikom na ramenu, prema komadima zemlje koju su još stari njihovi sakupljali i od kamena čistili. Naporan je taj dio radnog dana, u toj utrci s vremenom jer prije podne što se napravilo – to bi bilo to! Treba, naime, borbu voditi s žarkim suncem koje nemilo peče, prekopati na ruke, samo s motikom tu tvrdu zemlju.
Onda marendin, najčešće komad kruha i malo maslinovog ulja za umacat’, ako bude koji komad mesa ili sušene ribe, pa opet put pod noge. Težački dio dana je okončan, treba sada i na ribe poći. Predvečer se sjeda u barku, vadi alat, do jutra se zna ostati i loviti ono bogastvo s morskog dna. Neka zamiriše gradela i obogati se trpeza, a zatim će se i zakantati, zapivati dalmatinska pisma – ona koja dušu liči. Uz žmul vina zaboravit će se na sve nedaće, savijene, umorne i istrošene škinje, opjevat’ će se ta škrta zemlja, u svakom stihu s ljubavlju će se njegovati taj komad tla, taj mali kutak na kugli zemaljskoj koji su još preci stari izabrali.
Dok se u Zagori, nakon jutarnjeg kopanja, onoga težačkog neumornog, prelazi na brigu o blagu, životinjama koje su po brdu raštrkane u potrazi za vlatima trave koje iz kamena vire! Ako se nije na zemlji, uvijek se nešto gradi, popravlja, pa ta živost ni otok ni Zagoru ne zaobilazi. Stremljenje prema boljoj budućnosti premda su ih sve nedaće stizale.
Rezultat svega – stameni izraz lica, uspravne kolone od ne baš rječitih ljudi (ma tko ima vremena za priču?), kršni muškarci otporni na sve!
I rad, i muku, i nedaće!
Samo im njihov rodni kraj ne dirajte – ni tvrdi kamen, ni ono malo zemlje, ni barke njihove male, ni ognjišta koja su tu već vjekovima, povijest koja je krvlju i znojem ispisana. Ni obitelji njihove, zna se tko je glava u kući, tko je odgovoran i brižan za sve, pun i ljubavi ali i ponosa.
A ni konobe im te dirajte, mjesta gdje će smisao život, imati tek u društvu prijatelje i pisme.

DALMATINSKE ŽENE – RADIŠNE LJEPOTICE
Uvijek su žene ognjišta čuvale, briga o djeci, kući i muškarcu svom, svaki atom snage su zahtijevali od tih ljepotica. Ni umor ni briga, ni neimaština nisu izbrisale krasotu, ženstvenost s tih lica, po ljepoti im premca u svijetu nema.
Iako su im na kraju života tijela umorna, savinuta u struku istrošena, jer osim brige o kući, žene te dalmatinske krasotice i u polju su radile. Težački kruh zarađivale, bok uz bok sa svojim muževima, motikama baratale.
Same su i na more odlazile, i u ribe su znale, a i maslinicama se bavile. Primjer su žene sa šibenskog područja, koje su zemlju imale na Kornatima, brodicama su odlazile sređivati masline, nadgledati stada ovaca i koza, a na povratku prema kopnu, i u ribolovu bi se te morske vučice – iskazala.

Stihovi jedne od najpoznatijih pjesama o Dalmaciji
Dalmatino povišću pritrujena

Dalmatino povišću pritrujena!
Ditinstvon gladnin povist štukali;
Dalmatino povišću pritrujena!
Kroz kadene dicu čičan pasli,
a judi driti ka kolone,
Dalmatino povišću pritrujena!

LJUBO STIPIŠIĆ-DELMATA

Tekst: Dalmatian hot spots magazin

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Vrgorac_1.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Vrgorac.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/paska-cipka.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/klape.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Folklor-Vrgorac.jpg[/image]
[/nivo]

PROMOCIJA DALMATIAN HOT SPOTS MAGAZINA

Povratak u prošlost, njegovanje tradicije, kulture i običaja – rezime je Eko-etno večer Dalmacije koja je održana u splitskoj Galeriji Meštrović organizaciji Dalmatian hot spots magazina. Obiteljska kuća s atelijerom, bolje reći palača, najpoznatijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća kipara Ivana Meštrovića, na trenutak je postala pozornica manifestacije koja se organizira u cilju promocije i očuvanja kulturnog i enološkog bogastva, kao i promocija hrvatskih proizvođača i čuvara starih zanata.

Publika je, a među njima i dožupan Splitsko-dalmatinski Visko Haladić, kao i Joško Stella, direktor županijske Turističke zajednice, tako imala priliku uživati u bogatom programu koji je obuhvaćao i modne revije, i prezentacije obrta i samih proizvoda, kao i zabavni dio. Krenulo se gromoglasno i to onako u ratničkom ritmu i borbom s mačevima koju su upriličili članovi Viteške udruge Kumpanjija iz Smokvica sa otoka Korčule. Predstavila se i muška klapa Donjaci-Martinci sa Šolte, te ženski sastav KUD-a Salone iz Solina, pa na kraju i KUD Vrgorska krajina iz Vrgorca.

Uživalo se i u izlascima manekenki koje su nosile odjeću Modne kuće Uzor, ali i predivan nakit i to novu kolekciju s morskim motivima autorice Vinke Mitrović, inače sutkinje splitskog Trgovačkog suda.

U ovom spoju tradicije i kvalitete s ljubavlju, publici je svakako bio najzanimljiviji izložbeni dio gdje su mali hrvatski proizvođači iz Vela Luke, Imotskoga, Hvara, ali i drugi dalmatinskih destinacija, omogućili degustaciju prirodnih džemova, likera, rafiola, mediteranskog bilja, maslinovog ulja, paprenjaka, vina i prošeka, kao i izložbu ukrasnih predmeta i suvenira, sve ručna radinost i inspiracije starih alata.

No najviše pljeska dobile su, moramo priznati, novinarke i urednice Slobodne Dalmacije koje su se našle u ulozi manekenki i predstavile su narodne nošnje. U reviji su pokazale splitsku, vrgoračku, sinjsku, konavalsku, pašku, velalušku i nošnju Linđo, i to šest gracija sedme sile redom: Nataša Bakotić, Nives Bašić-Dorotka, Silvana Uzinić, Jasenka Leskur-Staničić, Olgica Ivić-Grizelj i Duška Čolović.

Tekst izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr

Foto: Studio Papaja

Eko etno večer Dalmacije