Author

Croatian Hot Spots

Browsing

Kulturno – povijesna manifestacija „Tragom prošlosti Dalmacije – Dalmacija od antike do danas“, održava se u petak, 7.lipnja, 2013. godine na Prokurativi s početkom u 19:30 h.
Organizator manifestacije je Dalmatian hot spots magazin i Udruga Dalmatia Event. Pokrovitelji ove manifestacije su: Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije, Splitsko – dalmatinska županija, Grad Split, Turistička zajednica grada Splita, Turistička zajednica grada Sinja, Turistička zajednica grada Vrgorca, Turistička zajednica općine Šolta i Turistička zajednica grada Supetra.

Cilj ovog projekta je razviti prepoznatljivu zajedničku turističku ponudu koja će se bazirati na kulturnoj baštini i poboljšanju konkurentnosti turizma. Ova manifestacija prezentira izvorni identitet Dalmacije i autentičnost turističkih ponuda destinacija Splitsko – dalmatinske županije.

Program manifestacije: U izuzetnom ambijentu jednog od najljepših hrvatskih trgova – Prokurativa, u jednoj od najatraktivnijih hrvatskih destinacija, u Splitu, na trenutak ćete se vratiti u prošlost. Manifestacija Vas vodi kroz šest kulturno, povijesno – zabavnih programa, kratkih predstava, jedinstvenih doživljaja Srednje Dalmacije, otoka, obale i Dalmatinske zagore.

Manifestacija počinje postrojavanjem svih sudionika (preko 250 kostimiranih sudionika) i povorkom koja kreće od Dioklecijanovih podruma do Prokurativa. Svaka grupa predstavlja
određeno povijesno razdoblje Dalmacije i razmještena je na predviđenom prostoru na Prokurativama. Uz svaku grupu izvođača nalazi se njihov štand na kojem se nalaze izvorni
proizvođači i prezentacije starih zanata.

OVAJ PROJEKT ČINI ŠEST KULTURNO – POVIJESNIH DOŽIVLJAJA, SAŽETIH U 90 MINUTA:
DOLAZAK CARA DIOKLECIJANA Dioklecijanova legija je udruga koja za cilj ima promicanje antičke kulturne baštine s posebnim naglaskom na rimskoj kulturi. Dioklecijanova
legija u nastupu prikazati će nam kako je putovao car Dioklecijan, vidjeti ćemo kratku priču kako je car živio, tko je bila njegova odabranica i borbama gladijatora na čas se vratiti
u 3. st nove ere.
Izvođač: Udruga Dioklecijanova legija Split

PREDSTAVA OPSADA SINJA – amatersko Sinjsko kazalište uprizorit će sažetak događanja koji su prethodili slavnoj pobjedi Sinjana nad Osmanlijama 15. kolovoza 1715.
godine.
Izvođač: Sinjsko amatersko kazalište

USKOČKI BOJ ZA KLIS “DANI PETRA KRUŽIĆA, KAPETANA I KNEZA KLIŠKOGA
2012.”
Povijesna postrojba Kliški uskoci sve posjetitelje na trenutak će vratiti u 1537. godinu i pokazati nam dio povijesne bitke za Klis između Klišana i Turaka.
Izvođač: Povijesna postrojba Kliški uskoci

PREZENTACIJA STARIH OBIČAJA I ZANATA DALMATINSKE ZAGORE (VRGORAČKI KRAJ)
Članovi kulturno umjetničkog društva prikazati će običaje i stare zanate Dalmatinske zagore. U ovom nastupu, čuti će se ojkavica, ganga, šijavica. Ispred brojne publike rezat će
pršut, piti iz bukare…
Izvođač: KUD Vrgoračka krajina

MRDUJA – Šoltansko amatersko kazalište Sulet izvest će jedan mali igrokaz čija je tema vječno rivalstvo između Bračana i Šoltana pod nazivom “Čija li je Mrduja”.
Zahvaljujući Mrduji koja je postala tradicionalna fešta između Bračana i Šoltana došlo je do pobratinjenja ta dva otoka koje je Mrduja povezala na kulturno – zabavni način.
Izvođač: Šoltansko amatersko kazalište Sulet

SUPETARSKA KULTURNA KARTOLINA – Amatersko kazalište “Bracera – Supetar” uprizorit će isječak iz predstave “Šjora Keke” prema tekstu legendarnog bračkog čakavskog pjesnika
Stjepana Štefe Pulišelića, nastup kazališne skupine prati klapa “Pupe” Supetar – s napjevom “Ti gariful”, bračku kvadrilju ili šotiš otplesat će bračko folklorno društvo “Ciciljona”
Supetar.
Izvođač: Amatersko kazalište “Bracera – Supetar”, klapa “Pupe” Supetar, folklorno
društvo “Ciciljona” Supetar

SAJAM – IZLOŽBA IZVORNIH PROIZVODA
Pripremanjem naše zemlje za ulazak u Europsku uniju, naši izlagači i te kako znaju kako privući pozornost na sebe i ovakvim zajedničkim akcijama i zajedničkim plasmanom na
tržištu sve se brže prilagođavaju standardima Europske unije.
Ovim projektom nastoji se informirati javnost o postojanju marljivih ljudi koji svojim umijećem, znanjem, ali i skromnošću proizvode ekološke proizvode, suvenire, rukotvorine,
tradicijske proizvode nastale u malim obrima, zadrugama, obiteljskim gospodarstvima i malom poduzetništvu kako bi takvi proizvodi našli put do potrošača.

Ovaj projekt obogaćuje kulturno-turističku ponudu Splitsko – dalmatinske županije, oživljavanjem povijesnih i tradicijskih događaja kroz uprizorene povijesne priče, bitke i
legende. Trenutke mistične povijesti, uz vrhunske glumce i izvrsnu scenografiju, upotpunit će i zabava, ples i razna iznenađenja…

Budite naši gosti i doživite Dalmaciju!

Foto: Studio Papaja
Organizatori:
Dalmatian hot spots magazin
Udruga Dalmatia Event
Gundulićeva 26, 21000 Split, OIB 50317047111
hotspots.net.hr
info@dalmatian-hotspots.com

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” width=”720 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/Kud-vrgoračka-krajina-ples.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/KUD-Vrgoračka-krajina.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/KUD-Vrgoračka-krajina.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/06/Kumpanija.jpg[/image]
[/nivo]

U samom srcu otoka Paga, okružen mirnim pašnjacima, stoljetnim suhozidima, smjestio se Kolan, otočko mjesto poznato kao kolijevka paškog sira, janjetine, pršuta, dobrog domaćeg vina i nadasve dobrih, vrijednih i gostoljubivih domaćih ljudi otvorenog srca. U malim gastronomskim restoranima i konobama mogu se kušati domaća autohtona jela za koju su Kolanjci pravi majstori.
Kolan ima svoju kulturno-povijesnu baštinu koju brižljivo čuva i ponosno pokazuje . U Etnografskom muzeju može se vidjeti zbirka starih predmeta od kojih svaki priča svoju staru priču, a znatiželjnici će rado razgledati stare bunare, crkve Sv. Luke, Sv. Jeronima, Sv. Marije i Sv. Vida.
U Kolanjskom polju su vidljivi ostaci starih ugljenokopa iz kojih se ugljen nekada prugom vozio prema talijanskim gradovima, a slike tog vremena se mogu vidjeti u Etnografskom muzeju.
Obližnje Kolanjsko polje je prava Kalifornija jer je izuzetno povoljno za uzgoj vinove loze i maslina, a kameno okruženje s aromatičnim travama je stvoreno za ispašu ovaca za proizvodnju izvrsnog paškog sira.
Kolanjsko blato je zaštićena zona ornitološkog rezervata čije se močvarno stanište ističe bogatstvom i raznolikošću ptičjeg svijeta sa čak 163 ptičje vrste. Rezervat ima promatračnice za ptice, staze za šetnje ili vožnju biciklom, a uz cestu su postavljene informativne table.
Uz guste nasade crnike se uvuklo naselje Mandre, kolanjska rivijera, idealno za miran odmor. Uređeno šetalište uz samo more s nizom kafe barova i malim restoranima s domaćom spizom, igralište, boćalište i ljubaznost domaćina pružit će svakom gostu nezaboravno ljetovanje. Iz Mandri se pruža čaroban pogled na otočiće Maun i Škrdu koje skrivaju uvale i prekrasne plaže.
U uvali pored Kolanjskog polja smjestio se Kolanjski Gajac, moderno turističko naselje kojeg su blizina Novalje i plaže Zrće učinili vrlo atraktivnim. Tu su i prelijepe plaže – Sv. Duh, Čista, Prnjica i Rogoze s čistim morem, pjeskovitim uvalama uz pogled na otok protkan suhozidima i kamenom. Plaža Katarelac je za one koji vole aktivniji odmor – ski lift i zabavu uz blizinu plaže Zrće.

