Author

Maja Zlokic

Browsing

Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan

Ljekovita svojstva jagode poznata su još od antičkih vremena.
Uvečer se počastite porcijom jagoda, i ujutro ćete se probuditi svježi, odmorni i puni energije
a da ne spominjemo da su uz to i niskokalorične te da smanjuju apetit i ubrzavaju
metabolizam.
Naravno ako ih jedete same, bez šećera i šlaga.
Naše jagode smo u ovom receptu ipak upakirali u kolač koji je više lijek za oči i dušu tzv “soul
food”.


Kora:
7 bjelanjaka miksati dok se ne učvrste (napola), tada dodati 400g kristal šećera i žlicu
alkoholnog octa i nastaviti miksati dok smjesa ne bude potpuno čvrsta.


Peći na 150 stupnjeva 30 min pa smanjiti temperaturu na 130 i peći još 30 min. Papir za
pećenje na kojem su se pekle kore skinuti tek kada iste budu potpuno hladne .

Krema:
Istući 7 žumanjaka sa 150g šećera dok ne “pobijele”, u to dodati 4 žlice škrobnog brašna,
400ml mlijeka, mirodije po želji (ja stavim vaniliju, ribanu koricu naranče i limuna i malo
konjaka) i kuhati na laganoj vatri dok se krema ne stisne. Kad se krema prohladi mikserom
umiješati 200g omekšalog maslaca i 2 pune žlice mascarponea te time namazati ohlađene
kore. Koru namazati kremom, poslagati red voća pa jos malo kreme i novu koru pa ponoviti
postupak.

Guštajte! 🙂

Pozdrav sa Brača od naše Ele!

Vodeći njemački touroperatori, uključujuči i najveći TUI, zainteresirani su za realizaciju dijela sezone i u Hrvatskoj, koja je u Njemačkoj među destinacijama za koje bi se mogla obnoviti prodaja za ljeto, uključujući zrakoplovne aranžmane, doznaje se iz Hrvatske turističke zajednice.

Napominjući kako HTZ i njegovo njemačko predstavništva stalno i proaktivno komuniciraju s njemačkim tržištem i partnerima o mogućnostima suradnje te dolazaka njemačkih turista ovog ljeta u Hrvatsku, direktor HTZ-a Kristjan Staničić za Hinu kaže da Hrvatsku u komunikaciji prema vodećim medijima na tom tržištu spominju kao moguću destinaciju za ljetni odmor, prvenstveno zbog vrlo dobrih rezultata u sprječavanju širenja koronavirusa te kao destinaciju u koju se relativno brzo može stići automobilom.

Hrvatska ispunjava uvjete za prihvat turista

Osim za takva putovanja, postoji zanimanje i za “zračnim mostovima”, tj. dolascima turista zrakoplovima touroperatora i aviokompanija, no za bilo kakvu realizaciju partnerstva i putovanja iz Njemačke trebat će u toj zemlji prvo ukinuti upozorenja za putovanja u inozemstvo. To se očekuje sredinom lipnja, a po nekim informacijama za neke destinacije zrakoplovi bi mogli biti spremni i oko 10. lipnja, ali će sve ovisiti i o epidemiološkoj slici u Njemačkoj i zemljama gdje bi turisti putovali.

Slično je poručio, kako prenosi Staničić, i predsjednik Uprave TUI-ja Fritz Joussen, koji smatra da treba razlikovati destinacije s uvjetima za prihvat gostiju od onih koje su još uvijek van dosega i realizacije putovanja, pri čemu Hrvatsku označuje destinacijom koja ispunjava uvjete.

“Pretpostavke i interes TUI-ja i drugih njemačkih turoperatora za dolascima njemačkih turista u Hrvatsku svakako postoje, kao i da realiziraju dio sezone i minimiziraju vlastite gubitke. Interes je prisutan i kod individualnih njemačkih turista, s kojima također stalno komuniciramo putem mreža i predstavništava”, kaže Staničić.

No, kako će se, kada i kojim prijevozom moći realizirati ta putovanja još se pregovara, a kako će pojedine destinacije sigurno biti izvan dosega organiziranog turističkog prometa preko agencija i touroperatora, Staničić vjeruje da će biti dovoljno zrakoplovnih kapaciteta da se osiguraju charter letovi ili redovne aviolinije prema pojedinim destinacijama.

Ne iznoseći planove ulaganja u to tržište u novim okolnostima, Staničić podsjeća da već godinama HTZ surađuje s vodećim njemačkim touroperatorima i aviokompanijama (TUI, FTI, ID Riva, RSD, Eurowings, Condor i drugi), pa vjeruje da će dio projekata moći i sada s njima realizirati.

Promotivne kampanje u lipnju i srpnju pred početak školskih praznika

“Te kompanije cijelo vrijeme koriste i naše kominikacijske poruke, pa i novi koncept #CroatiaLongDistanceLove, a čim se stvore adekvatni uvjeti na tržištu Njemačke provest ćemo ciljanu online kampanju za pojedine skupine turista i stanovnike južnih njemačkih pokrajina. To planiramo pred početak njihovih školskih praznika, koji kreću krajem lipnja i krajem srpnja, ovisno o pojedinoj njemačkoj pokrajini”, otkriva Staničić.

Dodaje i da će u Njemačkoj, kao i drugim tržištima gdje planiraju provesti promotivne aktivnosti, svakako koristiti i trenutni imidž Hrvatske kao zdravstveno sigurne i ‘korona free’ zemlje.

Upitan za procjene i očekivanja s tog, za hrvatski turizam najvažnijeg tržišta, direktor HTZ-a smatra da bismo mogli ostvariti do 30 posto lanjskog rekordnog prometa, kada bi Nijemci nakon 14. lipnja do kada imaju ograničenja putovanja izvan zemlje opet mogli putovati u inozemstvo.

Uz Hrvatsku Nijemcima u fokusu još pet zemalja za putovanja

Sličan interes kao za Hrvatskom, TUI i drugi važniji njemački touroperatori trenutno pokazuju i za Grčku, Cipar, Portugal, Španjolsku i Austriju, čije vlade, prema informacijama iz njemačkh turističkih krugova, s njemačkom vladom pregovaraju o mogućnostima uspostave zračnih turističkih mostova nakon što Nijemcima bude dozvoljeno putovati.

Iz tih krugova tvrde i da to treba dogovarati odnosno ispregovarati na razini vlada, a hrvatski ministar turizma Gari Cappelli početkom ovog tjedna izjavio je da je Hrvatska počela s Njemačkom pregovore oko turizma. (Hina/FaH)

11. Svibnja, na dan početka provođenja treće faze popuštanja mjera restrikcija kada su ponovno počeli sa radom ugostiteljski objekti i tako naznačili početak ponovnog pokretanja turističkih aktivnosti, članovi vijeća Hrvatske turističke zajednice održali su putem video poziva 66. sjednicu Turističkog vijeća HTZ-a.

