Author

Croatian Hot Spots

Browsing


 U organizaciji članova Speleo sekcije Planinarskog društva sv. Jakov iz Bitelića, u subotu 19. prosinca, prigodno je okićeno jedinstveno božićno drvce u Krstača jami na Vrdovu, dubokoj oko 30 metara.

Dinarsko područje prepuno je ponikvi, skrivenih jama i špilja, koje nažalost često budu na meti neodgovornih pojedinaca, te umjesto služenja prirodnoj svrsi, često budu pretvorena u ilegalna odlagališta raznih vrsta otpada. Speleološka sekcija PD sv. Jakov, u suradnji s brojnim kolegama iz cijele Hrvatske, tijekom cijele godine organizirali su brojne ekološke akcije čišćenja jama s ciljem njihova očuvanja.

Ova po svemu neobična godina, spriječila je organizaciju brojnih kulturnih i sportskih događanja i natjecanja. Kako se nalazimo u vremenu iščekivanja Božića, najradosnijeg katoličkog blagdana,  članovi Speleo sekcije sv. Jakov Bitelić na uistinu su jedinstven način pridonijeli ovogodišnjem božićnom raspoloženju.

Okitili su božićno drvce i snimili prigodni video u jami dubokoj 30-tak metara i tako svima zaželjeli Čestit Božić te sretnu i uspješnu novu godinu.

Prigodnu video čestitku možete pogledati na:

Foto: Tz Sinj
Više: Tz Sinj

Gastro ribarnice Brač su sinonim za kvalitetu i sigurna adresa za sve one koji žele kušati najkvalitetnije iz mora.

Gastro ribarnice Brač, sastavnica poznate splitske tvrtke Centaurus traži nove franšizere u Hrvatskoj i regiji spremne za izazov i širenje poslovanja renomirane djelatnosti koja već dugo ima iznimno zadovoljnu klijentelu.

Riječ je o brendu iza kojeg stoji deset vlastitih ribarnica, što na  svakodnevnoj bazi nude bogatu ponudu svježe ribe, a uz nju i široki izbor smrznutih, sušenih, dimljenih, slanih i mariniranih proizvoda ribarstva, te mnogih delikatesa. Gastro ribarnice Brač su sinonim za kvalitetu i sigurna adresa za sve one koji žele okušati najkvalitetnije iz podmorja.

A da su prepoznati i na širem području govori podatak da u njihovom asortimanu uživaju i kupci iz grada Beča, u kojem ova renomirana tvrtka također ima trgovinu. Ono što Gastro ribarnice Brač imaju kao dodanu vrijednost je posebno osmišljen gastro program s ponudom gotovih jela, u kojem se teži isključivo kvaliteti namirnica.

Ona prati dnevni ulov koji se za potrebe kupaca i njihovih već razmaženih nepca priprema na interesantan i inovativan način vršeći pritom dodatnu promociju zdrave Mediteranske prehrane.

Postani i ti franšizer Gastro ribarnica Brač i okušaj se u plasmanu proizvoda ribarstva, vrhunskog proizvoda, sinonima za vrhunsku namirnicu i  jelo koje je pronašlo široku publiku i stvorilo novu naviku kupaca u regiji.

Gastro ribarnice Brač u osim klasičnog koncepta proizvoda iz mora nude i dodatnu opciju s ponudom vina, delikatesa, te svježeg voća i povrća. Taj se dio posla temelji na suradnji s vrhunskim OPG proizvođačima iz naše regije, čime se potpomaže njihov rad, nudi put u kvalitetnom afirmiranju na tržištu, te paralelno kupcima osigurava najkvalitetniji domaći proizvod dostupan na tržištu.

Zainteresirani za franšizu na ovakav način kupuju već uhodani sistem rada  baziran na osiguranju proizvoda i razrađenom modelu poslovanja. Po sistemu ključ u ruke dobivaju uhodani model rada ovisno o odabiru modela, a uz njega i sve karike potrebne za daljnji uspjeh u poslovanju.

Biti franšizer u ovom slučaju znači imati osiguranu kompletnu logistiku kroz cjelodnevnu podršku, edukaciju trening osoblja, pomoć oko odabira lokacije, priručnik za rad, te nabavu i isporuku namirnica. Svi zainteresirani se s punim povjerenjem  mogu javiti na mail:

info@centarurus.hr ili na telefon  +385 (021) 381-313 i pridružiti se uspješnoj poslovnoj priči.

Prema stručnjacima po vrijednosti turističkog brenda Hrvatska je deseta u Europi i 20. u svijetu, a iz prijašnjih kriza naučili smo da se brže oporavljaju one destinacije koje su imale dobar imidž u turizmu, istaknuto je na dvodnevnoj online konferenciji koja je na jednom mjestu okupila stručnjake iz turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije 

Zagreb, 15. prosinca 2020. – „Posljedice krize uzrokovane pandemijom reflektirale su se na sve segmente života i gospodarstva, pa je tako primjerice broj zrakoplova koji trenutno lete nebom ravan onom iz 1969. Dom je postao naš stožer. Hoćemo li se ikada vratiti u normalu ili ćemo zadržati neke nove navike?“, zapitao se poznati PR stručnjak i profesor Božo Skoko na panelu kojim je završena dvodnevna online konferencija Fresh Click – klikni za autentičnost i sigurnost.