.
Turistička Zajednica Općine Kolan
Trg kralja Tomislava
23251 Kolan, otok Pag

Turistički ured Kolan:
Tel/Fax: 00385 (0)23 698 290

Turistički ured Mandre:
Tel/Fax: 00385 (0)23 697 203

Turistički ured Kolanjski Gajac:
Tel/Fax: 00385 (0)53 684 107

URL: www.tzkolan-mandre.com
Email: tz.kolan-mandre@zd.t-com.hr

.
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” width=”720 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/04/vesna-karavanic-suton-u-mandrama.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/04/mandre8_b.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/04/KUDKolan2461.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/04/kolanjskigajac4_b.jpg[/image]
[/nivo]

PRIVLAKA – PJEŠČANA RUŽA ZADARSKOG PRIMORJA

Šarmantno dalmatinsko mjesto Privlaka smjestilo se na prostranom, ravnom poluotoku pjeskovitog tla. Mjesto je poznato po sabunjarima, ljudima koji su se bavili mukotrpnim vađenjem pijeska iz mora te ostavili dubok trag u životu njenih žitelja. Naime, upravo su njihove težačke ruke nakon 2. svjetskog rata izgradile bijeli grad Zadar udaljen samo 15 minuta vožnje!

Kristalni je pijesak ne samo simbol, već i ključ privlačnosti ove destinacije. Prekrasne plaže u kombinaciji sa toplim i čistim morem, najbolja su pozivnica za goste, pa Privlaku rado posjećuju obitelji s djecom. Osim obiteljskog, pogodna je i za zdravstveni turizam, budući da se, osim čistim i svježim morskim zrakom, diči i ljekovitim crnim blatom iznimne kakvoće!

Ukoliko ste ljubitelj kulturnih znamenitosti, razgledajte romaničku crkvicu Sv. Vida iz 14. stoljeća te župnu crkvu sv. Marije koja se ubraja u najljepše primjere izvorne klasicističke arhitekture. Volite li pak aktivni odmor, na raspolaganju Vam je atraktivna biciklistička staza, a u neposrednoj blizini turističkog naselja Sabunike izvrsno opremljen centar vodenih sportova.

Ne nedostaje u Privlaci ni zabave – ključno događanje je tradicionalna fešta pod nazivom “Privlačka noć” (4.08.). Zahvaljujući zabavno-kulturnom programu koji uključuje nastupe poznatih glazbenika te bogatu degustaciju, postala je prepoznatljiva na širem području ove županije. Ako rado sudjelujete u kulturnim događanjima, posjetite nastupe KUD-a “Privlaka” i privlačke ženske klape “Libar”. Doživite karakterističan dalmatinski ugođaj u ovom mjestu poput pustinjske ruže, satkane od pijeska, mirisa mora i klapske pjesme!

Turistička zajednica općine Privlaka
Ivana Pavla II, 46
23233 Privlaka
Tel:+385(0)23 367 468
tzo.privlaka@zd.t-com.hr
www.privlaka-tz.hr

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” width=”720 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/04/Privlaka.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/04/Privlaka-2.jpg[/image]
[/nivo]

Medijske objave o Dubrovniku u poznatim svjetskim medijima bile su intenzivne tijekom cijele 2012.godine. Riječ je o novinarskim ekipama, koje su u Gradu boravile samostalno ili posredstvom Hrvatske turističke zajednice, uz asistenciju Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Internetski portali, tiskani magazini, TV kuće iz cijelog svijeta od SAD-a, Brazila, Mexica, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske, Španjolske, Nizozemske, Turske i Japana pisale su o svim segmentima ponude Dubrovnika, kao kvalitetne turističke destinacije, preporučujući ga svojim čitateljima kao poželjno mjesto za odmor, boravak i posebne programe. Najviše objava bilo je u britanskim medijima, što svjedoči o popularnosti Dubrovnika među britanskim turistima.

Početkom 2012. jedan od najznačajnijih američkih listova The Huffington Post na osnovu podataka sa turističke stranice Uptake, osnivača Yen Lee –a rangirao Dubrovnik na drugo mjesto kao top destinaciju po odabiru korisnika Facebooka. Lee je do zanimljivih podataka došao analizom preko 200 milijuna komentara, statusa, opisa fotografija i checkiranja preko desetak tisuća Facebook korisnika koji su koristili i njegovu stranicu Uptake, što je također potvrda kvalitete on-line promocije Dubrovnika.

Među značajnim objavama u britanskim medijima ističe se BBC Travel magazin koji je proglasio Dubrovnik jednim od pet najisplativijih gradova Europe
The Guardian, je nazvao Dubrovnik pravom poslasticom, živim muzejom i idiličnim gradom, dok Time Out Travel magazin poziva čitatelje da dožive pet najljepših izleta brodom u okolici Dubrovnika. World Travel Guide piše o Dubrovniku kao o dalmatinskom dragulju, a prestižni Daily Mail, oduševljen čistoćom Grada preporučuje svojim čitateljima što ne smiju propustiti u Dubrovniku, Isti list objavljuje kako se Tina Turner zabavlja na jahti u Dubrovniku http://bit.ly/P0UOZJ , te savjetuje šest stvari koje se obavezno moraju vidjeti u Hrvatskoj, a na prvom mjestu je pozicioniran Dubrovnik http://www.dailymail.co.uk/travel/article-2018230/Six-things–Croatia.html
The Telegraph savjetuje kupnju kuća za odmor u okolici Dubrovnika, te što raditi i vidjeti u Dubrovniku, dok The Independent hvali hrvatsku obalu, s posebnim naglaskom na ljepote našeg grada.

Dubrovnik je kao odredište prepoznat i na američko tržištu, te prestižni lifestyle magazin za muškarce GQ, koji se izdaje mjesečno u nakladi od milijun primjeraka svrstao je Dubrovnik među još uvijek neotkrivene gradove Europe.

The Huffingtonpost ponovno u 2012. stavlja Dubrovnik na drugo mjesto među pet najpoželjnijih svjetskih destinacija za medeni mjesec.
Najčitaniji američki list, The New York Times objavio je reportažu od Dubrovniku “36 sati u Dubrovniku” , u kojoj autor u prvoj rečenici izražava svoje žaljenje, što je Dubrovnik – otkriven!