Na sjednici se razgovaralo o potrebnim predispozicijama za prihvat gostiju i oblikovanje turističke ponude u Hrvatskoj kao i o stanju na najvažnijim emitivnim tržištima vezano uz epidemiološku situaciju i mogući početak turističkih kretanja.

„Danas je započelo sa radom mnogo ugostiteljskih i smještajnih objekata u Hrvatskoj što je osnovni preduvjet za početak turističke aktivnosti. Drago mi je što smo u suradnji s epidemiolozima i strukovnim udrugama u turističkom sektoru zajednički pronašli najprihvatljivija rješenja i epidemiološke uvjete koje objekti trebaju poštivati u ovo doba „novog normalnog“ stanja. Sljedeći koraci u revitalizaciji turizma u Hrvatskoj odnose se na izradu međunarodnih procesa i otvaranja državnih granica za ulazak stranih gostiju. Za ostvarivanje tih koraka potrebna je uska suradnja s epidemiolozima i nastavak pozitivnih kretanja što se tiče broja oboljelih i izliječenih od koronavirusa. Nedavno smo u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije održali videokonferenciju ministara država članica Europske unije zaduženih za sektor turizma koju sam sazvao i naša je inicijativa, čiju realizaciju uskoro očekujemo, da se na razini EU uvede zajednički Protokol za putovanja s međusobno usklađenim propisima s time da se po potrebi pojedine zemlje dogovaraju bilateralno“, izjavio je ministar turizma i predsjednik Hrvatske turističke zajednice Gari Cappelli.

„Današnjim početkom treće faze relaksacije mjera u borbi protiv pandemije koronavirusa polako se stvaraju uvjeti za pokretanje turističkih tijekova. U kontaktu s našim najvećim inozemnim partnerima, agencijama i turoperatorima ohrabruju nas povratne informacije i rezultati pojedinih tržišnih istraživanja poput najnovijeg provedenog u Nizozemskoj prema kojem gotovo polovina Nizozemaca svoj čitavi ovogodišnji regres namjerava potrošiti na putovanja izvan zemlje. Također, najveći njemački turoperatori zainteresirani su za uspostavu redovnih i charter aviolinija kako bi maksimalno ublažili nastale gubitke, a komparativna prednost Hrvatske u tim procesima je imidž zdravstveno sigurne turističke destinacije“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Podsjetimo, u dosadašnjem dijelu turističke godine ostvaren je pad turističkog prometa od 74 posto u dolascima i 66 posto u noćenjima u odnosu na prošlu, rekordnu turističku 2019. godinu, a sve uslijed ograničavanja kretanja i putovanja u svim zemljama svijeta uslijed pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj se do kraja 2020. godine očekuje ostvarenje do 30 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa.

U utorak 5. svibnja 2020. s početkom u 10 sati, održat će se prvi virtualni susreti o turizmu u Hrvatskoj pod nazivom Meet up: SMART TOURISM 5.0

Prva stručna virtualna konferencija o turizmu u Hrvatskoj okupit će renomirane stručnjake iz zemlje i inozemstva, kako bi razmijenili informacije i iskustva o poslovanju za vrijeme i nakon corona-krize te sagledali nove tržišne prilike u budućem “smart” društvu.

Organizator konferencije Može li Hrvatski Turizam 365? u suradnji s organizatorima turističkih događanja – HTI Konferencijom zdravstvenog turizma, Međunarodnim sajmom turizma PLACE2GO i Taste the Mediterranean festivalom, razgovarat će sa stručnjacima iz sektora turizma i ugostiteljstva te putopiscima i influencerima, koji će prenijeti aktualne trendove te domaća i međunarodna iskustva, dati ideje i projekcije budućeg načina poslovanja te raspraviti o tome kako se pripremiti za turizam sutrašnjice, nakon krize uzrokovane višemjesečnom izolacijom i prekidom svih putovanja.

Sudjelovanje su potvrdili stručnjaci iz Hrvatske i važnih emitivnih tržišta, kao što su: Christopher Hinteregger, izvršni direktor PKF tourismexperts iz Austrije; Nizozemac Jan de Jong, izvršni direktor Webpower Adria; Christian Fadi El-Khouri, partner MESC International Patient Service iz Njemačke; dr. Sherif Hassan, direktor TripSetc Travel Company / Innovation iz SAD-a; Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere; Siniša Topalović, izvršni direktor Horwath HTL Hrvatska, dr. Meri Bura, direktorica Mulier Holističkog Centra; Marin Rendić, chef Bistroa Apetit i jedan od pokretača inicijative #chefkuhadoma; Chloé i Yvan, francuski par koji je u Stari Gradu na Hvaru otvorio Gourmet dućan “Za pod zub” i pokrenuo projekt Hvar chef te poznati putnici i putopisci Vlado Šestan, Ivan Bengeri i Putoholičari, i drugi. Panele će moderirati organizatorice Ivana Kolar (Turizam 365), Leila Krešić-Jurić (HTI), Damjana Domanovac (PLACE2GO), Ingrid Badurina Danielsson i Dubravka Tomeković Aralica (Taste the Mediterranean). Partner i suorganizator događanja je SLO-CRO Poslovni klub.

Susreti se održavaju online, a očekuje se sudjelovanje brojnih turističkih profesionalaca iz Hrvatske i regije koji će moći postavljati pitanja panelistima i komentirati putem chat-a. Sudjelovanje je besplatno, uz obveznu prijavu na www.smarttourism.live

„Po prvi puta u Hrvatskoj četiri organizatora poslovnih događanja u turizmu udružuju znanje, stručnost i partnere kako bi okupili turistički sektor i povezali turističke profesionalce u raspravi o poslovanju nakon COVID19. Poznato je da krize često budu poticaj za kataliziranje novih ideja i prilika za unaprjeđenje poslovanja – upravo zato želimo potaknuti promišljanja i rasprave o tome kako poslovati u narednim mjesecima i što to znači za Hrvatsku, kakav turizam ćemo razvijati i kako se nositi s izazovima budućeg „super-pametnog“ društva 5.0 u kojem je sve podređeno dobrobiti čovjeka – od robotike i umjetne inteligencije do cirkularne ekonomije i održivog upravljanja resursima. U konačnici, i društvo, pa tako i turizam, trebaju biti usmjereni na stvaranje okruženja zdravog za život, a vjerujemo da je u novim okolnostima to moguće upravo u Hrvatskoj.“ – istaknula je Ivana Kolar, inicijatorica konferencije i direktorica tvrtke Julius Rose d.o.o.

