Author

Maja Zlokic

Browsing


Interpretacijske ture Kaštela, Solin i Trogir 

Kaštela, Solin i Trogir gradići su koji okružuju Split. Interpretacijske ture Dalmacija Storytelling projekta oživljavaju njihovu burnu prošlost, plemićke zgode i nezgode, živopisnu povijest kao i prekrasnu ljubavnu priču. Dok su Kaštelima harali Turci o čemu živopisno svjedoče ostaci građevina, a danas su poznata po prvoklasnom maslinovom ulju i vinu, Solin se ponosi kraljevskom ljubavnom pričom i prekrasnim bazilikama. “Mala Venecija” ponosno pripovijeda o plemićkoj obitelji koja je svoju ljubav ostavila u Trogiru.

Interpretacijska tura Korijeni Dalmacije

Kaštela,  mjesto u blizini Splita, poznato je po svojoj burnoj povijesti, no i po pravom tekućem blagu, ekstra djevičanskom maslinovom ulju i vrhunskim vinima, od  kojih je najpoznatiji kaštelanski Crljenak-Zinfandel. Interpretacijska tura Korijeni Dalmacije govori o načinu života u Kaštelima od 5. do 21. stoljeća, ispunjenom borbama, preživljavanjem i neizmjernom hrabrosti mještana. Ovo je područje bilo izloženo napadima turskih i ostalih osvajača  o čemu i danas svjedoče ostaci kula, utvrda i kaštela.

Povijest Kaštela obilježile su dvije hrvatske plemićke obitelji, Ćipiko i Stafileo, koje su gradile utvrde čime su obranile mjesto u brojnim obrambenim akcijama i mletačko-turskim  ratovima.  Uglavnom su bili zemljoposjednici, trgovci i pomorci te su svoja financijska sredstva koristili za izgradnju kapelica i obrambeno – gospodarskih zdanja. Kaštelanski seljaci i težaci preživljavali su uzgojem voća, povrća, žitarica te preradom maslina i grožđa. Mnogi nekadašnji običaji prepušteni su zaboravu, no vino i maslinovo ulje dio su tradicije i danas, u 21. stoljeću.  Na ovoj šetnji sudionici će upoznati povijesni razvoj, koji je ostavio traga i na današnji život u Kaštelima i Dalmaciji te uživati u ekstradjevičanskom maslinovom ulju.


Kraljevske priče iz Solina

Mladi kralj Mihajlo Krešimir II iz loze Trpimirovića, uz pomoć zadarskog bana Pribina, pobijedio je u građanskom ratu protiv brata Miroslava i proglašen je kraljem 949. godine. Već sljedeće godine svoje je savezništvo s banom potvrdio darovnicom zadarskom samostanu Sv. Krševana. Tamo ga je pogodila Amorova strelica i na prvi pogled se zaljubio u mladu Jelenu iz aristokratske obitelji Madijevaca. 

Oženili su se i vladali iz tada kraljevskog grada Solina. Dobili su sina Stjepana Držislava, koji je trebao naslijediti očevu krunu. No, kralj Mihajlo pogiba u bitci dok je Stjepan Držislav još maloljetan, pa majka Jelena preuzima kraljevanje u sinovo ime kao regentica. Za vrijeme njezine kratkotrajne vladavine, sagrađene su dvije crkve na riječnom otoku u Solinu – krunidbena bazilika Sv. Marije i ukopna bazilika Sv. Stjepana. U Crkvi Sv. Stjepana pokopan  je kralj Mihajlo, a i ona je uz njega pronašla vječno počivalište u predvorju crkve – tzv. Mauzoleju hrvatskih kraljeva. 

Na kraljičinom sarkofagu nalazi se epitaf koji svjedoči o rodoslovlju hrvatskih kraljeva ranog srednjeg vijeka: „U ovom grobu počiva Jelena Slavna, žena kralja Mihajla, majka kralja Stjepana, vladala je kraljevstvom….“ 

Interpretacijska šetnja palačom obitelji Garagnin-Fanfogna

Jedan od nadimaka Trogira, gradića starog 3000 godina, je „Mala Venecija“ jer neodoljivo podsjeća na taj predivni talijanski grad umjetnosti. Obitelj Garagnin – Fanfogna, najutjecajnija trogirska plemićka obitelj (18 i 19 st) potječe upravo iz Venecije, a u Trogir stiže u 16. stoljeću kada se za njih gradi predivna palača u centru grada. Obitelj Garagnin odigrala je važnu ulogu u pomorstvu, trgovini te u cjelokupnom gospodarskom i kulturnom životu na području Trogira i Splita u 18. i 19. stoljeću. Katarina Fanfogna – Garagnin bila je posljednji potomak ove utjecajne plemićke obitelji i prva žena u ovoj regiji, koja je zadržala djevojačko prezime Garagnin te ga dodala  muževljevom. 

Interpretacijska šetnja vodi posjetitelje kroz kasno baroknu palaču, koju su Garagnini izgradili po projektu Ignacija Macanovića u 18 st. a u kojoj se okupljala trogirska plemićka elita. Katarinin otac,  Ivan Luka Garagnin, bio je prvi konzervator u Dalmaciji, erudit s naprednim idejama. O kulturi uživanja u hrani posjetitelji mogu doznati u obiteljskoj blagovaonici – tinelu, a najimpresivniji dio palače obiteljska je knjižnica sa više od 5000 knjiga, najveća u ovoj regiji. Osnovao ju je Ivan Luka Garagnin – rapski biskup i splitski nadbiskup, a posjetio ju je i austrijski car Franjo Josip. Osim dragocjenog književnog fundusa, u njoj se čuvaju i svi brojevi Kraljskog Dalmatina – prvih novina na hrvatskom jeziku. Katarininom udajom za Antuna Fanfognu palača postaje Garagnin-Fanfogna. Nažalost nakon drugog svjetskog rata opustošena je, no sačuvana je obiteljska knjižnica. Danas se u palači nalazi Muzej grada Trogira kojeg  doista vrijedi posjetiti.  

DALMACIJA – STORYTELLING DESTINACIJA
Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.

Interpretatori:
Korijeni Dalmacije – Ana Ivica Jakić
Kraljevske priče iz Solina – Vedrana Memiš
Interpretacijska šetnja palačom obitelji Garagnin-Fanfogna – Doris Čavka

Svaki slobodan trenutak provodite na moru i jako biste voljeli zaploviti u vlastitom aranžmanu, s prijateljima ili obitelji? Krenuti bez nekog plana, pa kud vas valovi odnesu? Sad je pravo vrijeme da savladate vještine upravljanja brodicom i budete spremni za ljetne morske avanture.