Fox News uvrštava Dubrovnik među pet najboljih starih gradova svijeta , USA Today u svom članku o deset najljepših barova na moru Europe, svrstava dubrovački bar Buža na prvo mjesto.
Popularni portal House trip objavio je blog “Sedam razloga zašto odmah posjetiti Dubrovnik”
The Daily Meal svrstava Dubrovnik među 5 najromantičnijih svjetskih mjesta.
Dubrovnik se promovirao reportažama i u švicarskim magazinima “24 heures” “Tele” i “Reisen und Kultur Journal”, te u visoko tiražnom njemačkom magazinu “Frau im Leben”. U vodećem njemačkom časopisu o putovanjima, kojeg pročita i do pola milijuna čitatelja, “Geo Saison” objavljena je reportaža o Dubrovniku na deset stranica, na temu izdanja “najbolji jesenski city break”.
Objavljena je i reportaža o Dubrovniku u turskom magazinu “JetLife”, te reportaža na šesnaest stranica u najtiražnijem i najstarijem japanskom časopisu za vjenčanja “25ans wedding”, o Dubrovniku kao o poželjnoj destinaciji za vjenčanja.
Na tržištu zemalja Beneluxa, na “Around the Globe” portalu, Dubrovnik je preporučen kao jedna od najpoželjnijih i najpovoljnijih destinacija Europe.
Nedavno je na španjolskom i meksičkom portalu Hola objavljena video reportaža o doživljajima koje Dubrovnik nudi turistima
Popularna brazilska televizijska kuća Globo objavila je niz reportaža o Hrvatskoj, te i cijelu emisiju o Dubrovniku.
Internetski portal The joys of travelling svrstava Dubrovnik među pet gradova Europe koje treba obavezno posjetiti.

Izvor i foto: http://www.tzdubrovnik.hr

Gospodarska gastronomsko-turistička manifestacija u alkarskom gradu

U petak i subotu (19. i 20. travnja) će se u sinjskoj sportskoj dvorani održati ovogodišnji, po redu 8. nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda ‘Sinj 2013’ s međunarodnim sudjelovanjem. Pokrovitelji su te hvale vrijedne gospodarske, gastronomsko-turističke i kulturno-zabavne priredbe Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, HGK, Grad Sinj, Splitsko-dalmatinska županija i Županijska komora, dok je organizator sinjski Poduzetnički centar. Partner i ovogodišnjeg sajma je ReraSD koja provodi IPA – Projekt jadranske prekogranične suradnje/AgroNet koji se provodi u pet država (Italija, Hrvatska, Slovenija, Albanija te BiH). Odnosi se na realizaciju stalne mreže logistike, distribucije i usluga infrastrukture u lancu prehrambene industrije kompletnog Jadranskog područja.
Osmi nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda ‘Sinj 2013’ (19. i 20. travnja)

To nam je u četvrtak (11. travnja) potvrdila Ana Barać, direktorica Poduzetničkog centra Grada Sinja, očekujući kako će proizvođači autohtonih proizvoda, posebice pršuta i sira, u dalmatinskom priobalju imati višestruku korist od ovogodišnje tradicionalne gospodarske manifestacije. «Ovogodišnji sajam, baš kao i svih prethodnih godina, pored promotivne i ocjenjivačke komponente, imat će revijalni i edukativni karakter. Tako će se proizvođači i posjetitelji moću informirati putem stručnih predavanja (i radionica) o temama vezanih za problematiku proizvodnje i plasmana suhomesnatih proizvoda kao što su dalmatinski pršut, zaštita autohtonih proizvoda i oznaka kvalitete, uvođenje standarda, modeli udruživanja, tržište, trendovi, mogućnosti kooperacije uzgajivača svinja, tehnologija proizvodnje, obrada pršuta te programi poticaja i financiranja od strane vladinih i inih institucija», ističe Barać.

Dodala je kako će se u sklopu sajma održati i susreti, sastanci predstavnika udruga proizvođača pršuta, uzgajivača svinja, stočne hrane, dakako i predstavnika trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostiteljskih udruga, koji će razmijeniti i svoja mišljenja. Na Sajmu će se prvi put prezentirati i LAG ‘Cetinska krajina’ koji pokriva područje Vrlike, Hrvaca, Sinja, Otoka i Trilja čiji će se prijedlozi, definirani strategijom razvoja područja, moći financirati kroz strukturne fondove. Tako će proizvođači, kaže direktorica PC Barać, imati mogućnost izlaganja svojih proizvoda na adekvatnim štandovima gdje ih posjetitelji mogu razgledati, kušati i kupiti, te predstavljanja i sebe i svojih proizvoda putem Nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda, marketinških materijala, kao i sudjelovanja u medijima koji će pratiti tu našu priredbu.
Više od 60 izlagača iz Hrvatske, Italije, BiH, Slovenije… potvrdilo sudjelovanje

«Na ovogodišnjem sajmu će biti 60 izlagača koji će predstaviti svoje proizvode, koliko ih je bilo i protekle godine, no još uvijek primamo prijave zainteresiranih za sudjelovanje i ocjenjivanje pršuta. I ove godine, kao i prethodnih, obavit će se ocjenjivanje kvalitete i specifičnosti pršuta pojedinih proizvođača. Rezultati će od strane Stručnog povjerenstva biti objavljeni temeljem ‘Pravilnika o ocjenjivanju kvalitete pršuta’. Inače, ocjenjivanje kvalitete pršuta sudionika Sajma je javno – vršit će se u nazočnosti članova Stručnog povjerenstva, predstavnika proizvođača ocjenjivanih proizvoda i medija. Tijekom održavanja Sajma zainteresiranim proizvođačima će biti omogućeno prezentiranje ‘Klastera proizvođača trajnih suhomesnatih proizvoda’ koji će, očekuje se, privući područje cijele Republike Hrvatske. Njegov je cilj i funkcija osnaživanje, povezanost i poticanje razvoja proizvođača, kao i promocija, marketing i zaštita proizvoda, dakako i izlazak na EU-tržište», doznali smo od gospođe Ane Barać.
U sklopu Sajma priredit će se i kulturno-umjetnički program ‘Da se ne zaboravi’

Naglašava kako će se u sklopu Sajma, 20. travnja (subota) prirediti i zanimljiv kulturno-umjetnički program pod geslom ‘Da se ne zaboravi’, a bit će to prikaz etno-baštine cetinskog kraja, u kojem će sudjelovati KUD-ovi s tog područja, pa i šire. Predviđeno je i biranje najljepšeg para (ženske i muške osobe) u narodnoj nošnji uz popratna prigodna događanja poput kazališne predstave na temu ‘pršuta’ u izvođenju glumaca-amatera Sinjskog pučkog kazališta. Na ovogodišnjem Osmom nacionalnom sajmu pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem očekuje se znatno više sudionika vodećih proizvođača proizvoda ne samo iz Dalmacije, Istre, Like, Slavonije, odnosno s cijelog područja Hrvatske, ali i posjetitelja više nego minulih godina.

U svakom slučaju, ponovno će u alkarskom gradu podno Kamička s proljećem zamirisati dalmatinski i istarski pršut, i dalmatinska panceta, slavonski kulen i šunka, maslinovo ulje, sirevi, kobasice, maslinovo ulje, različite sorte domaćih vina, kruh i peciva te ini prehrambeni eko-proizvodi Lijepe naše i susjednih zemalja…Mnogi kažu kako će to Sinj tih dana bit Dalmacija, Hrvatska čak i Europa u malom. Da bude tako potrudili su se organizator PC Sinj, Udruga uzgajivača svinja, regionalna obiteljska gospodarstva koja proizvode tzv. domaći pršut, vodeći trgovački lanci, hotelijeri i ugostitelji, KUD-ovi…
Program održavanja Osmog sajma pršuta u alkarskom Gradu Sinju

Prema objavljenom programu Sajma, 19. travnja (petak): u 10,00 program ocjenjivanja kvalitete pršuta; 10,30 dostava i šifriranje uzoraka; 11,00 ocjenjivanje kvalitete pršuta; 20. travnja (subota): u 9,00 dolazak izlagača; 11,30 kulturno-umjetnički program; 13,00 svečano otvaranje sajma; 14,00 degustacija ocijenjenih pršuta; 15,15 kulturno-umjetnički program ‘Da se ne zaboravi’ – prikaz etno-baštine Cetinskog kraja (nastupa 15-ak KUD-ova); 17,15 proglašenje rezultata natjecanja, dodjela priznanja i zatvaranje 8. nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem.