PROGRAM

Utorak, 5.5.2020.

10:00h
Konferencija Može li hrvatski turizam 365?

Teme: kako će izgledati turizam u narednim mjesecima, što to znači za Hrvatsku i kakvi su potencijali domaćeg turizma, stvara li kriza priliku za cjelogodišnji turizam i aktiviranje manje popularnih destinacija te kreativan razvoj novih proizvoda i lokalnih sadržaja.

  • Ivana Kolar, direktorica Konferencije, Julius Rose
  • Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica, Valamar Riviera
  • Siniša Topalović, direktor i partner, Horwath HTL Hrvatska
  • Jan de Jong, managing partner, Webpower Adria
  • Christopher Hinteregger, izvršni direktor, PKF tourismexperts (Austrija)
11:00h

Međunarodni sajam turizma PLACE2GO

Teme: kako će se putovati nakon corone, kako će se birati destinacije, što će se tražiti a što izbjegavati, hoće li putovanja postati luksuz i koji će biti trendovi, o tome i o ostalim aktualnim temama vezanim uz putovanja govore poznati putopisci i influencere.

  • Damjana Domanovac, direktorica Sajma
  • Vlado Šestan, osnivač, Savjetnik za putovanja
  • Ivan Bengeri, putnik i putopisac, Bengeri.com
  • Iva i Branko, osnivači web stranice Putoholičari
12:00h
HTI Konferencija industrije zdravstvenog turizma

Teme: prevencijom i digitalizacijom do super-pametnog društva, socijalno distanciranje i novi trendovi u zdravstvenom turizmu, što ponuditi i kako se obratiti tržištu

  • Leila Krešić-Jurić, direktorica Konferencije
  • dr. Meri Bura, direktorica, Mulier Holistički Centar
  • dr. Sherif Hassan, direktor, TripSetc Travel Company / Innovation (SAD)
  • Christian Fadi El-Khouri, partner, MESC International Patient Service (Njemačka)
13:00h

Taste the Mediterranean Festival

Teme: kako će se mijenjati restoranska scena, hoće li opstati fine-dining, može li dostava hrane zamijeniti tradicionalno ugostiteljstvo i hoće li biti ekonomski opravdana

  • Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Festivala
  • Dubravka Tomeković Aralica, project manager Festivala
  • Marin Rendić, Chef, Bistro Apetit Zagreb
  • Chloé i Yvan, gourmet dućan Za pod zub, Stari Grad na Hvaru

Više informacija pronađite na: www.smarttourism.live

Koje organsko povrće možete probati u Bolu na Braču, gdje pronaći domaće kozje proizvode, u kojem restoranu guštati u lokalnom pijatu sa samoniklim biljem, od kojeg ribara probati frišku tek ulovljenu ribu, uz čiju milozvučnu gitaru sanjariti i gdje pronaći ekstra djevičansko maslinovo ulje možete doznati u novom projektu Turističke zajednice općine Bol pod nazivom: Naše bolske priče.

Kako bi naglasila zajedništvo, podršku i važnost lokalnih stanovnika, u čiji je DNK upisan turizam, TZ ih je okupila kako bi poslali svojim gostima, no i svim budućim posjetiteljima ovog pitoresknog mjesta, na jugu otoka Brača, jednostavnu poruku – Vidimo se u Bolu! 

U fokusu projekta su prije svega lokalni ugostitelji, mali proizvođači, iznajmljivači i mali hotelijeri, koji trenutno prolaze kroz čitavu paletu emocija, od straha i neizvjesnosti do optimizma i nade u bolje sutra.

Ključna poruka je važnost zajedništva, jer bez toga nema niti autentičnog iskustva, koje su Bolke i Boljani spremni s veseljem podijeliti.

Želja im je da ih gosti prepoznaju te od njih iz prve ruke čuju priče, koje ne mogu pročitati niti u jednom časopisu, otkriju fantastične okuse domaće hrane i proizvoda, nauče ponešto o samoniklom bilju te da uistinu dožive ovo malo mjesto u svoj njegovoj ljepoti.

19 Things To Do In Bol: Brac Island Croatia | Chasing the Donkey

Pritom ne mislimo samo na poznati Dominikanski samostan, od kojeg vodi prekrasna šetnica do jedne od najljepših plaža, Zlatnog rata, te na atraktivne biciklističke staze, već i na ljude koji generacijama žive za svoje malo misto. 

U videima i na fotografijama, savršeno nesavršenima, svoju je priču podijelio Franci Marinković  iz restorana Pusa.

Osim vrhunskim jelima sa samoniklim biljem, svoje goste uvijek očara i dobrom pjesmom.

Meri Bodlović i njezin suprug već se desetak godina bave ekouzgojem, maslinarstvom i vinogradarstvom na svom OPG-u.

Uzgoj, proizvodnju i ugostiteljstvo odlično su povezali Mirjan i mama Irena, a njihov specijalitet, Sir u cukru, od kozjeg mlijeka može se kušati u njihovoj konobi Dišpet.

O maslinama i obiteljskom masliniku priča Nikica Bodlović s istoimenog OPG-a, ponosan na 250 stabala maslina i zlatne kapi ekstradjevičanskog ulja.

Svoj  ribarski entuzijazam dug 15 godina s nama je podijelio profesionalni ribar Pravdan Katić, a kako su Boljani nekad pozivali turiste otpjevao nam je Pjerin Jugović, uz zvuke svoje omiljene gitare. 

Direktor Turističke zajednice Bol, Markito Marinković izjavio je: “Cilj ove kampanje je uključivanje lokalnog stanovništva i njihovo aktivno sudjelovanje u promociji svoga mjesta. Važno je da posjetitelji upoznaju osobe koje brinu o njima. Mislim da je to dobitna formula, jer tko će bolje od njih ispričati naše priče zar ne? Na taj način pružena je mogućnost Bolkama i Boljanima da aktivno sudjeluju svojim prijedlozima i angažmanom u zajedničkoj promociji našega Bola.”

Ovo je tek početak priče Turističke zajednice Bola, koja će u sljedećim mjesecima putem društvenih mreža, na IG i FB profilu: Bol – Symbol of the Adriatic, širiti pozitivna lokalna iskustva te predstavljati svoje mještane. 

Hotspots

Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan

Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina. One su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća, niskokalorične su, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju a samo branje divljih šparoga ujedno djeluje i kao antistresna terapija.

Blagodati divlje šparoge: spriječava bolesti srca i krvnih žila, pomaže kod dijabetesa tipa 2, prirodni je afrodizijak, pomaže kod kroničnog umora, štiti od alergije i astme, pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca, smanjuje kolesterol i visoki tlak, pomaže kod probavnih tegoba, smanjuje rizik od carcinoma i čisti organizam.