Prvi termin tečaja je bio organiziran od sedam dana u travnju, drugi termin tečaja je u svibnju. Na nautičkom tečaju ćete naučiti mnoge pomorske vještine poput jedrenja, sidrenja, kako prići do bove, tehničku i teorijsku analizu plovila te kako manevrirati s plovilom na motor u marini. Tečaj je namijenjen početnicima, koji tek trebaju savladati nautičku abecedu kao i ljubiteljima mora s minimalnim iskustvom.

Održava se u marini Agana u mjestu Marina kod Trogira, na tipičnoj čarter jedrilici sa 4 kabine. Napominjemo da po završetku sedmodnevnog tečaja, polaznici ne polažu ispit za dozvolu za voditelja brodice B ili  C kategorije.

U cijenu je uključen smještaj na plovilu, skiper/instruktor (hrana i piće), E-learning – teorija za B kategoriju i priprema za ispit, gorivo za brod, završno čišćenje i turistička pristojba. Polaznici tečaja samostalno trebaju organizirati prijevod do marine Agana te svoju hranu i piće.

Više informacija o tečaju pogledajte na https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScJgTU7nhBQRruo9yUXWECbCjAyn9WbBeT2U5YuP-msYLSrIA/viewform

Za prijave je potrebno ispuniti obrazac na linku: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScJgTU7nhBQRruo9yUXWECbCjAyn9WbBeT2U5YuP-msYLSrIA/viewform

Možete li zamisliti početak dana bez finog tamnog napitka čiji se mirisi neodoljivo šire? Šalica kave vaš je “must” – ujutro za dobar dan, popodne za dobro raspoloženje. S posebnim guštom popit ćete ju s kolegama u uredu. Neizostavan je dio i vaših poslovnih sastanaka, bez obzira bili oni online ili uživo. Ona je vaša vjerna pratiteljica, jer je obilježila tolike sretne trenutke koje ste proveli s dragim osobama. Uz nju se slave rođendani, diplome, uči do kasno u noć, skladaju pjesme i pišu stihovi. Ako je nestane kod kuće nastaje panika, a nezamislivo je da ju ne pronađete u uredskom kuhinjskom ormariću. No, ponekad ste u tolikoj gužvi da ju ne stignete niti skuhati? I za to postoji rješenje, no kada se populariziralo uživanje u ovom finom napitku?

U 16. stoljeću u Turskoj, tijekom vladavine Sulejmana Veličanstvenog, nastao je običaj ispijanja kave. Postao je toliko popularan da su državne vlasti pokušale zabraniti konzumaciju sultanovim podanicima, no nije im uspjelo. Sredinom 16. stoljeća u Turskoj se otvaraju i prve kavane, a užitak uživanja u ovom aromatičnom napitku zadržao se i do današnjih dana diljem svijeta.  U Europu je kava uplovila iz Venecije, a u 17. stoljeću počele su se otvarati kavane u Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.  

Širom Svijeta poznata je kultura bečkih kavana, koje već više stoljeća predstavljaju mjesta okupljanja umjetnika, arhitekata i pisaca. U njima pronalaze inspiraciju uz gutljaj kave Julius Meinl. Jeste li znali da ova kava dolazi iz jedne od najstarijih pržionica na Svijetu,  a iza nje stoji prekrasna obiteljska priča o inovacijama i sinonim za vrhunsku kvalitetu? 

Uz kafiće i restorane kava je postala i dio poslovne kulture kompanija. Istraživanja su pokazala da ovaj mirisni napitak opušta, kofein potiče produktivnost i doprinosi dobrim međuljudskim odnosima u kompaniji. Sada i vi možete uživati u Julius Meinl kofeinskim napitcima u vašem poslovnom okruženju uz paket Happy Office. Na raspolaganju vam je nekoliko opcija; Cino Bunny aparat za kavu s dnevnim kapacitetom do 20 šalica kave, Capitany Premium Plus za 15 do 30 šalica, Capitani Rubik za 25-50 šalica mirisnog napitka i Dr Coffee F 11 aparat za kavu u zrnu. Dok za prva tri dobivate posebno osmišljene mješavine kave za pripremu u aparatu za kavu, Dr.Coffee F11 će vam pripremiti svježe mljeveni napitak. 

Niste sigurni koji aparat za kavu odabrati? Ispunite upitnik na  https://juliusmeinlhappyoffice.com/hr/ i pomoći ćemo vam pri odabiru. I da ne zaboravimo, uz odabir Happy Office paketa dobivate besplatne keramičke šalice, besplatnu degustaciju i besplatnu uslugu održavanja aparata.

Kušajte i vi Julius Meinl kavu s iskustvom i uživajte u vrhunskoj kvaliteti.

Više: juliusmeinlhappyoffice.com


Danas, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića, autora epa Judita, dovršenog u Splitu na današnji datum 1501. godine.

Povodom  500. obljetnice tiskanja Judite,  Hrvatski sabor je donio Odluku o proglašenju “Godine Marka Marulića”.  Prigodno, kroz projekt Dalmacija storytelling destinacija, Muzej grada Splita  u suradnji s  interpretatoricom baštine  Goranom Galić pripremili su  kostimirano interpretacijsko vođenje  kroz lik Brile Marulić. Dok je  interpretatorica baštine Nataša Bulić pripremila  interpretacijsku šetnju  pod nazivom koracima Marka Marulića. 



Marko Marulić – velikanu hrvatske književnosti Split je bio nepresušna inspiracija
Pjesnik, pisac i otac hrvatske književnosti samo su neki od sinonima za velikog čovjeka i čuvara splitske baštine te jednog od najistaknutijih stanovnika Splita. Boravak u Veneciji tijekom školovanja učinio ga je jednim od najznačajnijih humanista i filozofa, a život u Splitu oblikovao je njegovu pjesničku dušu. Vječna inspiracija bile su mu ljepote ovoga renesansnog grada, a proučavanje starina, renesansnih palača te brodova s raznih strana svijeta obogaćivalo je njegovu dušu novim znanjima i iskustvima. Kažu da je jedna od velikih ljudskih vrlina duhovitost, a Maruliću je upravo lokalni smisao za humor predstavljao inspiraciju za pisanje satirične poezije. Njegov razigrani duh obožavale su mlade splitske plemkinje pa bi Marulić, opijen njihovom ljepotom “skladao” i ljubavne sonete.