Foto: Ante Latinac

Organizator:
PODUZETNIČKI CENTAR SINJ d.o.o

Address: Vrlička 41, 21230 Sinj
Phone.+385 (0)21 82 44 53
Fax: +385(0)21 66 03 78
Mob: +385 (0)91 735 65 26
E-mail: pcsinjab@net.hr

Autor: Nedjeljko Musulin

Izvor: www.agroklub.com

BOGATA MANIFESTACIJSKA PONUDA ŠIBENSKOG PODRUČJA
Teritorijalno najmanja među svim dalmatinskim regijama, Šibensko-kninska županija je ipak u svjetskim razmjerima poznata po svom manifestacijskom karakteru i dugogodišnjim tradicijama.

MEĐUNARODNI DJEČJI FESTIVAL
Kao centar regije, grad Šibenik je u tim okvirima posebno zanimljiv. Iako najstariji hrvatski grad na obali, ipak je Šibenik zadržao svoju dječju, zaigranu notu, koja do posebnog izražaja dolazi svakog ljeta iznova kada stara gradska jezgra postaje otvorena pozornica, a njeni glavni akteri sama djeca. „Dječji” grad, kako Šibenik od milja mnogi zovu, je domaćin jedine dječje manifestacije u Republici Hrvatskoj međunarodnog karaktera – Međunarodnog Dječjeg Festivala, koji svake godine uvijek iznova posljednjeg tjedna u lipnju i prvog tjedna u srpnju mami osmjehe djece i odraslih, te ih poziva, ne samo da uživaju u predstavama, koncertima ili izložbama inozemnih ili domaćih dječjih i odraslih umjetnika, već da i sami daju svoj doprinos Festivalu u vidu različitih radionica tijekom tih 15ak dana.

Za vrijeme Festivala jedan mali gradić, što Šibenik jest, poprima sasvim drugačije dimenzije – postaje mjesto susreta, centar umjetnika, kazališnih skupina, muzičara i znanstvenika, kako punoljetnih, tako i maloljetnih sa zajedničkim ciljem – da se dobro igraju, da se dobro opuste, da se dobro zabave!

MEĐUNARODNI SREDNJOVJEKOVNI SAJAM U ŠIBENIKU
Osim međunarodne manifestacije za djecu, Šibenik je poznat po još jednoj manifestaciji međunarodnog karaktera – Međunarodnom Srednjovjekovnom sajmu u Šibeniku. Prvi put održan 2005.-te godine, Grad Šibenik svake godine krajem rujna povodom dana zaštitnika Grada – Sv. Mihovila vraća duh prošlosti, te oživljava svoja srednjovjekovna vremena. Tijekom tri dana gradom dominiraju šetači u tradicionalnim nošnjama i odorama, žongleri, klaunovi, fanfare, streličari, vitezovi, gudači, orguljaši, a istovremeno šibenski obrtnici demonstriraju tradicionalne načine obrade drva, kovina, šiblja i kamenja.

GLAZBENE VEČERI
Nadaleko poznati kao najbolji pjevači u Dalmaciji, Šibenčani se posebno ponose Večerima dalmatinskih šansona, koje se tradicionalno održavaju krajem kolovoza, a nude poseban doživljaj dalmatinske klapske pjesme. Da raspjevani u Šibenskoj regiji nisu samo Šibenčani, dokazuje i Jazz Festival u Vodicama, koji svake godine tijekom srpnja nudi dvije večeri nezaboravnog jazz ugođaja uz samu obalu uz eminentne domaće i strane jazz glazbenike.
Tradicionalna Vodička fešta je međutim već čitav niz godina jedna od najposjećenijih i najvećih pučkih fešti u Dalmaciji, poznata po svom bogatom glazbenom programu i nezaobilaznom ponoćnom vatrometu.
Nova lokacija je neotkriveni muzički raj, mjesto nastalo na tjesnacu, dijelom na otoku Murteru, a dijelom na kopnu, pa se u mjestu nalazi I pokretni most koji Murter povezuje s kopnom.
Najveće promjene se odnose na klub Barbarellas koji će sada biti dostupan svim gostima festivala I opet će biti domaćin svjetski poznatim promotorima klupske glazbe, na kompletno novoj lokaciji koja se nalazi na otvorenom as punom većim kapacitetom nego dosad. Također blizu obale I udaljen svega 10 minuta do Garden Village omogućit će DA svi dožive poznate barbarellas after partyje.

GARDEN FESTIVAL TISNO
Nova lokacija je neotkriveni muzički raj, mjesto nastalo na tjesnacu, dijelom na otoku Murteru, a dijelom na kopnu, pa se u mjestu nalazi I pokretni most koji Murter povezuje s kopnom. Najveće promjene se odnose na klub Barbarellas koji će sada biti dostupan svim gostima festivala I opet će biti domaćin svjetski poznatim promotorima klupske glazbe, na kompletno novoj lokaciji koja se nalazi na otvorenom as punom većim kapacitetom nego dosad. Također blizu obale I udaljen svega 10 minuta do Garden Village omogućit će DA svi dožive poznate barbarellas after partyje.

MANIFESTACIJE U OKVIRIMA NAUTIČKOG TURIZMA
Za nautičare tu je posebno važan i Adriatic Boat Show u Šibeniku, koji se održava tijekom rujna svake godine, s naglaskom na promociji male brodogradnje, što ga čini jedinstvenim. Također, za sve ljubitelje mora i pomorskih aktivnosti, tu je i Big Game Fishing u Jezerima na otoku Murteru, a nezaobilazna je i regata Latinsko idro, svojevrsni simbol otoka Murtera.

UŽANCE ŠIBENSKOG KRAJA
Ljubiteljima starih seoskih običaja i dobre „spize” poseban ugođaj nude Eko-etno sajam u najmanjem gradu Šibenske regije – Gradu Skradinu, Festival ruralne kulture u Kninu, Večer domaće kužine u Pirovcu, te Primoštenske užance područja poznatog po proizvodnji jednog od najkvalitetnijih crnih vina u Hrvatskoj – crnog vina „Babić”. Tu su također i Tradicionalne magareće trke u Tribunju, koje mame osmijehe, kako onih najmanjih, tako i onih velikih.