Odgovor na pitanje profesora Skoke za mnoge nije nimalo utješan. Većina stručnjaka smatra kako se nikada više nećemo vratiti na način života prije pandemije. To ne mora biti  tako loše. Naravno da nam nedostaju putovanja, druženja, kontakti i zagrljaji, ali pandemija može biti prilika za stvaranje novih proizvoda, transformaciju iz masovnog u individualni turizam, digitalizaciju poljoprivrednog i prehrambenog sektora, plasiranje proizvoda novim kanalima prodaje… Činjenica je da su se navike potrošača promijenile: traži se lokalno, autohtono, kupuje se online putem (na globalnoj razini najviše je porasla online prodaja hrane i to više od 600 posto), vraćamo se prirodi, cijenimo više slobodno vrijeme, otkrili smo lokalne atrakcije i izletišta, a prodajni lanci prvi put na policama supermarketa masovno nude autohtono i hrvatsko s malih OPG-ova.  

„Poljoprivreda i turizam dva su sektora najugroženija pandemijom, no možda su ova iznimno teška vremena prilika za budućnost, snažniju suradnju i njihovu bolju promociju. U vremenima kada se traži lokalno, autohtono i autentično i kada ljudi sve više bježe u prirodu i u ruralne prostore, Hrvatska ima priliku kreirati i ponuditi novi ruralno-turistički proizvod“, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ koja je organizator konferencije. Dodala je kako je za postizanje tog cilja nužna interdisciplinarna i međusektorska suradnja, a upravo su se na ovoj konferenciji okupili brojni stručnjaci s područja turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije.

„Trebamo se okrenuti samodostatnosti, kratkim lancima opskrbe i novim kanalima prodaje kako bi očuvali ruralni prostor. Na raspolaganju su nam 4,5 milijarde eura u narednoj financijskoj perspektivi, ako uzmemo u obzir i sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost uvjeren sam da su nam financijski okviri dovoljni. Na svima nama je da ta financijska sredstva iskoristimo i iz ovih izazova iskoristimo maksimalne prilike i da hrvatska poljoprivreda i dalje bilježi rast i po obujmu, vrijednosti i konkurentnosti“, proučio je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. 

„Turistički sektor je mnogo toga naučio iz ove pandemije. Autentičnost i sigurnost postale su ključne riječi, javlja se potreba za snažnijim razvojem ruralnog, odnosno kontinentalnog turizma, naglasak je na održivom turizmu čiji je razvoj predviđen i Nacionalnom strategijom do 2030. Uvjerena sam da će turizam, jednom kada se stvore zdravstveni uvjeti, sasvim sigurno postati generator ekonomskog oporavka“, zaključila je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta.

Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom“.

PHOTO: TUI WEB

Prema podacima koje je objavio turoperator TUI Nordic, a koje prenosi i švedski turistički portal Travel News, Hrvatska se u ovom trenutku nalazi među najtraženijim turističkim destinacijama, izvijestio je Vedran Sušić, direktor Predstavništva HTZ-a u Švedskoj. 

Naime, u Švedskoj je tijekom prošlog tjedna rezervirano dvostruko više putovanja nego tjedan prije, a kada se te brojke usporede s onima od prije mjesec dana, broj rezervacija se utrostručio. Pritom se Hrvatska, uz Kretu, Rodos, Cipar i Antalyu, ističe kao jedan od favorita kada je u pitanju najčešći odabir turističkih destinacija.

U objavi se također navodi kako je na rezervacije putovanja pozitivno utjecala i vijest o cijepljenju, dok Adam Györki, voditelj komunikacija u TUI-u, dodaje kako na povećan broj rezervacija, uz samu vijest o cjepivu, pozitivno utječe i velika želja za putovanjima na tržištima kao što su Njemačka ili Velika Britanija, a od sada i na tržištu Švedske.  
 

Jedan od vodećih američkih dnevnih listova The Washington Post, objavio je članak o digitalnim nomadima koji su, za vrijeme pandemije korona virusa, proveli nekoliko mjeseci u Hrvatskoj i Dubrovniku, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.

U tekstu se navodi kako je na veći broj američkih dolazaka utjecala prva direktna aviolinija između Hrvatske i SAD-a, to jest između Dubrovnika i Philadelphije, uvedena u lipnju 2019. godine. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Amerikanci su prošle godine u Dubrovniku bili drugi najbrojniji  gosti, s gotovo 160 tisuća dolazaka i više od 442 tisuća noćenja, navodi Washington Post.

Svoje iskustvo s čitateljima podijelila je Sarah Morlock, freelance spisateljica i menadžerica društvenih mreža iz Indiane, koja radi na daljinu, a listopad i studeni provela je u Dubrovniku sa svojim partnerom. Istaknula je kako prilikom odabira mjesta boravka traži povijesne gradove s očuvanom prirodom i dobrom internetskom vezom, a Dubrovnik je u tom smislu ispunio sva njena očekivanja. Osim digitalnim nomadima, Hrvatska je zanimljiva i dvonacionalnim parovima koji su, uslijed pandemije korona virusa i ograničenih mogućnosti putovanja, svoj susret organizirali upravo u Hrvatskoj.

Washington Post ističe kako se Dubrovnik trudi privući digitalne nomade pa je tako u veljači predstavljen projekt uvođenja ultrabrzog širokopojasnog interneta, dok je u listopadu održana virtualna konferencija „Dubrovnik za digitalne nomade“ kako bi ih se potaknulo da odaberu upravo Dubrovnik za svoj udaljeni ured. Početkom 2021. Hrvatska će uvesti digitalnu nomadsku vizu što će je učiniti drugom zemljom u Europi i petom na svijetu koja je to napravila, piše Washington Post. 
 