Napisao je i prvi turistički vodič Splita ističući ljepotu Peristila. No, dio njegovog rada bio je i tamnije obojen. Zbog trajne prijetnje Otomanskog carstva njegovom voljenom gradu, promišlja o istinskoj slobodi koja se skriva u srcu svake osobe. Posebno nadahnuće umjetniku postaje Judita, biblijski lik udovice u borbi za Betuliju. Po njoj naziva i svoje remek djelo iz 16. stoljeća, epsku poemu, pisanu na splitskom dijalektu, kako bi ju približio svojim sugrađanima. Zanimljivo je istaknuti da je smislio i novu riječ – psihologija koju po prvi put u povijesti upotrebljava u svom djelu. Danas se kip Marka Marulića, djelo uglednog kipara Ivana Meštrovića, nalazi na splitskom Voćnom trgu i kao da svojom posturom podsjeća na važnost očuvanja unutarnje slobode.

Intepretacijska šetnja – koracima Marka Marulića

U interpretacijskoj šetnji posjetitelji će upoznati mjesta koja su uz inspiraciju u Marku Maruliću budila cijelu paletu emocija. Šetnja traje oko 60 minuta i započinje u staroj gradskoj jezgri Splita u blizini Dioklecijanove palače i pitoresknih srednjovjekovnih trgova. Kreće se od Marulićeve obiteljske palače, zatim nastavlja do povijesnog trga svetog Lovre, danas popularnog imena Pjaca, gdje je nekoć bila smještena venecijanska uprava. Priča završava na poznatom splitskom Peristilu koji je nekoć bio središte Dioklecijanove palače, a Maruliću nepresušno nadahnuće. Ova tura pogodna je i za osobe starije životne dobi, a više pojedinosti o programu možete pogledati na www.ichtisonline.com

Najava izložbe “Judita 500” u spomen 500-toj obljetnici tiskanja Judite

Muzej grada Splita u suradnji s Marulianumom – Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga i Gradskom knjižnicom Marka Marulića, a pod pokroviteljstvom Grada Splita, organizira izložbu posvećenu Marulovu epu pod nazivom Judita 500. Posjetitelji izložbe po prvi put će imati prigodu vidjeti čak četiri od prvih pet izdanja Judite, objavljenih u Veneciji u 16. i 17. stoljeću.

Naime, javnost će prvi put istovremeno vidjeti čak četiri od prvih pet izdanja Judite, objavljenih u Veneciji 1521., 1522., 1586. i 1627. godine, dok će treće izdanje iz 1523., koje se čuva u Državnoj knjižnici u Münchenu, biti prikazano reprintom naslovnice.

Za sada je izložba odgođena radi epidemiološke situacije.

Više informacija o izložbi možete saznati na sljedećoj poveznici: https://www.mgst.net/naslovnica/najava-izlozbe-judita-500/

Priča o baštinskom liku Biri ( Elviri) Marulić

Muzej grada Splita, smješten je u gotičko-renesansnoj palači Papalić. Njezino dvorište, lođa, bunar i svečana dvorana smatraju se jednim od najljepših kulturno-povijesnih spomenika grada Splita. U predvorju palače upoznat ćemo vas sa sadržajem Muzeja i uvesti u vrlo interesantnu priču o jednom od naših najpoznatijih filozofa, pisaca i oca hrvatske književnosti, Marka Marulića. Još u 15.  stoljeću su vlasnik palače plemić Papalić i Marko Marulić prikupljali i proučavali antičke natpise iz tadašnje Salone (Solin), a danas ih se može vidjeti uzidane u zidove palače.

Šetnja se nastavlja do gotičke dvorane  na prvom katu, gdje se detaljnije predstavljaju zanimljivosti iz života našeg istaknutog građanina, ponešto o njegovoj inspiraciji, kao i o djelovanju ostalih humanista. Jedna od važnih figura u opusu Marka Marulića njegova je sestra Bira. U doba renesanse žene su imale odabir ili brak ili zaređenje. Bira je odabrala ući u svijet časnih Benediktinki pa je u samostanu kraj Dioklecijanove palače provela ostatak života.  Njoj i časnim sestrama Marko Marulić je posvetio mnoga djela. Jedno od njih je i Anka Satira. Zapisi govore da je Bira bila jedna od prvih obrazovanih časnih sestara, a brat Marko njoj i časnama pisao je na hrvatskom jeziku svoje satire.  Marko Marulić bio je jako vezan za svoju sestru te joj je nakon smrti ostavio i  vlastoručno oslikano Evanđelje.  Kroz lik Bire Marulić u Muzeju grada Splita pripovijeda se priča o Marku Maruliću, Juditi, renesansnom Splitu i Otomanskoj okupaciji.

Nakon Gotičke dvorane tura se nastavlja na terasi na kojoj su sačuvani grbovi starih splitskih plemićkih obitelji. Upoznat ćete običaje življenja u “najlipšem gradu na Svitu” te saznati zanimljivosti o položaju i djelovanju plemstva.

Tura završava u oružarnici u prizemlju palače. Budući da je Split bio u 15. i 16. stoljeću ugrožen od strane Otomanskog carstva, interesantno je čuti dogadjanje u ratu s Turcima i junačkoj obrani grada Splita. 

DALMACIJA – STORYTELLING DESTINACIJA
Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.

Interpretatori su redom:
Intepretacijska šetnja – koracima Marka Marulića – Nataša Bulić
Priča o baštinskom liku Biri ( Elviri) Marulić – Gorana Galić

Foto: Dalmacija storytelling destinacija, arhiv interpretatora, 


Za sada, Procesija “Za križen” se održava sukladno aktualnim epidemiološkim mjerama. Izmjene o održavanju same Procesije su moguće, te očekujemo odgovor Stožera Civilne zaštite o možebitnim promjenama o broju sudionika, pridržavanju mjera i načinu održavanja. U Procesiji je za sada dozvoljeno 50 sudionika i to samo osobe koje odabere Križonoša. Molimo Vas, poštujete odluke Civilnog stožera i pridržavajte se epidemioloških mjera. Procesiju možete pratiti online, putem linka: WEBCAMJELSA.

Procesija u normalnim vremenima

Procesija “Za križen” uvrštena je na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine svijeta.
Za križen je pučka procesija koja se već više od petsto godina odvija u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak između šest mjesta na sredini otoka: Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske.
Procesija Za križen nije folklor, ona je autentičan i nekomercijaliziran duboki narodni iskaz odanosti tradicionalnim vrijednostima. No, osim što ima snažno vjersko značenje, procesija je vrlo atraktivna i zbog slikovitosti jer duge kolone paraju noć feralima i velikim svijećama. Iza križonoše i pratnje idu pjevači pjevajući stare crkvene napjeve te ostali puk. Zato domaći i strani gosti u sve većem broju pohode Hvar za vrijeme uskrsnih blagdana, a procesija na njih ostavlja snažan dojam.