KALENDAR
Dani od poklad / Murter / veljača
Sajam agroturizma / Skradin / 01. – 02. svibnja
Regata Kornati Cup / Murter / Travanj
Sajam cvijeća / Tisno / 08. svibnja
Adriatic Boat Show / Šibenik / 09.-12. svibnja
Međunarodni dječji festival / Šibenik / 22. lipnja – 06. srpnja
Garden festival / Tisno / 03.-10. srpnja
Gospa O`Tarca / Murter / 04. srpnja
Jaz festival Vodice / Vodice / 29.-30. srpnja
Tradicionalne magareće trke / Tribunj / 01.kolovoza
Krapljanska fešta / Krapanj-Brodarica / 02. kolovoza
Vodička fešta / Vodice / 04. kolovoza
Terraneo / Šibenik / 07.-09. kolovoza
Večeri dalmatinske šansone / Šibenik / 23.-24. kolovoza
Murterski pir / Murter / kolovoz
Festival ruralne kulture / Knin / kolovoz
Večer domaće kužine / Pirovac / kolovoz
Primoštenske užance / Primošten / kolovoz
Međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku / Šibenik / 07.-09. rujna
Big game fishing / Jezera / krajem rujna
Regata Latinsko idro / Murter / rujan

Foto i tekst: www.sibenikregion.com

Blagdan sv. Dujma, splitskog patrona, održava se 7.svibnja na radost desetaka tisuća hodočasnika, vjernika i ostalih prijatelja Splita. Središnja svečanost je procesija s moćima Svetoga Dujma koja kreće iz katedrale sv. Dujma, preko Rive do oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana gdje se održava misa. Ranim jutrom počinje Sudamja, pučka fešta u čast sv. Dujma i obuvača mnoštvo događanja; od koncerta limene glazbe, klapa,prodaje tradicionalnih suvenira, drvenih leptira i sličnih igračaka za djecu do drvenog posuđa za one nešto starije, veslačke utrke pred Rivom i glasovitom Tombulom, popularnom pučkom igrom koja pruža mogućnost novčanog dobitka.

Izvor: www.dalmatia.hr

Foto: xvii.exto.org

[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/04/procesija-sv-duje.jpg[/image]
[/nivo]

17.04. – 21.04.2013.

Kao dokazano najveća, najbolje organizirana i najljepša priredba te vrste u regiji, Croatia Boat Show je impresivna pozornica za inozemnu i hrvatsku nautičku industriju, od gradnje i opremanja brodova za razonodu svih vrsta i veličina, do proizvođača motora i opreme, te najraznovrsnijih usluga i stvari za ljubitelje plovidbe i mora.
Kontakt
Mjesto održavanja: Split
PROFECTUS d.o.o.
Vukovarska 148, 21 000 Split
Telefon: +385 (0)21 560 000
Fax: + 385 (0)21 560 070
E-mail: profectus@profectus.hr
www.profectus.hr

Izvor: http://croatiaboatshow.com

U Dubrovniku možete uživati u širokoj ponudi hrane i pića u jednom od mnogobrojnih restorana ili konoba u središtu grada, kušati tradicionalnu južno-dalmatinsku kuhinju koja počiva na svježim namirnicama i jednostavnoj pripremi te svakako probati opojna crna vina nedalekog poluotoka Pelješac. Osim jastoga, stonskih kamenica, ribe i čuvenih šporkih makarula koji se uvijek služe na Festi sv. Vlaha, dubrovačka gastronomija osobito je izdašna u izboru originalnih slastica među kojima se izdvajaju rozata, krema od jaja s preljevom od karamele, kotonjata, slatki žele od dunja, arancini, kandirana korica domaćih naranača i bruštulane mjendule, karamelizirani bademi.

Ne propustite kušati

Arancini (kandirana kora naranče)
Tradicionalna su dubrovačka poslastica koju u Dubrovniku spravlja svaka kuća, kuhajući komadiće korice domaćih naranča u zašećerenoj vodi. Osušeni i ukrašeni poslužuju se kao bomboni, a prigodni su i kao poklon ljubiteljima slastica.

Dubrovačka rožata
Nastavljamo naše putovanje slasticama dubrovačkog kraja najpoznatijim dubrovačkim desertom, slasnom kremom od jaja s preljevom od karamele. Rožata, koju svakako valja kušati, se poslužuje hladna uz kriške južnog voća, slatki sirup i šlag.

Bruštulane mjendule
Baš kao i arancini, prženi ušećereni bademi boje karamela omiljena su slastica na dubrovačkom području, pa se poslužuju kao bomboni ili slatki mali zalogaji. Mogu se pronaći u svim finim trgovinama kao tradicionalni zalogaji iz naših krajeva.

Šporki makaruli
Generacije i generacije Dubrovčana spravljaju šporke makarule. Umak je pripremljen od goveđeg ili junećeg mesa na temeljcu od luka uz dodatak rajčica, peršina, češnjaka i crnog vina. Makaruli su posebna, cimetom obogaćena, vrsta tjestenine. Cimet makarulima daje nezamjenjiv, poznat okus i miris. Na koncu, umak i tjestenina pomiješaju se u velikom loncu, a mogu se dodatno zasladiti svježe naribanim sirom. Koliko je Župljanima drago ovo jelo, govori i to da je tradicionalno nezaobilazno na velikim pučkim svečanostima poput vjenčanja, fešte sv. Vlaha i proslave spomen dana svetaca.

Kotonjata
Još jedna autohtona slastica iz dubrovačke regije je kotonjata, slatki žele koji se priprema od dunja. Vrela se smjesa sipa u posebne plitke posudice s reljefnim dnom. Kotonjata poprima oblik i šaru posudice pa je vizualno atraktivna. Ona je neizostavan desert dubrovačkog kraja i poslužuje se uz svježe ubran lovorov list.

Fritule
Ova omiljena tradicionalna slastica priprema se duž naše obale najčešće u vrijeme Božića. Tijesto koje čini masu za fritule sadrži mlijeko, brašno i jaja, a od njega se oblikuju malene okruglice koje se peku u dubokom ulju dok ne dobiju zlatnu boju. Kratko se suše nakon pečenja kako bi pustile višak masnoće te se posipaju tankim slojem šećera u prahu.

Izvor: http://www.valamar.com

U organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija u Supetru je u srijedu navečer, uz prigodnu svečanost, u kongresnoj dvorani „Teatrin“, otvoren osmi Međunarodni festival gastronomije „Biser mora“ koji je okupio više od 300 vrhunskih majstora kuhinje iz 14 zemalja. Zanimljivo je spomenuti da su na festival stigli kuhari iz Saudijske Arabije, Turske i Cipra.

„Biser mora“ je u proteklih osam godina narastao od male lokalne gastro-manifestacije na razini najvećeg regionalnog festivala.

Sudionike gastro Festivala pozdravio je Miro Bogdanović, predsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija dok je supetarsko gradonačelnik Dinko Hržić obećao i nadalje pomoć u organizaciji Festivala jer smatra da je ta manifestacija na tragu brušenja ponude, a dobre ponude nema bez dobre gastronomije.

Pozdravnu riječ uputio je i Marion Duzic, većinski vlasnik hotelijerske kuće „Svpetrvshoteli“ koja je po četvrti put uzastopce ugostila sudionike festivala „Biser mora“ dok je Zlatko Žervanja, predsjednik Upravnog vijeća županijske agencije za razvoj obećao potporu i suradnju ovakvim projektima i manifestacijama. U ime županije splitsko-dalmatinske svečanom otvaranju bili su nazočni zamjenik župana Visko Haladić i vijećnica Danica Baričević dok je u prigodnom programu nastupila supetarska ženska klapa „Alegrija“,a kroz program je vodio Mirko Fodor.

Na završetku svečanog otvaranja proglašeni su pobjednici u juniorskom nadmetanju kuhača. Naslov pobjednika u konkurenciji Srednjih ugostiteljskih škola pripao je ekipi Srednje škole „Sergej Stanić“ iz Podgorice, drugo mjesto osvojila je kuharska momčad iz Maribora dok su treći bili učenici Srednje turističke škole iz Sarajeva.

U konkurenciji Visokih ugostiteljskih škola prvo mjesto osvojila je Višja strokovna škola za gostinstvo in turizem iz Bleda, dok je drugo i treće mjesto pripalo kuharskim ekipama iz Ukrajine.