Dodajte blagdanima dozu ekskluzivnosti kakvu i zaslužuju i nazdravite vrhunskim vinima Kabola. Možete ih kupiti na prekrasnom imanju vinarije u blizini Momjana, u kvalitetnijim vinotekama ili ih naručiti telefonom i mailom

Momjan, 11. prosinca 2020. – Autentično, originalno, kvalitetno, lokalno i sigurno nikad nisu bili traženiji. U vrijeme kada se čini da je život na holdu, postoje male oaze koje su još uvijek otvorene, koje opuštaju i inspiriraju, u kojima ćete pronaći najljepše darove, ali i uživati u prekrasnoj prirodi bez obzira na godišnje doba. Jednu takvu otkrit ćete u sjeverozapadnoj Istri, u Kanedolu, između Momjana i Buja.

Vinarija Kabola po mnogima najljepša je stara istarska stancija, a njezina vrhunska vina česta su preporuka najpoznatijih sommeliera. Istina, trenutno u njoj nećete moći uživati u vođenim degustacijama Momjanskog Muškata ili u svijetu poznatih odležanih i svježih malvazija i terana, ali ćete moći zaviriti u ambijentalnu vinoteku i ponijeti kući ekskluzivna vina i vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje. Odličan su izbor za blagdanski ručak ili večeru, a za novogodišnju zdravicu preporučamo svježi Secco od muškata momjanskog ili još bolje pjenušac Re, čiju je butelju prošle godine ponijela i lijepa Salma Hayek nakon što je u na ovom istarskom imanju snimala scene za film The Hitman’s Bodyguard Wife.

Kabola proizvodi imaju prestižan BIO certifikat kao potvrdu da se na imanju živi u suglasju prirodom i da se zemlja obrađuje po ekološkim principima, a ta se harmonija osjeća na svakom koraku.

Ako ste daleko od ovog istarskog raja to nije razlog da si ne priuštite Kabola elegantna i kompleksna vina s prekrasnim dugim završetkom. Možete ih kupiti u ekskluzivnijim vinotekama ili ih direktno naručiti telefonom ili mailom u vinariji. Idealna su za pijuckanje u dugim zimskim noćima, lijepo su iznenađenje ispod bora za one do kojih vam je stalo, ali i sjajan način da pokažete poslovnim partnerima koliko vam znači suradnja. Od dobrih običaja i ugodnih navika nikad ne trebate odustati.

O kakvoj je vinariji riječ pogledajte u najnovijem promotivnom filmu koji otkriva vinograde Kabola u najljepšim bojama: https://youtu.be/d3x2-cPlang.

Najpoznatiji hrvatski mađioničar Jozo Bozo ovih dana ima pune ruke posla. Nadolazeći blagdani inspirirali su Jozu Bozu da snimi pjesmu koja će ove godine u domove diljem Hrvatske unijeti čaroliju Božića. Sretan budi prijatelju, u svjetlosti nisi sam, Božić ljubavlju sad grije, s nama ti si nasmijan neki su od stihova koji će ovih blagdana ispuniti srca malih i velikih.

’Božićni blagdani posebno su i čarobno doba godine. Ima krasnih božićnih pjesama, ali rijetko koja prenosi taj ugođaj pa sam sam sebe ulovi da pjevušim “nepostojeću” božićnu pjesmu. Ne znam iz kojeg razloga, po glavi mi se motala poznata melodija uz koju sam pjevušio izmišljene stihove. Onda sam to stavio na papir i rekao: Napisat ću pjesmu! Moram reći da kad ja osmislim neki tekst, moja prijateljica Irena mi dosta pomogne. Sve to detaljno pregleda te uvjiek doda neki lijep detalj. Želja mi je ovom pjesmom što bolje prenijeti ugođaj koji je meni u srcu još od vremena kada sam bio dijete.’’ –osvrnuo se Jozo Bozo na svoju novu pjesmu.

Božićnu pjesmu Joze Boze poslušajte na linku

Praznici su sve bliže te je Jozo Bozo, u pauzi između predstava, našao vremena i već ukrasio božićnu jelku. Kuglice, lampice i pokloni samo su neke od stvari koje ovo doba godine čine omiljenim stoga nije čudno da je božićna čarolija inspirirala i hrvatskog majstora magije. Ovaj Božić će, nažalost, biti drugačiji budući da će izostati uobičajena velika blagdanska druženja ali Jozo Bozo vjeruje da su i takve okolnosti prilika za uživanje s najbližima:

’Nadam se da će, bez obzira na situaciju, blagdani biti sretni i veseli. Možda će ova situacija pridonijeti da su djeca više sa svojim obiteljima nego u trgovačkim centrima, neka se druže, pjevaju, zaigraju neku lijepu igru. Ne mislim pritom na kompjutersku nego na stolnu, pravu igru!’’- ističe Jozo Bozo.

Poznatom mađioničaru ovo nije prva pjesma koju je napisao, ali jest prva u kojoj i sam pjeva, uz pomoć svog prijatelja Djeda Božićnjaka. Međutim, to nije sve što ovu pjesmu čini posebnom. Naime, pjesma još uvijek nema službeno ime te Jozo Bozo treba vašu pomoć kako bi odlučio kako će se zvati.

‘’Većina pjesama se zove po refrenu, pa bi bilo logično da se pjesma zove Sretan Božić. S druge strane, to mi se činilo previše generički pa su mi na pamet padali razni nazivi. Ipak, odlučio sam prepustiti svojim fanovima da odluče kako će se pjesma zvati pa ću na Facebooku imati anketu i tek naknadno odlučiti kako će se pjesma zvati!’’ – objašnjava Jozo Bozo, a anketu možete pronaći ovdje.