OMLET SA DIVLJIM ŠPAROGAMA

Divlje šparoge operemo, odstranimo donji drvenasti dio, a mekani dio stabljike stavimo potopimo u vrelu posoljenu vodu par trenutaka te ih dodamo jajima od kojih na maslinovom ulju napravimo omlet. Poslužimo da domaćem kruhu sa naribanim sirom.

Guštajte! 🙂

Pozdrav sa Brača od naše Ele!

Donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radice

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je sinjski-arambaši_1.jpg

Položaj na sjecištu trgovačkih puteva, čvorištu i dodiru civilizacija, Orijenta i Zapada, kontinenta i mora, ali i pogodna klima i stoljetna posvećenost poljoprivredi, stočarstvu i slatkovodnom ribarstvu, elementi su koji su stvorili u Sinju i Cetinskoj krajina pravi raj za gurmane, poznat po vrlo ukusnim i jedinstvenim jelima.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je 1793636993790810268806078119_scan0064.jpg

Osim sinjskih arambaša, uvijek gostoljubivi Sinjani rado će ponuditi i razne delicije poput žaba, riječnih rakova, cetinske pastrve, sinjskih rafiola te mnoge specijalitete karakteristične za dalmatinsku Zagoru. Bogata povijest je u Sinju uspjela sjediniti duh Mediterana, istoka i kontinentalne kuhinje u doista posebnu i cijenjenu gastronomsku sredinu.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je 20180720131743011389.jpg.768x0px.jpg

Za one koji se i sami žele okušati u spravljanju nekih od najukusnijih delicija sinjske kuhinje, donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radica, jedne od naših najpoznatijih kuharica, žene koja je sačuvala kulinarsku tradiciju i narodnu baštinu dalmatinske kuhinje.

Niz godina predavala mladim djevojkama u Splitu, Sinju i drugim mjestima Dalmacije te održavala tečajeve kuhanja na otocima, u priobalju i u selima Dalmatinske zagore.  U želji da sačuva od zaborava bogatu gurmansku baštinu i da svoje znanje nesebično prenese drugima, neumorno je prikupljala izvorne recepte i sve ih sama iskušala. Prikupljene recepte objavila je u dvjema knjigama – Dalmatinska kuhinja (1939.) i Praktična kuharica (1944.), nezaobilaznim u svakom sinjskom domaćinstvu.


1. Sinjski arambaši

Najpoznatiji specijalitet sinjske kuhinje, odnedavno zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Naziv potječe vjerojatno od tur. harami – grešno, nedopustivo i başi – zapovjednik, poglavica (harambaša – vođa hajduka, a u Sinjskoj alci vođa alkarskih momaka). Arambaši su neizostavni dio svečanih jelovnika, za slavlje Uskrsa, Božića, Velike Gospe, Alke i sl.

Sinjski arambaši i Hrvaština – Cetinska-Krajina

  1. 
  • 60 dkg govedine
  • 15 dkg suhe slanine
  • 5-6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka
  • 20 dkg svinjetine
  • 1 goveđa kost
  • suha svinjetina
  • kaštradina
  • pršut ili suhi jezik
  • juha ili voda
  • 2 velika luka
  • nekoliko česna češnjaka
  • limunova nastrugana kora
  • sol i papar
  • malo cimeta u prahu
  • 2-3 tučena klinčića
  • 1/4 nastrugana oraščića
  • 1 glavica kisela kupusa
  • 1 žlica masti
  • (umjesto kiselog kupusa može se upotrijebiti svježi kupus ili listovi vinove loze)

Za dobre i ukusne arambašiće uz ostalo najvažniji je uvjet dobar domaći kiseli kupus.

Sinjski arambaši i Hrvaština – Cetinska-Krajina

Uzme se 60 dkg fine sočne govedine (najbolja je vratina), 15 dkg domaće slanine, 5—6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka i 20 dkg svježe svinjetine. Sve se ovo dobro i sitno isjecka nožem (satarom), jer je mnogo ukusnije ako se meso isjecka nego samelje. U meso se dodaju 2 dosta velika luka sitno isjeckana, tri česna sitno isjeckana češnjaka, nastrugane limunove kore, soli, papra, malo cimeta u prahu, 2—3 tučena klinčića, I/4 nastrugana oraščića i sve rukama neko vrijeme dobro miješa.

Zatim se uzme glavica kisela kupusa, rastavi u listove, bolji se izaberu, te im se odreže po sredini korijen, ali samo pri vrhu. Na svaki se list položi žlica smjese i saviju arambašići, počevši s one strane gdje leži korijen. Krajeve treba dobro obaviti i podvinuti da se ne bi pri kuhanju odmotali. Na dno duboke zemljane posude stavi se žlica masti, poredaju suvišni listovi kupusa, doda jedna goveđa kost i eventualno suhe svinjetine i kaštradine (suho bravlje meso). Arambašići se slože zbijeno jedan uz drugog, a između njih stavi suhog mesa, a još bolje suhe domaće šunke (pršuta) ili suhog jezika, jer moraju biti masni. Zatim se nalije juhe ili vode da budu pokriveni, dobro poklope i kuhaju 3—4 sata na laganoj vatri. Više puta strese se posudom, jer se ne smiju miješati. Obično se priprave naveče, tj. puste malo da prokuhaju i sutradan kuhaju do kraja. Arambašići su ukusni i u ljetno doba. Kad nema kiselog kupusa, uzme se obični glavati svježi ili pak listovi vinove loze. Listovi se odaberu, popare kipućom vodom da omekšaju. Smjesa se pripremi kao za kiseli kupus, a kuhaju se kao i oni u kiselom kupusu. Veoma su ukusni ako se između njih stavi kiselog kupusa ribanca, jer onda poprime kiseliji okus, pa se nimalo ne razlikuju od pravih.

Ako su trenutne okolnosti i u vama probudile skrivenog kuhara, predlažemo ukusnu domaću pogaču bez kvasca i seljačke uštipke, najpopularniji sinjski street food!

Foto Z 1

2. Pogača seljačka (Cetinska krajina)

  • 1 kg brašna
  • 8 jaja
  • 8 kocaka šećera
  • nastrugana limunova kora
  • 1 žličica soli
  • 1 žlica domaćeg masla
  • limunov sok

Gastronomija triljskog kraja - upoznajte rapsodiju okusa koja ...