Nakon svečanog otvaranja priređeno je večer srpske kuhinje,a delicije i specijalitet te kuhinje osim sudionika festivala probali su i mnogi Supetrani.

izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr

Foto: www.ezadar.hr[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/biser-mora-1.jpg[/image]
[/nivo]

www.dalmatinskikuhar.hr

ARHEOLOGIJA I TURIZAM

Orijentacija naše države na promicanje kulture na svim poljima, pa tako i u pogledu turizma, nije niti najmanje sporna. Ipak, još uvijek nam nedostaje zadovoljavajući broj programa koji na umiješan način vrednuje turistički potencijal naše kulturne baštine.
Kulturni turizam, odnosno pobliže arheološki turizam, razvijen je i dobro uhodan koncept koji u
uspješnim slučajevima ( primjeri Italije ili Grčke za to su najbolja potvrda) imaju blagotvoran
učinak na zanimljivost turističke ponude, nerijetko još i veći na očuvanju i zaštitu same baštine.

U rubrici arheologija i turizam predstavljamo intervju s poznatim arheologom prof. dr.sc.
Stašom Forenbaherom
iz Instituta za antropologiju u Zagrebu

Ukratko o Vama i Vašem radu

Arheologijom se bavim već preko trideset godina, ali sam do te struke došao došao pomalo neobičnim putem. Najprije sam završio građevinski fakultet, zatim su mi neko vrijeme alpinizam i speleologija bile najvažnije stvari u životu. Temeljna arheološka znanja stekao sam u Zagrebu i na njih nadogradio poslijediplomski studij u Americi. Sva ta naizgled nepovezana znanja i vještine zapravo se daju krasno povezati i to mi i te kako koristi u svakodnevnom radu.

Bavim se pretpoviješću Sredozemlja, a naročito me zanima što se događalo tijekom posljednjih desetak tisuća godina na prostoru Jadrana. To znači da svake godine oko mjesec dana provedem na terenu negdje na našopj obali. To je najzabavniji dio arheološkog posla, obilaženje terena, pronalaženje nalazišta i iskopavanje nekih od njih. Ostatak mojeg radnog vremena otpada na znatno manje uzbudljiv, ali još važniji dio posla, a to je izvlačenje informacija o prošlosti iz arheoloških nalaza prikupljenih terenskim radom. Taj dio posla odvija se u laboratoriju ili još češće u uredu pred računalom.

Koji je najzanimljivi arheološki nalaz ili objekt koji ste otkrili ili istražili na Jadranu?

Velika većina stvari koje nalazimo nisu nimalo glamurozne niti fotogenične. Puno više od toga zanima me što iz njih mogu doznati o ljudima koji su ih napravili i koristili. Dogodi se, ipak, da se naleti na nešto posebno, a to se najčešće događa slučajno. Tako smo istražujući pretpovijest Pelješca u jednoj špilji naletjeli na dijelove prikaza zodijaka napravljene od bjelokosti. Pokazalo se da su stari preko dvije tisuće godina, potječu iz vremena kada su stari Grci osnivali svoje kolonije na dalmatinskim otocima. Radi se o najstarijem poznatom prikazu grčkog zodijaka uopće. Taj nalaz svjedoči o dosezima tadašnje matematike i astronomije, kao i o prometnoj i kulturnoj povezanosti međusobno udaljenih kutaka Sredozemlja u to davno vrijeme.

Po čemu se Vela Spila razlikuje od drugih lokaliteta?

Ljudi su oduvijek zalazili u špilje pa ćete u mnogima od njih naići na tragove ljudskih posjeta, no vrlo malo je špilja koje su posjećivane tako redovito i kroz tako dugo vremensko razdoblje kao Vela špilja povrh Vele Luke na Korčuli. Po mojem sudu, to je najvažnije špiljsko arheološko nalazište na Jadranu. Na čitavom Sredozemlju, nalazišta slična njoj mogu se nabrojati na prste. Znamo da se u Velu špilju dolazilo i u njoj boravilo više-manje stalno tijekom zadnjih dvadesetak tisuća godina. Zahvaljujući tome možemo vrlo precizno pratiti promjene koje su obilježile razvoj ljudskog roda kroz to dugo vremensko razdoblje. A promjene su bile drastične: klima se promijenila od ledenodobne na današnju, ljudi su prestali biti lovci-sakupljači i postali stočari i ratari, male zajednice bez formalnog vodstva prerasle su u složena društva pod vlašću moćnih elita. Materijalne tragove svih tih promjena pronalazimo u petnaestak metara debelim naslagama zemlje koje su se nakupile u špilji, a još ih nismo ni prokopali do dna. Ne znamo koliko još tisućljeća pretpovijesti leži skriveno na dnu Vele spile.


Među Vašim velikim otkrićem je i nalazište špilje Nakovane na Pelješcu te Vas molimo ukratko o tom važnom nalazištu?

Na Pelješcu smo radili točno deset godina, istražujući pretpovijesni krajolik prostora između Orebića i Lovišta. Za iskopavanje smo odabrali opet jednu špilju, Spilu nad selom Nakovanom. Na početku smo bili uvjereni da se radi o uobičajenom špiljskom nalazištu, mjestu na kojem su tisućljećima pastiri sklanjali svoja stada ovaca i koza. Krajem prve sezone istraživanja otkrili smo kamenjem zatrpan špiljski hodnik. Nakon uklanjanja kamenja i provlačenja kroz tijesni i mračni procjep dospjeli smo u iznimno dobro sačuvano svetište u kojem su Iliri, starosjedilački žitelji tog kraja, prije dva tisućljeća štovali neko nama nepoznato božanstvo. To je doista bilo otkriće koje se ne posreći svakom. Tada je izazvalo priličnu pažnju domaćih i stranih medija, a o „tajni Spile Nakovane“ napisali smo i popularnu knjigu namijenjenu svima koje zanimaju naši korijeni i kulturna baština.

Kako po Vama važna arheološka nalazišta mogu utjecati na turističku ponudu i razvoj turističke destinacije?

Mislim da je potencijal i važnost arheologije za turizam toliko očit da o tome uopće ne treba raspravljati. Dosta sam se naputovao svijetom obilazeći arheološka nalazišta, no gotovo svi posjetioci koje sam tamo susretao nisu bili arheolozi poput mene nego jednostavno turisti željni vrijednih, drugačijih iskustava. Zbog toga se danas masovno ide ne samo u Rim ili Grčku, nego i u mnoga znatno udaljenija odredišta – Meksiko i Peru prvi mi padaju na pamet. Uskršnji otok, najizoliranije mjesto na svijetu, temelji svoje gospodarstvo na turizmu. Zašto ljudi žele ići baš tamo, kad u Tihom oceanu ima bezbroj drugih otoka do kojih je lakše doći? Zato jer Uskršnji otok ima spektakularnu arheološku baštinu koja je dobro prezentirana!

Sve je veći broj dolazaka turista čija je motivacija dolaska u destinaciju vezana za kulturna bogastva naše zemlje, te prema podacima Svjetske turističke organizacije trenutačno se čak 40 posto putovanja vezuje uz kulturnu ponudu, od čega se najveći dio realizira u Europi. Taj bi se udio do 2020. trebao godišnje povećavati za 15 posto.

Na koji način je moguće značajne arheološke lokalitete još više turistički valorizirati?