Jozo Bozo hrvatski je mađioničar koji je u skoro 30 godina karijere nastupao diljem Hrvatske i svijeta, a njegove čarolije oduševile su i američku predsjedničku obitelj u dva nastupa koja je održao u Bijeloj kući za vrijeme mandata Georgea W. Busha. Redovito je svrstavan u Top 10 najboljih dječjih mađioničara na svijetu i često je predavač na svjetskim skupovima mađioničara za djecu.

U nedjelju smo zapalili prvu adventsku svijeću, simbolična značenja Nade, očiju uprtih prema betlehemskoj štalici i otvorena srca za drugi Spasiteljev dolazak. Čudesna je simbolika kruga adventskog vijenca, koji nema ni početka ni kraja, i svijeća, malenog plamička snažne svjetlosti svijeta koja razbija našu tamu.

Nada je ono što nam nikad nije bilo potrebnije u ovim nesigurnim i neizvjesnim vremenima globalne prijetnje zdravlju i životu kakvoga poznajemo. Nepokolebljiva sigurnost božićne radosti uistinu ulijeva nadu da će čovječanstvo prevladati i ovu prepreku, ali i izvući pouku o istinskim vrijednostima.

Doista, bez sjaja i blještavila ukrašenih ulica, bez ukusnih zalogaja adventskih kućica, bez društvenih mreža prekrcanih selfijima – što je ostalo? Ostalo je ono jedino važno – ljubav i zajedništvo koje će nadjačati sve izazove.

Možda nas privremena otuđenost (da, i ovo će proći!) prisjeti i podsjeti na neka, ne tako davna vremena, i tradicionalne običaje ovoga čarobnog predbožićnog razdoblja punog iščekivanja. Zašto ne bismo oživjeli i mlađim naraštajima prenijeli neke koje su našim pretcima donosili toliko iskrene radosti i ispunjenja?

Od starine su u narodu osobito omiljena slavljenja dvaju dragih svetaca, sv. Nikole i sv. Lucije. Prema legendi, sv. Nikola je osigurao miraz kćerima siromašnog plemića potajno im ubacujući vrećice sa zlatnicima kroz prozor. Danas ga rado iščekuju dobra djeca, dok se zločesta pribojavaju njegova pratitelja sa šibama, Krampusa. Ne zaboravimo da su se nekoć djeca veselila sitnom slatkišu ili rijetkom voću jednakim žarom kao današnja najskupljoj igrački ili najnovijoj pametnoj spravici.

Sveta Lucija, zaštitnica vida, očiju i ženskog ručnog rada, također je darivala djecu. Za njezin blagdan vezuju se i neki zanimljivi običaji. Osim tradicionalnog sijanja pšenice za ukras božićnog stola i svijeće, simbola blagostanja i plodnosti, naši stari su imali običaj zapisivati vremenske prilike kroz 12 dana do Božića i tako pratiti kakvo će biti vrijeme u pojedinom mjesecu iduće godine.

Bilo je i praznovjerja – djevojke bi na jedanaest papirića napisale imena mladića, a jedan bi ostavile prazan. Svaki dan do Božića izvukle bi jedan papirić – ako bi posljednji ostao prazni – neće se udati!

Ditinjce, Materice i Očići lijepi su starinski običaji vezani za tri tjedna prije Božića.

Na Ditinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu, a druge nedjelje prije Božića održavaju se Materice. Tada muškarci traže poklon od žena, a majke slatkišima i voćem darivaju djecu koja im složno recitiraju:

Valjen Isus, gazdarice,

čestitan ti Materice.

Došao sam preko mora

da mi dadeš koji ora’.

Potrala me teška muka

da mi dadeš česam luka.

Natrala me teška zima

da mi dadeš čašu vina.

Natrala me ljuta muka

da mi dadeš i jabuka.

Tjedan dana nakon Materica se obilježavaju Očići, a djeca bi slične stvari govorila očevima kao i majkama prošli tjedan. Također bi išli od kuće do kuće, čestitali i svim drugim muškarcima među rodbinom i susjedima, a pri tome bi ih pozdravljali:

Faljen Isus, očići, božićno je vrime,

mi smo došli sada tražit’ vaše otkupljenje.

Pođite na tavan, donesite mese,

ako nije suvo, otvorite kese.

Ako ništa nema, višanje se sprema!

Svim očevima neka su sritni Očići!


U darivanju i duhovnom zajedništvu učas bi došao Badnjak, dan uoči samoga Božića. Riječ badnjak nasljeđe je starocrkvenoslavenskoga jezika, i oba moguća značenja su vrlo lijepa i znakovita: ili od glagola bdjeti ili od razbadariti se – razbuditi se! Bdijmo i razbudimo se! Taj dan narod tradicionalno posti, priprema hranu za bogatu božićnu gozbu i biljem kiti domove, štale i vrtove. Najčešće se kitilo bršljanovim, maslinovim i lovorovim granama. Božićno drvce nekoć se kitilo svijećama (simbolima nade i božanstva), orasima obojenim u srebrnu ili zlatnu boju, lješnjacima, jabukama, smokvama, ukrasnim papirom itd.