  • 

Prosije se po prilici I kg pšeničnog brašna, još bolje polovica bijelog, a polovica pšeničnog i zamijesi se bez vode. Doda se 8 tučenih jaja, 8 kocaka šećera, limunova nastrugana kora, žličica soli, dobra žlica domaćeg masla i ako je potrebno još brašna, tako da tijesto bude glatko i mekano. Tijesto se dobro izradi skoro cijeli sat. Razvalja se okrugla pogača, prst debela i peče se pod pekom pola sata. Prije nego se stavi peći, nabocka se odozgo viljuškom i ukrasi raznim figurama. Kad je pečena, premaže se odozgo domaćim maslom i limunovim sokom da dobije sjaj te pokrije ubrusom da se ohladi.

IMG_5764

3. Uštipci seljački

  • 5 dkg brašna
  • 4 jaja
  • 2 žlice šećera
  • vode po potrebi
  • domaće maslo
  • sitni šećer

Poziv na 2. svjetsko prvenstvo u pečenju uštipaka

  • 

Prosije se i osoli 5 dkg bijelog ili pšeničnog brašna, doda 4 cijela jaja, 2 žlice šećera i mlake vode koliko je potrebno, dobro miješa i žlicom lupa. Tijesto mora da bude rijetko kao za palačinke i da se dobro tuče žlicom. Na plitki tiganj stavi se dosta domaćeg masla i u vruće stavljaju uštipci žlicom da se razliju dugi i tanki po tignju. Kad su gotovi, pospu se sitnim šećerom i topli služe.

Za ljubitelje divljači…

4. Zec na sinjski način

  • zec
  • češnjak
  • slanina
  • nekoliko zrna papra
  • dosta ružmarina
  • 2 čaše ulja
  • pola čaše kvasine (octa)
  •  1/2 čaše crnog vina i kvasine
  • 3-4 kocke šećera

Zec se odere, opere, nabocka češnjakom i duguljasto rezanom slaninom. Natare se sa soli, položi u tepsiju, polije sa čašom ulja, s pola čaše octa, doda nekoliko zrna papra i obilato ružmarina. Pečen zec se izreže na lijepe komade i naslaže u posudu, polije opet sa čašom ulja i procijeđenim sokom u kojem se pekao, dolije se 1/2 čaše crnog vina i kvasine (octa), doda 3—4 kocke šećera, protrese dobro posudom i pusti na laganoj vatri da kuha dok se sok ne zgusne.

Slatkovodni specijaliteti…

Hotel Sv. Mihovil - Trilj, Croatia

5. Raci kuhani na sinjski način s vinom

  • 1 kg rakova
  • čaša vode
  • šaka soli
  • čaša vina
  • 6 žlica ulja
  • 6 česna češnjaka
  • peršin
  • papar

Opere se 1 kg raka, stavi u lonac, zalije se čašom vode i doda šaka soli. Kad su kuhali 10 minuta, doda se čaša vina, zapapri, doda 6 krišaka isjeckanog češnjaka i peršina te 6 žlica ulja i ostavi da se prokuha još 5 minuta, a zatim se digne s vatre i posluži.

Ili možda da se osladite jednostavnim, slatkim a laganim desertima…

Deserti:

Dalmatinski rafioli

Rafioli sinjski

  • 50 dkg brašna
  • 4 jaja
  • 12 dkg maslaca
  • 12 dkg šećera
  • malo nastrugane limunove kore
  • malo vanilin-šećera

Imotski rafijoli moje strine Ančice | Recipe | Cooking recipes ...

  • 

Za nadjev:

  • 25 dkg badema
  • 25 dkg šećera u prahu
  • 2 jaja ili snijeg od 2-4 bjelanca
  • limunova nastrugana kora
  • sok od 1/2 limuna
  • malo vanilije
  • malo maraskina
  • 1 komad čokolade

Tijesto od 50 dkg brašna, 4 žumanca, 12 dkg maslaca, 12 dkg šećera, malo nastrugane limunove kore i vanilin-šećera, tanko se provalja i režu okrugli oblici sa čašom ili limenim obručem. Na svaki krug stavi se žličica sljedećeg nadjeva: 25 dkg poprženih i samljevenih badema, 25 dkg šećera u prahu, 2 jaja ili snijeg od 2—4 bjelanca, limunova nastrugana kora, sok od pola limuna, malo vanilije, maraskina i komad izribane čokolade. Sve se dobro izmiješa, a nadjev treba da je dosta gust. Tijesto se poklopi, a krajevi namažu bjelancem da se bolje spoje. Rafijoli se malo pritisnu, slože u namazanu tepsiju i peku na dobroj vatri.

Krokant selber machen - so einfach geht's | LECKER

Krokanti alkarski tradicionalni (Sinj)

  • 2 jaja
  • 25 dkg šećera
  • 25 dkg brašna
  • 1 žličica cimeta (kanele)

Pjenasto se tuku 2 cijela jaja sa 25 dkg šećera, doda 25 dkg brašna, 1 žličica cimeta (kanele). Od ovog se napravi tijesto, razvalja list srednje debljine, režu se duge pruge širine 2 cm, odozgo se ukrase polovicama oljuštenih badema. Jedna do druge slože se na lim, koji se premaže uljem i peče.

Dobar tek!

Više: visitsinj.com

Foto: Tz Sinj, Dalmatia Explorer, Cetina region

10 TISUĆA KORAKA ZA KVALITETNIJI ŽIVOT

Stručnjaci sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta upozoravaju na velike probleme koji dolaze nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti. Provedeno je istraživanje za cijeli svijet koje pokazuje kako je uslijed pandemije COVID-19 došlo do velikog pada aktivnosti ljudi. U Hrvatskoj se u odnosu na isto vrijeme ona itekako smanjila i to za 21% u odnosu na isto vrijeme prošle godine kad su aktivnosti na otvorenom i u parkovima u pitanju.

„Nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti dolazi do značajnog slabljenja funkcija srca i žila, narušava se metabolizam glukoze, smanjuje se gustoća kostiju i količina mišića!“ – ističe dr. sc. Maroje Sorić, docent Kineziološkog fakulteta.

Izvanredni profesor s KIF-a Luka Milanović, inače i kondicijski trener Hrvatske nogometne reprezentacije, ističe: “Postoji stručni konsenzus da je minimalna količina kretanja u danu oko pet tisuća koraka, a 10 tisuća koraka se smatra optimalnom količinom kretanja. Drugim riječima, 5000 koraka za preživljavanje, 10000 za kvalitetu života. Trenutno se nalazimo u začaranom krugu smanjene tjelesne aktivnosti koja nam oslabljuje imunitet i tako nas čini podložnijima zaraznim bolestima. Ta ista tjelesna neaktivnost nas vodi i prema kroničnim nezaraznim bolestima zbog kojih u ovoj pandemiji možemo biti životno ugroženi!”