Život na otoku pun je radosti i tuge. Hvarani su svoje brige, sumnje, dvojbe, radosti, žalosti i svoje osobne križeve tijekom stoljeća utkali u procesiju Za križen, drevni običaj obilaska Božjih grobova u župnim crkvama središnjeg dijela otoka. Na Veliki četvrtak navečer u isti sat polaze procesije iz šest mjesta: Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske, posjećuju župne crkve u svim navedenim mjestima i nekoliko usputnih kapela, bez da se igdje susretnu jer to navodno donosi nesreću, te se vraćaju u matične crkve u zoru Velikoga petka. 

Nije poznato kada su krenuli prvi teški pokornički koraci, kada se netko u našim mjestima prvi dosjetio uzesti križ i krenuti u noć. Povijesni podaci govore da je ova procesija stara oko pola tisućljeća, a postoji nekoliko teorija kako je i zašto nastala. Prva teorija govori da je ona izravno potaknuta krvarenjem malog raspela u Hvaru 1510. g. u osvit Pučkog ustanka koji je uslijedio tri mjeseca nakon tog događanja i potrajao pune četiri godine. Druga govori da je nastala nakon što su se mjesta središnjeg dijela otoka odcijepila od hvarskog kaptola, a treća izvor i nadahnuće ovog običaja pronalazi u duhovnoj svijesti srednjovjekovnog Hvaranina i snažnoj pobožnosti prema Kristovoj muci, smrti i uskrsnuću. Povijesni podaci pokazuju kako od poznatih početaka nije izgledala kao danas. U 17.st. procesija je polazila u Veliki petak prije svitanja (oko četiri sata) i odvijala se samo između dva susjedna mjesta. Tako su Jelšani odlazili u Pitve i Pitovjani u Jelsu, Vrisničani u Svirče i obrnuto… Sadašnji oblik i tijek procesije, pretpostavljeno je, potječe iz sredine 19. stoljeća.

Najstarija sjećanja o procesiji Za križen prenosila su se usmenom predajom. Tako su nekada stari otočani pričali kako je 1886.g. na Veliki četvrtak navečer bilo snažno nevrijeme i padao je pljusak. Načelnik Jelse imao je bolesnu kćer i želeći joj spriječiti  moguće sudjelovanje u procesiji, dao je nalog da se zabrani. Usto su zatvorili crkvu. No, tijekom večeri je ispred crkve stigla procesija iz Vrboske i naletjela na zatvorena vrata. Zbog toga su zapjevali  strofu Gospina plača“Ne dadu mi pristupiti, nit te sinko poljubiti” i krenuli dalje u Pitve. Jelšani su se tu noć ipak uputili Za križen, vidjevši hrabrost Vrbovljana.

Na Hvaru postoji praznovjerje da se procesije ne smiju sresti jer to, navodno, nosi nesreću. Kroničar mjesta Vrbanj Marko Pavičić u knjizi “Za križen u riječi i slici” piše da je tome vjerojatno razlog što se jedne godine izgubilo dijete. Naime, neko dijete je zaspalo u crkvi i probudilo se puno kasnije nego je procesija otišla. Prestrašilo se i onako zbunjeno krenulo je drugim smjerom i izgubilo se. Pričalo se das u ga pronašli tek nakon tri dana traženja.

Novija povijest procesije Za križen neodvojiva je od turbulentnih ratnih događaja. Na Nediju od polme (Cvjetnu nedjelju), 6. travnja 1941.g. njemački bombarderi napali su Beograd, čime je započeo Drugi svjetski rat u ondašnjoj Jugoslaviji. Na Hvaru su ljudi bili pozvani u vojsku, pa je bilo upitno hoće li se ići Za križen. Ljudi su se uputili usprkos opasnosti i neizvjesnosti. Crkve i kuće su bile u potpunom mraku, a i oni koji su išli u procesiju trebali su ugasiti svijeće i ferale. Tijekom noći javili su ljudima da je Jugoslavija kapitulirala i da mogu upaliti svijeće bez ikakve opasnosti.

Ipak, najbitnija događanja u vezi procesije Za križen dogodila su se dvije godine kasnije. U proljeće 1943. g. je otok Hvar bio pod talijanskom okupacijom, te je procesija zabranjena. No, nekoliko ljudi je zamolilo talijanskog komandanta da je odobri i pristao je, ali uz neizbježan uvjet: uz križonošu može ići još samo deset muškaraca. Žene i djeca nisu smjeli ići. Naglasio im je da će patrola obilaziti cijelu noć, i ako pronađe veći broj ljudi od dozvoljenog, bit će prisiljen hapsiti i strijeljati.  Nisu smjeli paliti svjetla niti pjevati i moliti. Svjedoci tog Velikog četvrtka navečer sjećaju se kako je šest crkvi bilo prepuno na ispraćaju, strah se mogao rezati nožem, a ljudi su plakali kao da čovjeka vode na stratište. Malobrojni sudionici procesije sjećaju se kako su u velikom strahu išli od mjesta do mjesta, osluškujući svaki šum, plašeći se patrole. Vrisniški župnik zapisao je te godine: “U pet ujutro išao je narod plačući prema svome križu”. Talijanski komandant, vidjevši snažnu volju i vjeru otočana, rekao je: “Da sam slučajno prije znao što je to i zabranio…sada bih se ubio.”

Ljudi su se nadali da će sljedeća godina biti bolja i da će rat napokon završiti. Nažalost, 1944.g. na našem otoku bila je puna ognja, dima i krvi. Krenuli su masovni zbjegovi, tako i onaj u egipatski pustinjski logor El-Shatt, gdje se iz područja Dalmacije našlo preko 20 000 izbjeglica. Preko radija doznali su vijesti s otoka: prvi put u povijesti procesija Za križen neće biti održana, zbog njemačke okupacije!  Te godine šest crkvi mjesta središnjeg dijela otoka zamijenilo je šest pustinjskih baraka  i šatora, a drvene križeve iz župnih crkvi zamijenili su jednostavni drveni križevi na brzinu sastavljeni od dasaka pronađenih u logoru. Unatoč snažnom pustinjskom vjetru, procesiju je pratilo više od tri tisuće hodočasnika, a pjevanje i molitva ostavile su snažan dojam na prisutne američke i britanske vojnike. Po povratku u domovinu otočani su donijeli drvene križeve iz daleke pustinje.