U Cetinskoj krajini običaj je bio da domaćin uzme posudicu s blagoslovljenom vodom i poškropi kuću, oko kuće, u štali: ovce, konje, goveda, neprestano moleći Vjerovanje. Djeca bi kitila bor, domaćica bi pripremala bakalar. Osobito je bila raširena priprema pogača, za ovaj kraj tipične beskvasne pogače česnice. Domaćin bi navečer donio u kuću slame i prostro po podu dok se molio Očenaš, a onda su se unosila tri badnjaka (drvo s urezanim križem, simbol Sv. Trojstva) uz riječi „Dobro van došla Badnja večer i Sveto Porođenje!“, na što se uzvraća: „I s tobon zajedno!“ Dva bi se badnjaka zatim naložila, a treći bi se ostavio za Novu godinu. Plamenom badnjaka pali se božićna svijeća utisnuta u posudu sa žitom.  Nakon večere, svi bi nazdravili vinom i otpili po gutljaj iz drvene bukare. Obično bi domaćin zatim umočio kruh u vino i njime gasio svijeću dok su ostali molili i govorili: „Rodi žito, rodi vino“. Vjerovanje je da prvi umire onaj na koga prvoga ode dim svijeće. U veselom i dobrom raspoloženju cijela bi obitelj išla na polnoćku. Slamu unesenu na Badnjak domaćica bi iznosila na blagdan Sv. Ivana, posipala njive i vrtove, a tada se skupljao i pepeo s ognjišta jer se vjerovalo da je svet i da štiti od zla.  

Možda ćemo biti zakinuti za brojne tradicionalne predbožićne koncerte, sajmove i ostale turističke programske aktivnosti, no to nam daje priliku posvetiti se humanitarnim i edukativnim akcijama, pružiti ruku pomoći onima manje sretnima, otvoriti srce i pokloniti toplinu i utjehu kad nas obuzme studen i tjeskoba.

U snazi i plamenu preostalih adventskih svijeća – druga nedjelja svijeća pomirilica ili betlehemska – donosi mir, treća pastirska – slavi radost i veselje, četvrta svijeća, svijeća anđela donosi – ljubav – dočekajmo u miru i zdravlju Porođenje Gospodinovo. A kad ponovno budemo mogli slaviti rame uz rame, lice uz lice, radosno ćemo ponoviti riječi sv. Pavla: „Maranatha!“, „Gospodin je došao

Foto: Tz Sinj
Više: Tz Sinj

Riječ je o humanitarnoj akciji koja je pokrenuta na inicijativu stivanskog entuzijasta i avanturista Ive Ljubetića Šteke i bračkih maslinara u koordinaciji sa svim bračkim Turističkim zajednicama i Općinama.

Maslina je na otocima oduvijek smatrana svetim stablom. Bila je i ostala simbol života, mira, snage, plodnosti i postojanosti, a ljubav između čovjeka i masline na ovim je prostorima neraskidiva stoljećima.

Njezino dragocjeno ulje bilo je ključno za egzistenciju generacijama dalmatinskih obitelji, lišće i komina othranili su stoku, kvalitetno drvo ugrijalo ognjište, a plodovi se nalazili na svakome stolu.

Mali je broj Bračana koji nije na neki način vezan uz maslinu. Gotovo svaka obitelj posjeduje maslinik koji se obrađuje generacijama i ostvaruje prihod ulja dostatan za osobne potrebe. U želji da Bračanin daruje ono najvrijednije što je sam svojim rukama proizveo, maslinovo ulje je dar od srca.

Upravo je na toj emociji osmišljena i pokrenuta humanitarna akcija “Bročko uje za vridne jude“, kojom Bračani žele u božićno vrijeme darivanja navući osmijeh zadovoljstva onima kojima je to u ovo vrijeme najpotrebnije.

Nije bilo potrebno puno vremena da se u ovoj zajedničkoj akciji ujedine svi bračkih maslinari i pod vodstvom Ive Ljubetića Šteke, svojih Općina i Turističkih zajednica, zajednički osmisle plan kome će darovati svoju proizvedenu zlatnu kap.

Šteka je jedan od začetnika ideje o Svjetskom prvenstvu u branju maslina, koje iz godine u godinu dobija sve šire obzore.

Jednoglasno je donesena odluka da će prikupljeno ulje biti donirano zdravstvenim djelatnicima u Kliničkim bolničkim centrima u Hrvatskoj, odnosno vrijednim ljudima koji u njima rade, pogotovo u ovim izazovnim vremenima pandemije COVID – 19.

Akcija će trajati u vremenskom periodu 30.11. – 4.12.2020, kad će svi brački maslinari imati priliku u informacijskim centrima Turističkih zajednica dostaviti svoju količinu maslinovog ulja. Nakon toga će koordinacijski tim združiti količine te ih poslati na adrese bolničkih centara. Nadamo se da će naši darovi mnogima uljepšati božićno vrijeme i donijeti im dašak Dalmacije i otoka Brača na njihov blagdanski stol.

Foto: Tz Supetar, Tz Postira, Tz Sutivan
Autor: Ana Bedalov, Sanja Grgić Curić

Pored ljubavi koja svaku osobu spaja s najbližima na Adventu u Splitu, obilježen je i značaj Mediterana, ribe i zdravih namirnica u cateringu paljenjem prve svijeće na Gastroadventu Olje Martinić, unikatnom događaju koji predstavlja spoj nutricionizma, gastronomije i turizma.

Obilježavajući jubilarnu 10. godišnjicu uvrštenja prehrane Mediterana na popis nematerijalne UNESCO-ove zaštićene baštine, svijeću na posebno izrađenom gastroadventskom vijencu upalili su župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i novinari splitskih tiskanih medija Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista i 24 sata u dvorištu restorana Makarun. 