Nakon dva tjedna neaktivnosti značajno opada maksimalni primitak kisika. Ako opterećenja dolaze u pravo vrijeme, adaptacija će biti pozitivna. Za početak te pozitivne prilagodbe evo i nekoliko preporuka:

  • Pokušajte svakih 30-60 minuta sjedenja prekinuti kratkim ustajanjem i istezanjem
  • Zavolite stepenice, 10 katova dnevno za početnike, a 20 i više katova za napredne
  • U slučaju dugog sjedenja ili ležanja napravite nekoliko vježbi mobilnosti i aktivacije mišića koji vas drže uspravnima
  • Svaki dan vježbanjem podignite frekvenciju srca, način i trajanje prilagodite trenutnoj tjelesnoj formi
  • Uključite vježbe disanja
  • Vodite računa o uravnoteženoj prehrani, unosu tekućine i kvalitetnom snu

Ako ste u ovom razdoblju imali smanjenu aktivnost, ovo idealno vrijeme za promjenu i podizanje razine aktivnosti jer za nekoliko tjedana očekujemo vraćanje mnogih obaveza koje su tražile izlazak iz kuće. Naše tijelo je stroj koji specifično reagira na podražaj tako da mu se prilagođava. U slučaju aktivnosti, tijelo gradi ili održava mišićnu ili koštanu masu ovisno o težini podražaja i njegovoj frekventnosti. Isto vrijedi i za kardiovaskularni sustav. Započnite dan s 10 minuta vježbi mobilnosti. Osigurajte minimalno 5000 koraka tijekom dana, već ako telefonirate hodajući po stanu se u minuti napravi otprilike 80 koraka.

U doba koronavirusa stručnjaci Kineziološkog fakulteta iz Zagreba redovito savjetuju i educiraju građane o potrebi redovne tjelesne aktivnosti.

Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan

Pinca, pogača ili sirnica je slatki kruh koji se u Dalmaciji peče za Uskrs.

Nema kuće iz koje ne dopiru mirisi rakije od ruže, maraschina, korice naranče i limuna i svih ostalih mirodija koje nas podsjećaju na djetinjstvo i isto tako nema kuće u kojoj se bar pola jedne sirnice ne provlači par dana nakon Uskrsa po kuhinji.

Donosimo jedan jednostavan recept za recikliranje sirnice:

Posudu za pečenje premažemo maslacem i pospemo sa malo šećera. Ostatke sirnice izrežemo fete te dvije po dvije međusobno spojimo marmeladom, izrežemo ih na kocke, poslažemo u posudu za pečenje.

Pripremimo smjesu za zalijevanje sirnice od 4 jaja, 400ml vrhnja za kuhanje, 200g šećera, malo arome vanilije i korice naranče. Prelijemo preko pripremljene sirnice i pustimo da se natopi, najbolje preko noći. Pečemo na 180C dok ne porumeni. Kad je gotovo pospemo šećerom u prahu i sjeckanim orasima a možemo poslužiti sa kremom od vanilije, karamelom ili sladoledom.

Guštajte! 🙂

Pozdrav sa Brača od naše Ele!

slika 1

NJIHOVA PRIČA INSPIRIRA!

Njihova imena dobro su poznata u svijetu kvalitetnih vina i dobre hrane. Vedrana i Giuliano Dodig vjerovatno su najpoznatiji hedonistički par u regiji, ambasadori modnog brenda Fidelio i projekta Eudaimonia, redovni posjetitelji svih vinskih manifestacija i autori bloga Drinking Up With Dodigs, na koji odlazimo po dozu inspiracije. Treći član njihove male vinske obitelji je i kćerka Donna, magistra sociologije, rasla okružena vinskim pričama, danas dijeli njihovu strast.

Blog Drinking Up With Dodigs jedinstven je po tome što spaja vino i stil života, posvećen je čistom hedonizmu i jedan je od najboljih blogova za vino kako za vinske znalce tako i za početnike. Na ovom blogu ćete uživati u anegdotama iz vinskih putopisa, iskustvima sa vinskih degustacija i odličnim pregledima vinogorja i vinarija, koji su vrijedni pažnje i vašeg vremena provedenog u čitanju. Svakodnevno se virtualno druže i ugošćuju najpoznatije hrvatske kuhare i vinare.

NAŠI HEDONISTI KUHAJU, DEGUSTIRAJU ODLIČNA VINA I OSTAJU KOD KUĆE!

Vinske priče u vrijeme korone uključuju dvije stvari – vino i ostanak doma. Vrijeme kod kuće može se kvalitetno iskoristiti. Svi smo doma, željni smo lijepih i zanimljivih vijesti, možemo se educirati, odlučiti što nas zanima i biti spremni sve ovo probati čim prođe sve ovo. 

Dodigi kažu da nikada nisu imali više obaveza nego sada od kada su u karanteni, koju odlično podnose jer su se predhodno dobro opskrbili hranom i vinima. 

Čovjeka za života svašta snađe i nema osobe čiji život nebi mogao biti roman ili film, ali ovaj scenarij koji je nedavno ekraniziran strpavši cijeli svijet u karantenu zbog virusa, prvi put gledamo. O režiji bi se dalo govoriti i tu će kritika davati svoje osvrte sigurni smo međutim ono kako su se statisti (mi ljudi) snašli plijeni našu pažnju i vrijedno je nekoliko riječi. Preskačemo one negativne retorike jer svaka staza i oputina ima veće ili manje kamenje o koje se pozitivno razmišljanje spotiče. Želimo zahvaliti svim onim individualnim pozitivcima koji iz svoje špilje odašilju aktivne i signale života koji se lijepe na naše ispružene antene. Nada u tim visokim frekvencijama ubrzava usporene dane izolacije i besmisla.