Zbog čega se hvarski dječaci, mladići i muškarci prijavljuju za nošenje križa? Što čini jednu od najvećih časti koje otočani mogu doživjeti u životu? Najčešće je riječ o zavjetu, zahvalnosti ili o pretrpljenoj životnoj nevolji i boli. Većina križonoša ne govori svoje razloge, to je njihova tajna. Kako shvatiti najstarijeg križonošu u 20. st., Luku Bojanića koji je 1934. nosio križ za Vrisnik u dobi od 83 godine?! Je li moguće shvatiti trud i muku Svetkota Marijana iz župe Pitve, koji je 1953.g. nosio križ u dobi od nepunih četrnaest godina?! Kako shvatiti želju i volju Hvarana da idu svake godine u procesiju Za križen, bez obzira na ratove, vremenske nepogode, epidemije i razne nevolje? Otočane nije omela ni orkanska bura 1910.g., koja je čak otkidala ferale sa držača. Nije ih omela nevera 1942., ni jak pljusak koji je padao cijelu noć 1978.g., kada su se svi vratili promrzli i mokri, ali se nitko nije razbolio. Nije ih omela pandemija koronavirusa prošle godine. Procesija Za križen duboko je upisana u identitet i srž Hvarana. Noć procesije u svakom otočaninu – bio blizu ili negdje daleko – budi najsnažnije osjećaje, vraća sjećanja i, najvažnije, povezuje njihove korake s koracima predaka te vraća vjeru u bolje sutra. 

Više: tzjelsa.hr

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael i drugi.

„Tijekom virtualnog događanja koje je trajalo oko dva sata, novinari su aktivno sudjelovali u raspravi o vinima, njihovim karakteristikama i spajanju vina i hrane te su se složili kako je riječ o proizvodu kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima. Cilj događanja bio je da novinare i potencijalne posjetitelje iz zemalja Beneluksa upoznamo s Hrvatskom kao sigurnim, poželjnim i atraktivnim turističkim odredištem koje je ovim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima“, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak, dodavši kako su novinari tijekom eventa upoznati s projektom Safe Stay in Croatia, aktualnom situacijom u Hrvatskoj, novostima u redu letenja nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines iz Amsterdama i Bruxellesa prema Hrvatskoj te s očekivanjima i predviđanjima za predstojeću sezonu.

Prije samog virtualnog eventa, novinari specijalizirani za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu primili neke od najreprezentativnijih sorti hrvatskih vina, točnije Frankovku i Graševinu iz Slavonije, Malvaziju iz Istre te Plavac iz Dalmacije, uz komadić Paškog sira. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, u suradnji s Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, održana je prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila i gospođa Ivana Carić, vinarka s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali.

Ova zanimljiva prezentacija samo je jedna u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. Naime, u suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije koja je uključila izravno video javljanje sa sunčanog Straduna uz nastup klape.

Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se i u travnju kada će biti organizirana prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je prezentacija potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji koja će biti namijenjena novinarima, influencerima, turoperatorima i putničkim agentima s obzirom da je riječ o proizvodima koji će biti u fokusu potrošača u 2021. godini.

Kampanja Naše bolske priče dobila brončani sjaj

Koliko su važne autentičnost i inovativnost pri komuniciranju destinacija prepoznao je žiri prestižnog međunarodnog natjecanja turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2021, koji se već dvadeseti put održao u sklopu najpoznatijeg međunarodnog turističkog sajma ITB Berlin.

U jakoj konkurenciji turističkih filmova iz mnogih svjetskih zemalja, a po odabiru 45 stručnjaka u žiriju, treću nagradu u kategoriji CITIES (gradovi) osvojio je video Turističke zajednice Bola, Windsurfing, iz kampanje Naše bolske priče.

Gledatelje s ljepotama jedne od najljepših svjetskih plaža, Zlatnog rata te umijećem surfinga  upoznaju najstariji i najmlađi bolski surferi, Tomaž Garbajs i Ian Anić, trostruki juniorski prvak Hrvatske u windsurfingu, pozivajući posjetitelje da osjete užitak u lovu na valove.  Neki od kriterija vrednovanja filmova bili su jasnoća komunicirane poruke, kreativnost, inovativnost i autentičnost poruka te potiče li film posjetitelje da posjete grad.

Direktor Turističke zajednice Bola, Markito Marinković, izrazio je veliko zadovoljstvo osvojenom nagradom: “Drago mi je što je i međunarodni žiri prepoznao vrijednost uključivanja mještana u promociju Bola, jer upravo oni najbolje, s mnogo entuzijazma i ljubavi, predstavljaju mjesto u kojem žive. Ponosan sam što su uz Bol još dva hrvatska turistička filma osvojila nagrade na ovom prestižnom događanju.”

Kampanja Naše bolske priče, realizirana u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain iz Klain PR-a, osvojila je nedavno još jednu međunarodnu turističku nagradu GOLDEN INTERSTAS AWARD ‘2020. na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020., a turistički sajmovi odlična su prigoda za promociju ljepota Hrvatske u svijetu.

Možete li zamisliti da sjedite na plaži i gledate u daljinu, a more ispred vas mijenja boje, od svjetlo do tamno plave…i tako u pedesetak nijansi…Naravno da je to moguće! Bolska plaža Zlatni rat jedinstvena u svijetu, zbog svog prirodnog fenomena naziva se još i SymBOL of the Adriatic. 

SMATRAJTE OVO ULTIMATIVNIM VODIČEM ZA VAŠ ODMOR IZ SNOVA Pripreme za ljetnu sezonu usprkos pandemiji već su lagano počele, a sve oči u domeni ekonomije uprte su upravo u turizam, stoga nam je svaka reklama ponovno dobrodošla.

Ugledne online publikacije, Inače neumorni tragači za najprivlačnijim plažama na svijetu:  Condé Nast Traveller i Lonely Planet objavili su popis najljepših europskih plaža među kojima se našla i jedna hrvatska. Tražite li šljunčanu oazu u kojoj ćete se osjećati kao u kakvom morskom raju, plaža Zlatni rat je jedna najboljih!

Ovo izvanredno čudo prirode, mijenja oblik ovisno o vjetru i moru, a najbolji pogled na nju pruža se pak s Vidove gore.