Dizajn specifičnog vijenca „od morske pjene“ potpisuje istaknuta hrvatska kiparica Nives Čičin Šain, simbolično simulirajući morski svijet nastao od odbačenih stvari i plastike. Na kotač bicikla nadograđeno je imaginarno polje morske salate sa svjetlucavim ježevima čije su bodlje čavli i male meduze. Svijeće načinjene od rabljenih čaša su oživljene žaruljicom na senzor, dok je u kolopletu od prozirnih boca postavljena grupa lelujavih vlasulja i jedan muzgavac s unutarnjim svjetlom. Vodeći se temom morske pjene, skladateljica Mejrema Reuter skladala je i istoimenu prigodnu skladbu specifično za događaje paljenja gastroadventskih svijeća.

Važnost podizanja svijesti o zaštiti mora, kao i promocije mediteranske prehrane naglasio je župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te zaželio gledateljima sretne blagdane putem kamere iz svojega doma, dok je važnost zdrave prehrane i vitamina D u vremenima epidemije virusa SARS-CoV-19 podržao i Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.  

Iz turističkoga aspekta o mediteranskoj prehrani govorila je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, koja svake godine daje podršku Gastroadventu. Nakon što je pozvala sve gledatelje koji su manifestaciji pratili uživo putem interneta da okrenu kvalitetnoj i zdravoj prehrani punoj ribe, osvrnula se na opcije dostave hrane koje omogućavaju svima da i dalje uživaju u specijalitetima ugostitelja, i to u krugu obitelji njegujući iskonsku međusobnu povezanost.

Očuvanje gospodarstva, hrvatskih ugostitelja te svih oni koji se bave hrvatskim proizvodima bile su i glavne poruke Joze Tomaša, predsjednika Županijske komore Split koji je predstavio projekt „Jedi što vrijedi” i iskazao zadovoljstvo promocijom hrvatske ribe na ovogodišnjem Gastroadventu.

Na udaljenosti, preko staklenoga paravana izložen je gastroadventski stol s jelima pripremljenim i posluženim po važećim epidemiološkim mjerama. Posebna jela od ribe i ribljih prerađevina pripremio je Chef Michel Tokić iz Podravke ističući svoje znanje i umijeće kuhanja s EVA proizvodima. Prezentirao je kako izgleda odgovoran i zdrav catering menijem s kanape sendvičima Mediterana, mediteranskim tortiljama od tune s dinjom, košaricom s tunom i avokadom, EVA salatom od skuše i svježeg povrća te mini burgerima od tune. Jure Farač iz restorana Makarun naglasio je kako kuhajući s kvalitetnim namirnicama svi ugostitelji već danas mogu donijeti zdravlje u kuće svojih gostiju.

Govoreći o temelju ovogodišnje manifestacije, mediteranskoj prehrani i zdravim namirnicama u catering, organizatorica i kreatorica jedinstvenoga Gastroadventa, Olja Martinić, istaknula je još jednom važnost unošenja dovoljne količine vitamina D koja se može zadovoljiti čak jednom konzervom skuše. Pozdravivši sve partnere projekta, osvrnula se još jednom na važnostprotuepidemijskih mjera zbog kojih je ove godine Gastroadvent bilo moguće pratiti uživo putem YouTubea. 

Gastroadvent podržava i projekt „Mediteranska prehrana – MD.net“ kojeg provodi Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, a financiran je iz europskog programa Interreg Mediterranean. Važnost edukacije mladih i poticanja njihove inovativnosti naglasila je voditeljica projekta Ana Buličić Krespi te predstavila natjecanje izrade inovativnih prehrambenih proizvoda učenika škola iz Splitsko-dalmatinske županije. S čak dva proizvoda nastala od plodova sa stabla starog 2000 godine, džemom od rogača i sirupom od rogača, prva se predstavila srednja škola „Antun Matijašević Karamaneo“ s Visa. Oni najbolje ocijenjeni će, na kraju predbožićnog perioda biti izabrani kao predstavnici Hrvatske na međunarodnom predstavljanju u Sevilli u Španjolskoj 2021. godine.

Cjeloviti koncept Adventa u Splitu „Ljubav nas spaja“, baziran je na četiri adventske svijeće kao simbolima predbožićnog vremena. Ovoga vikenda zasvijetlila je prorokova svijeća koja donosi nadu i iščekivanje velikog slavlja Isusova rođenja. U nadolazećem tjednu Adventa u Splitu još će se nekoliko gastronomskih manifestacija održati u virtualnom izdanju kako bi sve epidemiološke mjere bile uvažene, a to su Split  Gourmet Expo  2020., 15. Biser mora & 6. Grand Gourmet u organizaciji Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER).

Udruga Hvarski vinari i ONAV (Organizzazione Nazionale Assaggiatori di Vino – Nacionalna organizacija kušača vina Italije) surađuju već niz godina, kroz razne radionice i događanja, kako u Italiji, tako i kod nas.

Prva suradnja u Hrvatskoj bila je 2019. kada je Pasquale Porcelli iz ONAV B.A.T. (Apulija), sudjelovao kao ocjenjivač Vinskih zvijezda “Jelsa Summer Wine Tasting” i kao vinski novinar. Ocjenjivanje je realizirano uz podršku TZ Općine Jelsa.

ONAV djeluje više od 60 godina u Italiji, ima brojne ogranke, obrazuje kušače koji  sudjeluju i u kontroli i klasificiranju talijanskih vina. ONAV organizira brojna događanja kako bi promovirao kulturu pijenja vina. Nažalost, ove je godine morao prekinuti svoja događaja zbog pandemije, ali u rujnu je prvo događanje nakon ljetnog “otključavanja” posvetio hrvatskim vinima.