Stoga kao prvo na što se naša mala vinska obitelj zakačila kao mačić na topli džemper svojim kandžama  je Vinska karantena našeg sommelierskog prvaka Siniše Lasana. Svakodnevna obiteljska konekcija u 16:00h za nas je prije svega prozor u svijet u danima kad je svijet stao. Siniša Lasan svakodnevno nam predstavlja hrvatske vinarije, kuša, priča o njima, potiče prodaju hrvatskih vina u ovim teškim vremenima kad možemo i mi pomoći hrvatskom vinaru, poljoprivredniku, čovjeku odlučivši se za njegov proizvod. Siniša to radi istovremeno profesionalno i zabavno te nas svaki dan zalijepi za ekrane. Djeca imaju svoje školske sate na TV-u, a mi naše kod Siniše.Chef Kuha Doma https://www.facebook.com/chefkuhadoma/Pero Savanović

Ideja Pere Savanovića – Chef Kuha Doma dovela nam je osim jedinstvenog Pere najbolje Chefove Hrvatske koji nas svakodnevno obogaćuju maestralnim repertoarom svojih jednostavnih, a savršenih recepata. Zalihe smo svi stvorili, u dućane se trudimo što manje, stoga imamo ograničenost u namirnicama. Tome su doskočili Savanović, Zirojević, Pažanin, Božikov, Rendić, Miloš, Štefan, Janković i drugi priznati Chefovi pripremom jela koja su dostupna svakom prosječnom čovjeku, sa sastojcima koje više-manje svi imamo u kućnim špajzama. Virtualne radionice i edukacije nesebični su pokušaji struke da približi njihov hvalevrijedan rad svakom u ovim vremenima kad su se i oni koji inače bježe od kuhinje odlučili pokušati ispeći svoj prvi kruh ili napraviti njoke. Bravo za naše Chefove čije smo ideje i mi već počeli koristiti u svojim kućnim receptima.Mario Meštrović https://www.facebook.com/kaiserrestoran/

Sommerlierski as i vlasnik restorana Kaiser Mario Meštrović na društvenim mrežama piše svoju abecedu o hranjivosti namirnica koju bi definitivno na kraju trebalo i uknjižiti ili uglaviti u statut gastronomije i ugostiteljstva.

Promatrajući te ljude koji su se nastavili pozitivno gibati shvaćamo kako su to prije svega iznimni radnici i stručnjaci koji će svoju kreativnost i znanje dijeliti besplatno. Ljudi navikli na rad koji nastavljaju i zatvoreni u svoja četiri zida.

Kao i vinari čiji paketi s vinima pronalaze put do kućnog praga svakog vinoljupca. Na naš prag su stigle tako butelje vinarija Trdenić, Kolarić-Coletti, Poletti, Štekar, Rizman, Prović, a mogu se naći na svakom pragu ako se odlučimo podržati naše ljude i njihov trud.

Hrvatske vinarije i vinoteke nude dostavu na kućni prag

Saša i Magdalena Senjković (vinarija Senjković) s Brača odlučili su pokloniti oko 200 boca svog rosea Spoža koje dostavljaju na kućni prag s personaliziranim posvetama. Nikola Božić iz Đurine Hiže nije kući sjedio skrštenih ruku jer trenutno nema posla. Sjeo je u svoj Caddy, stavio masku i rukavice i odlučio obići Hrvatsku (Deda ide po svetu) donoseći ljudima svoje specijalitete sa sjevera Hrvatske. Ramstek od jelena, burgeri, salama od vepra, sve ono što nam u ovim situacijama začini život, podigne nam krvni tlak kad smo malo down i daje nam onaj traženi udarac elana po leđima. Takvi i slični i nose ovu karantenu.Đurina Hiža – Deda ide po svetu https://www.facebook.com/durinahiza/

Nekako upravo takve neobjašnjive i teške situacije koje čovjeka stjeraju u kut često izvuku iz nas ono najbolje. Oslobode kreativnost kao krik za preživljavanjem i slobodom koja je jedini autoritativan, prirodan i relevantan zakon. Potaknuti izazovom opstanka i naša je kreativnost dosegla vrhunac te snaše savijače, pizze i ostali specijaliteti predstavljaju stvarnost modeliranu svojom voljom u minimalnim uvjetima koja želi izići iz tih skučenih okvira i podijeliti svoje oduševljenje životom bez obzira na ograničenja i zabrane. Sa svog prozora svaki dan čujemo buđenje proljeća i cvrkut ptica koje slave sunce i pupanje prirode. Malo smo zamijenili uloge, mi smo u kavezima, a one slobodno upijaju zrak. No ptice pjevaju čak i u kavezima, pa tako i svi mi možemo izvući najbolje iz ovih dana kad smo zatvoreni, a zahvaljujući ovakvim pojedincima možemo i nešto novo naučiti, raditi na sebi, promijeniti nešto i ne čekati posebne prilike za onaj Barolo što odležava, jer ovo zaista i jesu posebne prilike da slavimo život.

Više: thedodigs.com/

Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada, izjavio je u četvrtak uoči sjednice Vlade ministar turizma Gari Cappelli.

Time je odgovorio na pitanje novinara hoće li početi dolaziti češki turisti, a slijedom objave u četvrtak u Jutarnjem listu, dodavši na ta pitanja i: “Pitajte Čehe ako dolaze.”

Objasnio je da je češko udruženje putnčkih agencija, koje broji, kako je dodao, njih oko 200, na taj način pokazalo kako pokušavaju nešto raditi, što je objavljeno i u tom dnevnom listu, da je to udruženje od češke vlade tražilo i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki sigurnija.

“Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”, kazao je Cappelli.

Ocijenio je i da su to neki prvi pokušaji s tržišta i vjeruje da će toga biti još i iz drugih zemalja, pri čemu je naglasio i da tu nije samo pitanje želja Čeha ili drugih turista da dođu u Hrvatsku, nego i naših mogućnosti da ih primimo.

Slika /AAA_2020_ABC/b_logos/capelli15_roa_041116.jpeg

“Takve želje se mogu očekivati, jer nitko ne može dugo izdržati situaciju bez posla, bit će toga i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i drugih zemalja, a pogotovo od njihovih građana koji su vlasnici brodova, kuća i drugog u Hrvatskoj i htjet će doći u svoju imovinu u Hrvatsku na određeni način”, smatra Cappelli, ističući kako upravo u tim ljudima, vlasnicima, vidi one prve koji bi mogli na neki način ‘probiti’ tržište.

Važnim drži i što Hrvatska “daje i dobre signale iz zdravstvenog sustava te da je možda i najrigidnija u mjerama, ali i najsigurnija”.

Ponovio je i da će se ove godine ići s projektom Cro kartice s popustima za domaće turiste, za što još pokušavaju doraditi model, a da će prioritet biti, što je i realnost, veće isticanje smještaja u kampovima, prirodi, privatnim kućama na osami i slično zbog mogućnosti distanciranja,

Vjeruje da će se osim privatnog smještaja i kampova u to lakše moći uključiti i nautika te dio hotela koji će moći ponuditi sve u skladu s mjerama zaštite. (Hina)

Više: mint.gov.hr

Domaći turisti ne mogu spasiti turističku sezonu u Hrvatskoj, jer je njihov udjel u ukupnom prometu u zadnje dvije rekordne godine bio oko 12 posto, ali turizam na njih svakako računa kada popuste mjere zaštite od koronavirusa, o čemu odlučuje civilni stožer, izjavio je u srijedu ministar turizma Gari Cappelli.