NIJE JEDINSTVEN SAMO ZBOG OBLIKA, pišu ovi poznavatelji najljepših skrivenih zemaljskih kutaka, referirajući se na fascinantan oblik roga koji se mijenja sukladno djelovanju vjetra i morskih struja. Šljunčana plaža okružena je kristalno čistim morem koje na svega 10-20 metara varira od tirkizno plave do tamno plave boje. Desetljećima stara stabla borova pružaju zaklon od sunca, samo što ovdje nećete htjeti izaći iz tople vode.

Foto: bol.hr



Otok Brač će od 13. do 17. travnja 2021. ponovo biti domaćin Bisera mora najvećeg, kuharskog natjecanja i festivala gastronomije u regiji koji okuplja stotine sudionika iz zemlje i inozemstva. Po 16. put organiziraju ga Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) uz suradnju i potporu Turističke zajednice i Grada Supetra te strukovnih organizacija, a ovaj put uz posebne mjere zaštite od koronavirusa.

“Za nas u Supetru „Biser mora“ već duži niz godina predstavlja početak turističke sezone. Tada se otvaraju hoteli i drugi ugostiteljski objekti koji inače ne rade u zimskim mjesecima. U Supetar tada dolaze naši prijatelji i gosti iz cijele Europe i svijeta, donose nam novosti iz svijeta gastronomije kroz natjecanja, razne prezentacije, radionice, okrugle stolove i master classove. Ove se godine zaista posebno radujemo ovoj manifestaciji jer nam to ne znači samo početak turističke sezone, nego i nadamo se početak nekog novog razdoblja za sve nas” – rekao je Ivan Cvitanić, direktor Turističke zajednice grada Supetra.

Podsjetimo, Biser mora krovno je međunarodno natjecanje ŠKMER-a i gastronomski festival, pokrenut u Makarskoj 2006. godine na inicijativu Mira Bogdanovića i kuharskih entuzijasta udruge „Dalmatinski kuhar“ iz koje je proistekao ŠKMER. Iz malog regionalnog natjecanja te preseljenjem u Svpetrvs hotele u Supetru 2010. godine, prometnuo se u vodeći međunarodni festival kuhara i ugostiteljskih škola u ovom dijelu Europe.

Kuhari iz 30-ak zemalja natječu se u nizu seniorskih i juniorskih kategorija – od pripreme rižota, različitih mesnih, ribljih jela i vegetarijanskih jela, pizze, preko carvinga (izrade dekoracija u voću), do slastičarskih umijeća kao što je izrade predmeta i likova od šećerne paste.

Dodajmo, većina događanja bilježi se i kamerama te prenosi online, a događanja redovito prate i inozemne medijske kuće te je festival ujedno promocija kuharskih umijeća i nacionalnih gastronomija.

09.04.2016.,Split-Otok Brac, Supetar, Inci Orfanli Erol autorica Archibalda, Biser mora ,Meðunarodno kulinarsko natjecanje Biser mora 2016 , neobiène gastro kreacije – prezenracije grèke, ukrajinske, poljske kuhinje Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL,

“Biser mora je i sinonim za atraktivno stručno događanje koje okuplja struku, gdje kolege uče jedni od drugih, razmjenjuju iskustva, prate trendove i pronalaze rješenja kako pripremiti uspješno postavljanje i organizaciju posla koja će za rezultat imati kvalitetno poslovanje, te zadovoljne i oduševljene goste. Poželjan i svake godine s nestrpljivošću iščekivan među ugostiteljima, motiv je dolaska velikog broja stranih sudionika i posjetitelja” – istaknula je organizatorica Alma Harašić Bremec iz ŠKMER-a.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Biser-mora-2019-IMG_20190411_000136.jpg


Iz godine u godine preko tisuću gostiju prati natjecanja, okrugle stolove, master classove, enološke radionice, cooking showove, gastro izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje (tematske večeri). Prilika je to da se i predstave, pa i besplatno educiraju ugostitelji otoka Brača, posebice kroz kuharske prezentacije svjetskih kuharskih imena, te upoznaju na prezentacijama s nacionalnim kuhinjama kao što su indijska, japanska, francuska, talijanska, gruzijska, ukrajinska, bjeloruska, turska te brojne druge.

“Pozivamo ugostitelje da budu djelom programa Bisera mora, posebno u master classovima. Trenutna situacija u kojoj svi imamo „viška“ vremena je ujedno i prilika za kvalitetne iskorake, za naučiti nešto novo, popratiti trendove i širiti poslovne kontakte. Moramo biti svjesni da „postpandemijski“ turisti neće biti isti kao prije. Tražit će se što lokalnija ponuda i ambijent, kvalitetne namirnice i vrhunska usluga” – naveo je Cvitanić.

Na festivalu otkrivaju se zaboravljene bračke recepture, kao i projekti za afirmaciju otočkih tradicionalnih jela koja se sve više vraćaju u restorane i konobe. Tako će i prva večer Bisera mora biti u znaku autohtonih jela otoka Brača.

“Brač je jedna od najposebnijih cjelina koja može pružiti vrhunski gourmet doživljaj i to od vrhunskih svježih namirnica koje se nigdje, ali baš nigdje na svijetu ne mogu na ovaj način konzumirati. Predviđamo da će posjetitelji Bisera mora, čak i oni virtualni, tražiti termin u kojem će moći dodatno istraživati gastronomiju Brača te će putem preporuke inspirirati pojedince istih ili sličnih interesa. Stručna događanja su motiv dolaska predstavnika struke i odličan način za gradnju povjerenja prema destinaciji i posebnoj ponudi otoka” -.dodala je Bremec.

Festival će se održati uz propisane mjere sprječavanja širenja od koronavirusa, a online prijavnice i detalji nalaze se na stranicama ŠKMER-a: https://www.skmer.hr/on-line-prijave-biser-mora/



PROGRAM BISERA MORA 2021:
UTORAK / TUESDAY, 13.4.2021.
Dolazak sudionika
Arrivals
Svečano otvaranje  
Opening ceremony

SRIJEDA / WEDNESDAY, 14.4.2021.
Timsko školsko natjecanje kuhara
Cooking competition – school teams
Master classovi  
Master classes
Prezentacije i radionice
Presentations and workshops

ČETVRTAK / THURSDAY, 15.4.2021.
Natjecanje kuhara – juniori i seniori
Chefs competition – juniors and seniors
Master classovi
Master classes
Prezentacije i radionice
Presentations and workshops

PETAK / FRIDAY, 16.4.2021.
Natjecanje kuhara – seniori
Chefs competition – seniors
Master classovi
Master classes
KUP Biser mora – Finale
CUP Pearl of the sea – Finals