Hrvatska je zemlja bogate i raznolike kulturne baštine. Ne nedostaje nam važnih i atraktivnih spomenika prošlosti koje bismo mogli pokazivati posjetiocima. No bilo bi sasvim pogrešno misliti da naša arheološka nalazišta možemo preko noći pretvoriti izvor zarade. Pokazivati možemo jedino ono što smo primjereno uredili za pokazivanje, a urediti možemo samo ono što smo prije toga otkrili i istražili. Hoću reći da se radi o poslu koji traži određena ulaganja (ne baš prevelika u usporedbi s mnogim drugima), ali ta ulaganja moraju biti dugoročna i strateški osmišljena. Takva ulaganja nisu moguća bez razumijevanja javnosti i sluha onih koji odlučuju. Za početak, šira javnost morala bi bolje znati što sve imamo i postati svjesna činjenice da ta baština, ako se zna iskoristiti, ima sasvim konkretnu praktičnu vrijednost. Za to osvješćivanje ponajprije smo odgovorni mi arheolozi, no bojim se da se većina od nas još uvijek ne trudi dovoljno da svoja otkrića na jednostan i zanimljiv način prenese javnosti.

Dalmatian hot spots magazine
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/DSC_0240.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/Vela-spila-.jpg[/image]
[/nivo]

Ljepota koja izmiče riječima

Kao zemlja s najviše zaštićenih nematerijalnih kulturnih fenomena u Europi, Hrvatska je
postala nezaobilazno poglavlje UNESCOova popisa svjetske baštine. S neskrivenim
ponosom ističemo da se znatan dio tog blaga krije upravo na području srednje Dalmacije!

Brojni muzeji, galerije, crkve i spomenici nulte kategorije
čine bogatu hrvatsku kulturnu baštinu koja je nezaobilazan
dio UNESCO-va popisa svjetske baštine. U ovom broju
predstavljamo vam zaštićenu baštinu Splitsko-dalmatinske
županije koja je UNESCO-ov popis obogatila za 8 dobara.

Dioklecijanova palača u Splitu jedno je od najznačajnijih djela
kasnoantičke arhitekture po očuvanosti pojedinih izvornih dijelova
i cjeline, ali i nizu originalnih arhitektonskih formi koje navještaju
novu ranokršćansku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost.
Romaničke crkve iz dvanaestog i trinaestog stoljeća, srednjovjekovne
utvrde, te gotičke, renesanse i barokne palače nalaze se unutar
rimskih zidina, tvoreći tako harmoničnu cjelinu.

Plan ulica grada Trogira potječe iz helenističkog doba, te su
ga uzastopni vladari nastavili ukrašavati raznim zgradama i
utvrdama. Njegove lijepe romaničke crkve upotpunjene su izuzetnim
renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajnija građevina je
Trogirska katedrala s portalom zapadnih vrata – remek-djelom
majstora Radovana i najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke
umjetnosti u Hrvatskoj.

Starigradsko polje uvršteno je na UNESCO-v popis svjetske baštine
2007. Nasade vinograda i maslina prepoznate su kao ‘nepromijenjene’
od prve kolonizacije starih Grka te su jedinstveno svjedočanstvo
geometrijskog sustava podjele zemlje koji se koristio u Antici.

Na listi zaštićene nematerijalne baštine UNESCO-a nalaze se:
Procesija “Za Križen” na otoku Hvaru, jedinstven obred izniman po
svom trajanju (tijekom 8 sati prođe se 25 kilometara, budući da procesija
povezuje 6 mjesta otoka) i po naglašenom pasionskom sadržaju.
Okosnica procesije je Gospin plač, pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u
formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, “kantaduri”.

Sinjska alku, viteški turnir u Sinju, koji se održava od 1717. godine.
Tijekom natjecanja, vitezovi jašu na konjima u punom galopu niz
glavnu ulicu, ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Kroz
turnir se također prepliću vjerski obredi, društvena okupljanja,
obiteljske posjete, te proslave u kućnom ambijentu, kao i u javnosti.
Vrličko nijemo kolo koje se izvodi jedino na području Dalmatinske
zagore. Najstarije je i jedino autohtono, te jedinstveno po načinu
izvođenja – bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj.

Samostan sestara benediktinki poznat je u cijelom svijetu po Čipki
od agave
čija je tradicija započela prije 130 godina i njeguje se samo
u ovom samostanu. Mukotrpan posao započinje izvlačenjem niti iz
svježeg lista agave koje se zatim obrađuju na specifičan način. Čipka
se ne izrađuje prema ustaljenom nacrtu, nego je svaka proizvod
mašte pojedine sestre i kao takva je unikatna umjetnička tvorevina.
Hvarska čipka od agave upisana je na UNESCO listu nematerijalne
reprezentativne baštine svijeta.

Klapsko pjevanje je višeglasno pjevanje bez pratnje glazbala. To
je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom iz Dalmacije.
Izvorno se pjevalo ‘na uho’, tj. bez voditelja, po sluhu. Pjesmu
započinje najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači. Danas se
klapska pjesma izvodi i u gradskim i ruralnim sredinama. U prosincu
2012. UNESCO je klapsko pjevanje uvrstio na popis nematerijalne
svjetske baštine u Europi.

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije
Prilaz braće Kaliterna
10/I, p.p. 430, 21000 Split
Tel: 021/490-032
www.dalmatia.hr
mail: info@dalmatia.hr


Veljko Barbieri, književnik, gastronom i putopisac napisao je; „…nigdje u ovom gradu ne možete napraviti niti koraka, a da ne osjetite podrhtavanje vremena, tradicije i primamljivih mirisa i okusa koji se uzdižu nad tanjurom, onako kako se vrgorske kule, ti svjetionici vremena, uzdižu prema svom nevidljivom cilju koji poznaju samo oni i njihova visoka planina.“

Gastronomija vrgoračkog kraja oslanja se na tradicionalan uzgoj i proizvodnju hrane. Uz veliku mesnu industriju mnogobrojna su mala gospodarstva i sušione mesa. Krševito brdsko-planinsko područje odlikuje se uzgojem koza i ovaca iz čega proizlazi bogata paleta suhomesnatih proizvoda, te skromna proizvodnja sira vrhunske kvalitete. Neizostavno treba dodati i bogat izbor divljači, od kojih vrgorački lovci rade prave delicije. Sve više domaćinstava okrenuto je uzgoju jagoda koje slove kao najbolje u Hrvatskoj, te su kao i pršut postale zaštitni znak ovog kraja.

Osim bogate poljoprivredne palete proizvoda, škrti krš, obiluje plodovima divljeg voća, samoniklim i začinskim biljem čiji produkti su voćni sirupi, marmelade, sušene mješavine za čajeve, začini, te nezaobilazne salate i divlje zelje. Ljekovito bilje i raslinje ovog podneblja idealno je za proizvodnju mnogobrojnih proizvoda od meda. Polja u kršu prošarana vijugavom rijekom Maticom još uvijek su bogata ugorima, žabama i ribom i mirisima tradicionalnog načina spravljanja svojih ribljih specijaliteta. No pisati o gastronomiji Vrgorca, a ne spomenuti biklu, piće u kojem vrgorčani posebno uživaju, bio bi grijeh!

GASTRO PREPORUKA

Puži s ljutikom
Ljutiku razdvojiti na bijeli i zeleni dio, te je isjeći na dva centimetra duge komadiće. Na blago zagrijano ulje dodati najprije bijeli dio, sjeckani češnjak, puže koji su prethodno već kuhani, očišćeni i popečeni, i na kraju zeleni dio ljutike. Još malo pržiti, pa dodati crvenu papriku, sol i papar.

Liska lešo, s raštikom na stijeni od krumpira

Potrebne su dvije liske, četiri krumpira srednje veličine, pola kg. raštike, jedna mrkva, jedan češnjak, maslinovo ulje i začini za juhu. Uz lešo kuhanu lisku i krumpir doda se raštika i sve posluži vruće.