Talijani su pokazali veliko zanimanje i poštovanje prema hrvatskim vinima i proizvođačima. Svaka suradnja bila je posebno iskustvo, otvorile su nam se nove spoznaje o svijetu vina.  Posebna nam je čast, što je nakon duge stanke,  talijanski ONAV  na svečanoj dodjeli diploma novim kušačima u rujnu, izabrao hrvatska vina za degustaciju.  Diplome je tada osobno uručio predsjednik nacionalnog ONAV-a Vito Intini, a nakon kušanja organizirana je svečana večera s našim vinima u prestižnom prostoru Chiostro dei Canonici di San Lorenzo.” – rekla je ponosno predsjednica Udruge “Hvarski vinari”, Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr.

Na tom je kušanju predstavljeno 20 etiketa, bijelih sorti (pošipa, maraštine,  bogdanuše, prča) i crnih  (crljenka,  babića, plavine, trnjka i plavca malog), proizvedenih na terenima različitih geomorfoloških svojstava te se  Dalmacija pokazala pravom riznicom izvornih sorti. Želja Talijana bila je  upoznati što više hrvatskih sorti stoga je udruga Hvarski vinari pozvala na događanje i članove udruženja  Vino Dalmacije.

Zanimljivo je bilo saznati kako talijanski znalci vide Hrvatska vina. Kod većine bijelih vina prepoznata je mineralnost kao zajednička karakteristika,  koja, uz svježinu, daje poseban karakter ovim vinima te ih čini idealnima za sljubljivanje s ribljim jelima, čak i onima bogatijeg okusa.  Poslužena su bijela vina: Prč Vujnović 2018, Zlatan Pošip  2018, Tomić Beleca 2018, Bogdanjuša Carić 2019, Pošip De Luxe Pz Svirče 2018, Testament Pošip 2018,  Sladić Maraština 2018, Franić  Bijela Vila 2019, Masvin Muškat žuti 2017. 

Kod crnih vina prepoznata je čvrsta struktura, ali i mekoća lijepo uklopljenih tanina, kao kompleksna ravnoteža bogatih i raznolikih voćnih i začinskih aroma. Poslužena crna vina: Pilač Trnjak 2017, Testament Babić 2017, Franić  Stallion Krystal 2017, Tomić Plavac Mali 2013, Plavac De Luxe 2011 Pz Svirče, Zlatan Crljenak 2013, Plovac Ploški 2012 Carić, Vujnović Plame 2017, MasVin Kotar Superior Cuvée 2016, Sladić Plavina 2017, Huljić Global Dalmacija 2017.

“Dodjela diploma, završetak jednoga (dijela) puta koji ustvari tek započinje, nakon mjeseci učenja, zalaganja, proučavanja zajedničke strasti prema vinu, uvijek je posebno emotivan trenutak u svojoj jednostavnosti, ali i veličini jer je sinonim ponovnoga kretanja naprijed. To je kao kamen temeljac dugoga putovanja, koji skriva mnoga lijepa uzbuđenja –  iznio je svoje dojmove vidno sretan Francesco Siri, direktor tečajeva za kušače, sekcije ONAV Genova,  s nadom da će se situacija stabilizirati i uskoro nastaviti uspješna suradnja udruge Hvarski vinari i ONAV-a.

 Kontakt: info@hvar-otok-vina.org    

Turistička zajednica grada Sinja, u suradnji s Gradom Sinjem, Svetištem Gospe Sinjske i turističkom agencijom Cogitolab, uspješno je ostvarila prvu fazu virtualne šetnje gradom Sinjem i Svetištem Gospe Sinjske.

Suočeni s pandemijom svjetskih razmjera, zbog koje su nam svima ograničena kretanja, te novim uvjetima i modalitetima tržišta, Turistička zajednica grada Sinja sredinom svibnja krenula je s projektom Virtualni Sinj.

“Uz postojeće virtualne alate, ovim projektom nastojimo približiti svim zainteresiranim posjetiteljima cjelokupnu ponudu našeg grada, (njegove znamenitosti, bogatu kulturnu i povijesnu baštinu) te ih zainteresirati za budući posjet gradu Sinju. Virtualnu šetnju su pripremili i osmislili članovi iskusnog tima agencije Cogitolab u suradnji sa svećenicima našeg Svetišta Gospe Sinjske.” – kazala je direktorica Tz grada Sinja, Monika Vrgoč.

Iskusni tim agencije Cogitolab u suradnji sa svećenicima Svetišta omogućio je potrebne uvjete i pomogli prigodom izrade sadržaja za brojne hodočasnike u najveće južnohrvatsko marijansko svetište. Naime, svake godine u vrijeme devetnice Gospi Sinjskoj svjedočimo velikom broju hodočasnika u Svetište. Oni ujedno posjećuju i ostale znamenitosti Grada Sinja.

Turistička zajednica grada Sinja u suradnji s partnerima odlučila je približiti ih i u virtualnom obliku, sukladno cilju agencije Cogitolab: povezivanje i omogućavanje brzog i jednostavnog pregleda velikih hrvatskih marijanskih svetišta, od Marije Bistrice na sjeveru do Svetišta Gospe Sinjske na jugu Hrvatske.