NATJECATELJSKE KATEGORIJE BISER MORA 2021
TIMSKO NATJECANJE ŠKOLA KATEGORIJE:
timsko školsko natjecanje srednjih ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu)
timsko školsko natjecanje viših ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu)
JUNIORSKO KATEGORIJE:
riba
piletina
rižoto
janjetina
SENIORSKO KATEGORIJE:
riba
janjetina
piletina
tjestenina
vegetarijansko jelo
rižoto
restoranski desert
moderno jelo
timsko natjecanje (3 kuhara u timu)

CHEF’S TABLE timsko natjecanje (1 kuhar + 1 konobar)
Live carving
Prezentacijski slastičarski radovi u šećeru, maslacu, čokolada i marcipanu, torte, aranžmani
Prezentacijski carving: rezbarenje voća i povrća
Natjecanje pizzaiola
FINALE: KUP BISERA MORA – 5 najboljih kuhara s najboljim rezultatima natječe se u black boxu (kuhaju s namirnicama koje im se dodjeljuju prije natjecanja)




ŠEFOVI KUHINJA MEDITERANSKIH I EUROPSKIH REGIJA
Association of Chefs from Mediterranean and European Regions
ŠKMER KUHARSKA AKADEMIJA, Jobova 2, 21000 Split
mob.: +385 99 3198 961
e-mail: info@skmer.hr
www.skmer.hr

Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol započeli su s projektom integralnog  upravljanja kvalitetom u svojim destinacijama. Ovo je pilot projekt u koji će se u narednim godinama uključiti i ostale TZ otoka Brača.

Ovim dugoročnim projektom želi se uspostaviti mjerljiv i učinkovit sustav upravljanja, potpisivanjem ugovora o suradnji sa Feel IQM d.o.o na projektu IQM Destination BRAČ.

Nositelji projekta IQM Destination BRAČ su Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol, a partneri projekta su predstavnici privatnog i javnog sektora: hotelijeri, kampovi, privatni smještaj, restorani, lokalni proizvođači, turističke agencije, muzeji i galerije, suvenirnice, trgovine, komunalna društva u destinaciji, odgojno-obrazovne ustanove, udruge, sportski klubovi, zadruge i sl.

IQM Destination koncept prihvaćen je u listopadu 2020. godine kao jedan od najboljih primjera u praksi od Svjetske turističke federacije (UNWTO), čime je Feel IQM primljen kao pridružena članica Svjetske turističke federacije

Ovime se pozivaju svi dionici u turizmu Grada Supetra i Općine Bol da se uključe u projekt. Istovremeno se započinje sa prvom fazom realizacije projekta, mjerenje zadovoljstva stanovnika Grada Supetra i Općine Bol, a sve u cilju kasnijeg mjerenja kvalitativnog pomaka. Za sve prijavljene dionike u projektu Feel IQM provodi se početno mjerenje kvalitete i marketing aktivnosti partnera u turizmu, mjerenja online reputacije, te se predlaže destinacijska knjiga standarda IQM Destination BRAČ. Temelj knjige standarda je kvaliteta usluge i proizvoda, integrirano funkcioniranje sinergije u destinaciji, povezivanje sa lokalnim proizvođačima i implementacija minimum 25% lokalnih proizvoda u turističku ponudu, te implementacija svih segmenata turističkih proizvoda u promociju svakog od dionika projekta. U tijeku 2021. godine provoditi će se aktivnosti: analiza mjerenja zadovoljstva stanovnika turizmom u destinaciji – odgovorni turizam, analiza početnog mjerenja upravljanja kvalitetom kod svakog prijavljenog dionika u projektu , Feel IQM tim priprema potpuno individualizirane marketing i poslovne analize za sve koji žele primjeniti individualiziranu analizu u svom poslovanju, organiziraju se auditi sa individualnim savjetovanjem. U tijeku godine planira se provedba implementacije standarda IQM Destination –– praćenje, usmjeravanje, IQM Destination voditelj sa IQM Destination koordinatorom i cijelim koordinacijskim timom dogovara teme koje se održavaju jednom mjesečno. Primjeri prijedloga tema: profitabilno brendiranje, koordinacije sa predstavnicima svih vrsta smještajnih kapaciteta, predstavnicima ugostitelja, lokalnim proizvođačima, atrakcijama, obrađuje se tema financijskog planiranja i upravljanja cijenama, digitalni marketing i sl. IQM Destination tim svakoj destinaciji pristupa na potpuno individualiziran način.

JAVNI POZIV ZA UKLJUČENJE U PROJEKT

INTEGRALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM U DESTINACIJI BRAČ

Ovim putem pozivaju sve zainteresirane turističke subjekte koji svojim radom doprinose razvoju i kvaliteti turizma na području Grada Supetra i Općine Bol da se prijave na sudjelovanje u projektu.

Sudjelovanje u projektu se ne naplaćuje dionicima projekta. Prijave se primaju na e-mail tz@bol.hr, info@supetar.hr  do 15.03.2021 . godine.

Još jedna internacionalna promocija projekta “Naše bolske priče”, kroz koju općina Bol predstavlja ljepote svoga kraja kroz oči i riječi samih mještana.

Turistička zajednica Bol prijavila je promo video iz serijala Naše bolske priče na 21. The Golden City Gate – The International Tourism Film, Print and MultiMedia Competition.


Podsjetimo se kampanja Naše bolske priče ostvarila je veliki uspjeh na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020.

The Golden City Gate  dio je međunarodnog turističkog sajma ITB koji se održava svake godine u Berlinu, a ove godine zbog epidemioloških mjera održati će se virtualno, 09. – 12. ožujka 2021.
Bol se kandidirao u kategoriji „City“, a u svakoj kategoriji nagrade su podijeljene na Zlato, Srebro i Broncu.

Direktor Turističke zajednice Bol, Markito Marinković izjavio je: “ Veselimo se ovoj nominaciji. Ovo je ujedno zahvala mještanima, produkcijskom timu, scenaristici Hani Klain i svim sudionicima kampanje. Na ovaj način pružena je mogućnost Bolkama i Boljanima da aktivno sudjeluju svojim prijedlozima i angažmanom u zajedničkoj promociji našega Bola. Važno je da posjetitelji upoznaju osobe koje brinu o njima. Mislim da je to dobitna formula.

Nagrade za međunarodne turističke filmove dodjeljuju se već 21. godinu za redom, a o nagrađenima odlučuje međunarodni žiri koji se sastoji od 45 članova, stručnjaka u raznim turističkim područjima.