“Za domaće turiste smo uvijek pripremali neke posebne projekte. Ove je godine to trebao biti Tjedan odmora vrijedan i tzv. Cro kartica s popustima. To ništa nije bilo vezano za doba korone, jer smo ih pripremali puno prije nego se zaraza otkrila u svijetu”, kazao je Cappelli odgovarajući na pitanja novinara uoči užeg kabineta Vlade.

Pritom je najavio da će se Cro karticu sada redefinirati i sigurno pokušati na neki način iskoristiti da služi svrsi u Hrvatskoj, i to ne samo na moru i u restoranima, nego da se koristi po cijeloj zemlji i za razne ponude, čime se jača domaća turistička potrošnja i prihodi. 

Na pitanje novinara bi li cijene u turizmu ove godine trebale biti niže, čime bi se moglo i privući domaće turiste, ako će to dopustiti zdravstvena situacija, ministar je odgovorio “naravno da će cijene biti niže, da će biti jeftinije”.

“Bit će jeftinije, pogotovo privatni smještaj, koji će sigurno za turističku potražnju biti važniji u dijelu gdje se gleda kako biti u boljoj izolaciji, kvalitetniji i bliži pristup prirodi s manje kuća u okolini i slično”, kazao je Cappelli, ističući da su u sličnoj poziciji i kampovi.

Osim toga, smatra da će do izražaja doći i nautika te da će činjenica što je Hrvatska, kako je kazao, zemlja s najviše charter plovila u svijetu, sigurno biti važna, a vjeruje i da će moguće uz kvalitetne cijene biti više dostupna i domaćim turistima u određenim terminima.

“Ako dođe do turističke aktivnosti i ako se situacija oko koronavirusa poboljša, u privatnom smještaju, nautici i kampovima vidim priliku za ovo ljeto, i to prije nego u nekom hotelskom smještaju, koji će morati biti ‘rigidniji’ u primanju gostiju, i tu će i epidemiolozi imati riječ koliko soba otvoriti i slično”, naglasio je Cappelli.

Podsjetio je i da je HTZ zbog nemogućnosti ostvarenja planova za ovu godinu van snage stavio godišnji i financijski program rada, uz najavu smanjenja plaća zaposlenima u HTZ-u u Zagrebu i predstavništvima u svijetu do 30 posto, a savjetovali su da slično učine i niže razine sustava turističkih zajednica.

Na pitanje što se čini i kako se hrvatski turizam priprema za neko eventualno popuštanje mjera pa moguće i ponovno otvaranje ugostiteljskih objekata, ministar je kazao da to prije svega ovisi o odlukama epidemiološke službe i nacionalnog stožera, ali i da imaju “neke svoje planove ako se nešto od toga dogodi sutra”.

“Imamo planove za marketinške aktivnosti u slučaju popuštanja mjera i otvaranja objekata te smo jučer dali zadatak da HTZ u roku 14 dana pripremi prijedloge što ako se dogodi da primjerice iz Austrije žele i mogu doći turisti, ili iz neke druge zemlje koja nam je blizu. Tu ćemo svakako pokušati iskoristiti prednosti te blizine i mogućnost dolaska automobilima i autocestom. Znači, ako vidimo da se granice počinju otvarati ili slično, mi ćemo na tim tržištima u roku 14 dana biti spremni za marketinške aktivnosti”, najavio je Cappelli. (Hina)

Više: mint.gov.hr

Vedrana Ilić vlasnica je instagram profila Mu Cephei na koji odlazimo po dozu inspiracije

Ako su vam klasične boje i ljuskice luka već dosadile, splitska lifestyle blogerica Vedrana Ilić ima pregršt ideja za najkreativniji Uskrs.

Vedrana je jedna od popularnijih modnih i lifestyle blogerica u Hrvatskoj. Pod imenom Mu Cephei na Instagramu je prati preko 17 tisuća sljedbenika. Mu Cephei je brend koji je nastao sasvim spontano, a nosi ime najsjajnije zvijezde na Mliječnoj stazi.

Svoje obožavatelje svakodnevno uveseljava fotografijama iz privatnog života, a njezin je profil nepresušna inspiracija za sve ljubitelje interijera, mode, joge, zdravog života i kreativne kuhinje.

Pisanice je ukrasila metodom – ubrala suho cijeće na brdu pokraj kuće i jaja omotala u fine ubruse. Oživjela ih je tako što im je nacrtala flomasterima male zečje njuškice.

Na njezinom Uskrsnom stolu naći će se Sirnica od batata, jaja classic, “bokunić” (malo) francuske salate bez majoneze, kitica ravanela (rotkvica), mlada kapulica, pečeni pureći bataci, puno zelene salate i torta Pavlova sa prvim svježim jagodama.

Vedrana Ilić uspješna je blogerica, supruga, majka, dizajnerica, prijateljica, a da joj ruže cvatu na svakom koraku pročitat možemo iz njenog hrabrog stava i vječno interesantnih tema o kojima piše na društvenim mrežama.

Za sebe kaže da je kreativnost pokreće i njezina je najveća strast, sredstvo iscjeljivanja… crpi je iz svakodnevnog života, iz vizualnih doživljaja, jakih emocija, prirode i glazbe. Obitelj joj je najvažnija u životu… podrška za sve njezine “hirove” i hobije.

Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan

Stiglo proljeće, s njim i mišancija, koja nas toliko veseli, jer je svi jako volimo, a nadasve je zdrava i super čistač našeg organizma

Zdrava prehrana je stil života

Mediteranska prehrana proglašena je najboljom dijetom 2019. prema odabiru portala US News i World Report. ‘To je više od dijete, to je stil života’, tvrdi nutricionistica Rahaf Al Bochi, jedna od zagovornika mediteranske prehrane. ‘Mediteranska prehrana potiče druženje s prijateljima i obitelji putem hrane‘, dodaje Al Bochi.

Namirnica s livade prava je “bomba zdravlja”

Mišancija je mješavina samoniklog bilja i prava je bomba zdravlja, a može se jesti na salatu, ali i kuhana. Najjednostavnije ju je pripremiti kao blitvu, a možete biti i nešto kreativniji pa je ubaciti u juhe, variva.

Donosimo recept za izradu kremaste palente sa mišancijom:

Priprema:

-skuhati 150g palente u 750ml mlijeka u koje ste dodali par listova kadulje, sol, papar, muškatni oraščića i 50 g maslaca

– divlje zelje na kratko potopiti u kipuću posoljenu vodu, ocijediti, posoliti, popapriti i zaliti maslinovim uljem

-sitno isjeckanu slaninu ispržiti i posuti po zelju i palenti

Guštajte! 🙂

Pozdrav sa Brača od naše Ele!

slika 1