Virtualnu šetnju možete pogledati na: https://heritagecroatia.com/bastina/virtualni-sinj/

Posljednji objavljeni podaci Eurostata o turističkom prometu u sedam mjeseci ove godine u članicama Europske unije pokazuju da je Hrvatska u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine, zabilježila najmanji pad u broju domaćih i stranih turista te u ostvarenim turističkim noćenjima u turističkim objektima među mediteranskim zemljama u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Podaci pokazuju da je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja Hrvatska ostvarila razinu domaćih turističkih dolazaka od 63 posto te dolazaka stranih turista na razini od 39,2 posto u odnosu na prošlu godinu.

Gledajući samo srpanj, brojke su znatno bolje. Hrvatska je u srpnju ostvarila 91,9 posto razine dolazaka domaćih turista i 65,4 posto dolazaka stranih turista.

Što se tiče turističkih noćenja ostvarenim u turističkim objektima, Hrvatska je u sedam mjeseci ostvarila 41,1 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, dok je u srpnju ostvareno 57,5 posto noćenja u odnosu na srpanj prošle godine.

U listopadu ostvareno preko 1,1 milijun turističkih noćenja

U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja listopada ostvareno 7.596.097 dolazaka i 53.623.053 noćenja što predstavlja 50 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju mjereno noćenjima.

Tržišta s kojih je ostvaren najveći turistički promet su Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Poljska, Češka i Austrija.

Samo u listopadu ostvareno je 207.778 dolazaka i 1.188.658 noćenja, a tržišta s kojih je ostvaren najveći turistički promet u listopadu su Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska i Češka. (5portal.hr; foto:Marko Bukorović/Dreamstime)

BLAGO ZEMLJE U ČOVJEKOVIM RUKAMA

U podnožju vrle Svilaje, priljubljeno rubu Peručkog jezera, smjestilo se živopisno selo Potravlje, kolijevka cetinskoga lončarstva ručnog kola, zanata čiji početci sežu u pretpovijesnu starinu 4. st. pr. Kr.

Stoljetnom tradicijom izrade zemljanog posuđa do Drugog svjetskog rata bavilo se pedesetak obitelji u selima Cetinske krajine, a u samom Potravlju njih dvadesetak. Još je davne 1774. slavni talijanski putopisac Alberto Fortis ustvrdio kako su potravski grubi lonci izdržljiviji od onih iz njegove domovine.

Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja do danas se održalo samo u ovome selu kod Sinja u općini Hrvace.

Potravski lončari – bakrari, najpoznatiji su upravo po posuđu koje im je i donijelo i nadimak.

To je bilo vrijeme kad su se u domaćinstvu upotrebljavale razne zemljane posude, lonci, bakre za kuhanje mlijeka ili za pripremanje pure – rijetke kukuruzne palente, ćupovi za držanje masla i kiseloga mlijeka, lonci za čuvanje vina, žita, škaldini – posude za nošenje žara, peke, cripnje – zvonoliki poklopci kojima se pokrivalo tijesto za pogaču ili neko drugo jelo na otvorenom ognjištu, pjati – tanjuri za serviranje jela, zdile (plitke zdjele), ruketnjaci (vrčevi za piće), muzine (male štedne kasice)… Svaka je posuda imala naziv prema namjeni (bakra mlikarica, purarica, dubočica, bandeua … ).

Danas se uz neke tradicijske posude izrađuju i one novih oblika i namjene, npr. amfore (za turističku prodaju), lonci za cvijeće – pitari te razni minijaturni oblici tradicijskoga posuđa koji se nude kao suveniri. Potravski lonlčari u pošlim stoljećima snabdjevali su svojim proizvodima Cetinsku krajinu i širi prostor Dalmacije.

Vlastite proizvode prodavali su po sajmovima, a prodaju ih i u današnje vrijeme na Sajmu sela u Sinju (svake godine početkom kolovoza uoči Alkarskih svečanosti), na dernecima u Trilju, Zadvarju, Vrlici, Metkoviću, Benkovcu, Splitu i drugdje. Prije Drugog svjetskog rata lončari su bili putujući trgovci koji su na magarcu ili konju raznosili robu po mjestima i mijenjali je za žito, na način „koliko žita stane u lonac, nosi ga!“. Taj se arhaičan način zamjene, trampe, robe za žito (ili ulje, masline, smokve) u ovom kraju zvao promina.

Umijeće izrade zemljenog posuđa u selu Potravlje do danas se sačuvalo samo u dvije obitelji – Jure Knezovića (1933.-2012.), u kojoj danas posuđe izrađuju sinovi Ivan (rođ.1962.) i Pile (rođ.1965), te Jurina brata Dušana Knezovića (rođena 1945.) u selu Potravlje. 

Nakon niza uspješnih i rado posjećenih radionica, Turistička zajednica grada Sinja, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, od 2014. organizira edukativne radionice „Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja“. Redovni voditelj ovih edukativnih radionica gospodin Ivan Knezović, ujedno je i među posljednjima koji se bave ovim tradicijskim zanatom. Od iznimne je važnosti sačuvati ovaj segment naše tradicijske kulture i omogućiti mu nastavak života prenošenjem na mlađe naraštaje.

Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra, te ga je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nominiralo za zaštitu UNESCO-a.
Nažalost, u 2020., zbog pandemije prouzrokovane koronavirusom, nismo bili u mogućnosti organizirati uobičajene edukativne radionice, stoga smo prilagodili prezentaciju ovog vrijednog umijeća, te vam donosimo proces izrade zemljanog posuđa kroz bogatu fotogaleriju i video snimku.

POGLEDAJTE VIDEO SNIMKU NA LINKU


Photo&video: Ante Gašpar

www.visitsinj.com