Split u veljači za mnoge predstavlja obilje glazbe, plesa i veselih kostima. Ove godine vrijeme je za drugu vrstu maski, ali to nije spriječilo Splitski krnjeval  da nastavi svoju tradiciju pa ćemo se tako ove godine kostimirati i u ljetnim mjesecima. Pod organizacijskom palicom Centra plesa, prošlih godina su nas zabavljala brojna glazbena imena poput TBF-a, Opće opasnosti, Cubisma i Vatre, stoga vjerujemo da će i ovogodišnje ljetno izdanje donijeti nove glazbene poslastice.

„Unatoč globalnoj pandemiji želja nam je nastaviti tradiciju Splitskog krnjevala. Razmišljali smo o online verziji ali riječ je o projektu koji donosi toliko interakcije, plesa, glazbe i radosti koja se teško može prenijeti elektronskim putem. Ljetnu verziju Krnjevala planiramo organizirati u srpnju, nadamo se da će nam  epidemiološka situacija to i dozvoliti.“ kazala je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita.

Organiziranog programa na Rivi nema ali za djecu je organizirana nagradna igra na Facebook profilu Turističke zajednice grada Splita VisitSplit.

„Iako ovogodišnje poklade  nećemo provesti zajedno na rasplesanoj Rivi, za vas smo organizirali izbor za najbolju dječju masku. Fotografije svojih kreativnih maski šaljite u komentarima, a najbolja maska dobiva eduakativno – zabavni paket koji uključuje: vođenje ‘Split for kids’ za cijelu obitelj; obiteljsku ulaznicu za Muzej iluzija; poklon paket najslađih Nadalina čokolada.“ poručili su iz Turističke zajednice grada Splita

POKLADNI OPHODI PODKAMEŠNIČKIH SELA I SMOTRA MAČKARA

Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Ove godine trebala se održati po sedmi put.

Međutim, kao i stoljetna  okupljanja mačkarskih skupina po podkamešničkim selima  koja su trebala prethoditi smotri i uobičajenim završnim karnevalskim događanjima, zbog okolnosti prouzrokovanih pandemijom, odgođena je za sljedeću godinu uz, nadamo se, povoljnije uvjete.

Na Smotri, brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu, a rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima.

Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u gradu Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.

Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci.  Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare.

Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). 

Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike. Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.

Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.

Smotrom mačkara cetinskoga kraja, nastoji se popularizirati bogata tradicija pokladnih običaja, jedinstvena u Europi. Iako pokladni običaji slične tematike postoje i u drugim dijelovima Hrvatske i Europe, i uvijek utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom koju tjeraju bukom i skakanjem.

Stoga su, naši „Didi“  rado viđeni gosti na smotrama diljem Hrvatske i Europe, ali i inspirativni motiv za brojna znanstvena istraživanja, izložbe i predavanja na temu nematerijalne baštine.  Čuveni časopis National Geographic na jednoj od svojih naslovnica donosi upravo naše jedinstvene „Dide s Kamešnice“

Više: www.visitsinj.com
Foto: Nikola Belančić, Milan Šabić, Željko Zrnčić

Jedna od najpoznatijih ljubavnih priča na svijetu je Shakepearova o Romeu i Juliji. No kroz povijest Splita mnogo je sličnih, nesretnih ljubavnih sudbina.

Oko takvih su se isprele brojne legende, koje je u sklopu Valentinova, Dana zaljubljenih, na površinu  interpretira “Dalmacija storytelling destinacija” projekt Splitsko-dalmatinske županije. Posjetiteljima ih prenose licencirani kostimirani turistički vodiči.



Jedna od tih priči je ljubav cara Dioklecijana i njegove voljene Priske. Ovu priču za projekt Storytelling Dalmacija interpretira Sunčana Cokarić.

Prema legendi Dioklecijan je upoznao svoju Prisku u poljima brnistre. E sad da li u Saloni ili na obroncima Kozjaka ili Mosora to nije poznato. Kao ni njihova ljubavna priča. Činjenica je da je Dioklecijan bio vjeran svojoj Priski. U to vrijeme bilo je normalno da carevi imaju ljubavnice i nezakonitu djecu. Dioklecijan je imao jednu ženu i jednu kćer – Valeriju.

Povijest nije bila milostiva prema Dioklecijanu. Tako je upamćen kao najveći progonitelj kršćana, što povijesno uopće nije točno. Njegova veličina kao cara i reformatora je zanemarena. Činjenica je da mi još danas osjećamo posljedice njegovih reformi Rimskog carstva. Tako npr. porezni sustav kojeg mi danas imamo njegov je izum. Birokracija s kojom se svakodnevno borimo također. On je razdvojio vojnu i civilnu vlast te tako omogućio razvoj birokracije.

No vratimo se na ljubavnu priču. Kad je 305. abdicirao s pozicije cara, povukao se u svoju palaču u mirovinu sa svojom Priskom. Tu su mirno živjeli, uzgajajući kupus do 310. Te godine se razbolio njegov zet i nasljednik Galerije. Mama Priska pohitala je u Solun kako bi pomogla kćerki. Godine 311. Galerije umire. Kako je Valerija ipak kćerka jednog velikog cara, bilo je za očekivati da će onaj koji ju oženi postati i sam car. No Valerija nije imala želje za ponovnom udajom, pogotovu ne iz političkih pobuda. Tako su ona i mama bile prognane. Sklonile su se na područje današnje Sirije. No u Solunu je ostao njen posvojen sin Kandidijan ( najvjerojatnije sin iz prethodnog Galerijeva barka). Licinije joj je poslao poruku da ako se ne vrati u Solun da će pogubiti Kandidijana. Kako ga je voljela kao vlastitog sina, vratila se u Solun. Na žalost prekasno. Licinije je upravo pogubio Kandidijana. Netko iz gomile je prepoznao Valeriju i Prisku te dojavio Liciniju. Njih dvije su bile uhićene i pogubljene.

Dioklecijan od tuge i žalosti jer im nije mogao pomoći, prema legendi, skače u more ispod svoje palače. To je samo jedna od verzija njegove smrti. Prema nekim izvorima umro je zbog bolesti, prema Laktanciju izgladnio se do smrti od tuge jer je izgubio svoju voljenu ženu i kćer. Prema drugoj legendi ušao je u kanalizacijske tunele ispod palače, koji su bili spojeni s kanalizacijskim tunelima Salone i tu se izgubio. Možda još i danas luta tražeći izlaz…

Interpretator: Sunčana Cokarić