Divlje salate, mišanca
Mlade divlje samonikle biljke: žutinicu, kostriš, maslačak, komorač, ljutiku, divlji poriluk, posoliti i začiniti maslinovim uljem, domaćom kvasinom te dodati kuhani vrući krompir i tvrdo kuhana vruća jaja narezana na kolutiće. Posuti nasjeckanom ljutikom i petrusimenom.

Salata od žutinice i kostriša
Oprati, posoliti, začiniti. Dodati vrući krumpir narezan na ploške i tvrdo kuhana jaja.
Salata od divljih šparoga ili kuka
Oprati, prokuhati koju minutu, iscijediti vodu, začiniti i servirati s tvrdo kuhanim jajima.
Može se spravljati i sirova.

Vrgorac Tourist Board Tina Ujevića 14 21276 Vrgorac Telephone: +385 (0)21 675 110 Fax: +385 (0)21 675 110
E-mail: tzvrgorac@hi.t-com.hr Web: www.tzvrgorac.hr www.vrgorac.hr Fotografije: Arhiva tz grada Vrgorca

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_4671.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Glavni-kuhar-Biklijade-Veljko-Barbijeri.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_6973.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/brujet-od-ugora.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/bikla.jpg[/image]
[/nivo]

Tinom i vinom u Vrgorcu

…Vino i nadahnuće, to je jedan pojam;
rječitost, duh i poezija izlazi iz vina…

Tin Ujević

Uz drevno plemenito piće stvorio je svoje
najbolje stihove i prozu, opjevao je božanski
nektar i s vremenom, prepuštao mu se u
potpunosti.

Vino ima prasak osebujnih strasti…

O tvaranjem dionice autoceste Zagreb – Dubrovnik u Vrgorcu, Vrgorac je postao silno
bliže Zagrebu, a gotovo bi ga se moglo nazvati i širom
okolicom Splita. Sve donedavno ovaj je mali gradić
samozatajno njegovao svoje vrijednosti. Grad je doista
ljupko položen u podnožju jugoistočnog dijela Matokita
( 1063m), a naziv je dobio po svom uzvišenom položaju
„Vrhgorac“. Paralelno s gradićem teče i nova dionica
autoceste vijaduktom nad plodnim poljem Bunine, da bi
se kamenim usjekom otvorila širokom obzorju najvećeg
vinogorja Hrvatske; vrgoračkom polju Jezero.

Vinogorje Jezera

Vinogorje Jezera širilo se isušivanjem polja, prošlo kroz najteže godine
dalmatinske povijesti, da bi se danas razvilo u najveće vinogorje Hrvatske
koje broji na desetke miliona čokota loza. Vinogradi vinarije „Vrgorka“
i mnogobrojnih obiteljskih gospodarstava veliki su potencijal za razvoj
vinarstva. Uz nasade tradicionalnih sorta crnog grožđa; Plavine, Crljenka i
Trnjka, bijelih sorta; Zlatarice, Maraštine i Medne, pojavljuju se nove sorte
kao što su Merlot i Cabarnet. Tijekom desetljeća nove su se sorte prilagodile
i daju vina iznimne kvalitete što svjedoče etiketirane butelje vinarije
Vrgorka i novih malih proizvođači koji u vinarstvu tek utiru svoj put. Poljem
protječe vijugava rječica Matica koju snaže bistri izvori, vinograde povezuju
bezbrojne poljske ceste. Stara mlinica pored izvora na Lukavcu uređuje se u
kušaonicu vina, svetkovine Vincekova i Martinja postaju sve značajnije i za
naš južni kraj, maticom vježbaju veslači na tradicionalnoj lađi pripremajući
se za maraton lađa i za nove goste, pješačke i biciklističke staze polja čekaju
nova obilježja za prave korake i ozbiljniji razvoj vinskog i aktivnog turizma.

RESTORAN TIN
Restoran „Tin“ s Tinovom kulom i kamenom terasom tvori cjelinu
autohtone gradnje stare jezgre Grada u podnožju tvrđave Gradine.
Ponuda domaćih specijaliteta od namirnica odnjegovanih u
vrgoračkom kraju te izborom kvalitetnih vina kontroliranog podrijetla
vinarije „Vrgorka“ čini ovaj restoran drugim domom vrgorčana i
njihovih gostiju.
Priča o vrgorskim vinima budi se u brdskim vinogradima iznimnih
pozicija podnožja Mihovila, propusnog tla, južnih ekspozicija
brdovitog krša i blage mediteranske klime. Razvija se u vinogradima
polja Rastoka, Bunine i Jezera. Tradicionalne sorte loze koje se ovdje
uzgajaju daju grožđe univerzalne kvalitete dok se vina prepoznaju po
osebujnom identitetu i specifičnim mirisima.

Vinarija Pilać
Smještena u neposrednoj blizini vrgoračke vinarije nedavno je
otvorila vrata posjetiteljima sa bogatim ugostiteljsko-sportskorekreativnim
sadržajima. Kušaonica vina s kapacitetom do 80 sjedećih
mjesta, atraktivan je prostor za prigodne marende i kušanje vina uz
degustaciju lokalnih kvalitetnih proizvoda. Restoran s prostranom
terasom, otvorenog tipa, 70 sjedećih mjesta, nudi odabran meni za
jela po narudžbi a krasi ga panoramski pogled na polje Rastok.

VINA GAŠPAR
Na početku svoje karijere, Mladi vinari Dario i Boris Gašpar izradili su cjelovit vizualni
identitet. Svoju ljubav prema vinu zarobili su u butelje prepoznatljivog okusa i
mirisa. Slijedile su nagrade, srebrene diplome na afirmiranoj hrvatskoj manifestaciji
vinara „ Kutina 2010“ za kvalitetno crno vino „Vergolaz“ i kvalitetno bijelo sortno
vino „Zlatarica“ kao i nagrada za dizajn kojom su osvojili treće mjesto. Iste godine,
jedan od najboljih svjetskih portala „Dieline“ objavio je prilog o kvalitetnom dizajnu
Gašpar vina. Izradi vizualnog identiteta prethodila je zanimljiva priča o tri kralja koji
su darivali Isusa, tamjanom, mirtom i zlatom. Jedan od tri kralja, zvao se Gašpar…

VINA FRANIĆ / FRANIĆ WINES
U obliku vijenca, na brdovitom brežuljku iznad vrgoračkog polja Jezero, smješteno
je selo Vina. Na strmim stijenama što ga dijele od polja nezaobilazni je vidikovac
s kojeg se ukazuje cjelovita raskoš pitomog i plemenitog kraja. Plemenito je i
prezime Franić sa obiteljskim grbom na kojem vinar Goran Franić, gradi vizualnu
prepoznatljivost svojih prvih etiketa i ambalaže. Diplomirani inženjer agronomije
i enolog, predsjednik udruge vinara Grada Vrgorca, opredijelio se za izvorne sorte
crljenka, maraštine i trnjka. Ulazeći u proces kategorizacije ponudio je harmonično
vino Trnjak koje osvaja cvjetnim mirisima bobičastog voća. Franićev Trnjak pogodan
je za odležavanje i zrenje, dok skladna ljepota mladog Trnjka razigrava duh i stvara
nova prijateljstva.

Foto: [nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/eko-etno-selo-kokorići.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_4510.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/tin-ujević.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Vrgorac-panorama.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/vrgorac-vina-1.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/vrgorac-vina.jpg[/image]
[/nivo]
Vrgorac Tourist Board Tina Ujevića 14 21276 Vrgorac Telephone: +385 (0)21 675 110 Fax: +385 (0)21 675 110
E-mail: tzvrgorac@hi.t-com.hr Web: www.tzvrgorac.hr www.vrgorac.hr Fotografije: Arhiva tz grada Vrgorca