U suradnji s češkim prijevoznikom RegioJetom u subotu, 29. svibnja 2021. godine na Željeznički kolodvor u Split stigao je prvi vlak s češkim, slovačkim i mađarskim turistima. Među putnicima su glavni direktor te vlasnik RegioJeta Radim Jančura te 30 predstavnika vodećih čeških, slovačkih i mađarskih medija za koje je pripremljen program putovanja i boravak u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji od 29. do 31. svibnja.
Vlak je stigao točno prema najavi u 13:45 sati.
Vlak je dočekala hrvatska delegacija, odnosno direktor TZ Splitsko-dalmatinske Joško Stella, direktorica TZ grada Splita Alijana Vukšić, predsjednik Uprave HŽPP-a Željko Ukić, direktorica Predstavništva HTZ-a u Mađarskoj Ivana Herceg te ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma i sporta Monika Udovičić.
Koliko je Splitsko-dalmatinska županija atraktivna Češkim turistima govori činnenica kako su već na ovom prvom vlaku za Split sve karte bile rasprodane.
-Uvodjenje linije RegioJeta od izuzetnog značaja za Splitsko-dalmatinsku županiju s obzirom da su Česi tradicionalni gosti u Dalmaciji. Preko ove linije će dolaziti i Slovaci i Mađari po izrazito povoljnim cijenama. Zahvaljujući Hrvatskoj turističkoj zajednici imamo dodatni način dolaska sa jednog od najvažnijeg tržišta te nam se time otvara prostor za povećani priliv gostiju iz Češke, Slovačke i Mađarske što je nama ovdje u Dalmaciji od izuzetne važnosti“, kazao je Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije.
– Danas su nam došli u Split 30 novinara iz Češke, Slovačke i Mađarske koji će pisati o našem gradu i prenijeti informacije u državama odakle dolaze… Osnovni nam je cilj u svijet poslati poruku da smo sigurna destinacija, jer ovo je samo jedan u nizu vlakova koji nam dolaze. Za početak će dolaziti 3 puta tjedno, a ubuduće, nadamo se da će taj broj biti i veći, a uskoro će biti i svaki dan – kazala je Alijana Vukšić direktorica Turističke zajednice grada Splita
-Željeznička povezanost Dalmacije i Mađarske odlična je vijest ususret ovoj izazovnoj sezoni koja je pred nama. Iako su Mađari tradicionalni gosti koji, zahvaljujući odličnoj cestovnoj infrastrukturi, Hrvatsku posjećuju pretežno automobilima, vjerujemo da će ova linija, zajedno s novom avionskom linijom između Budimpešte i Zadra, doprinijeti još većem broju dolazaka mađarskih turista u Dalmaciju. Ističemo i podatak da je u dosadašnjem dijelu godine upravo Splitsko-dalmatinska županija prva po broju ostvarenih dolazaka i noćenja s mađarskog tržišta“, istaknula je direktorica HTZ-a u Mađarskoj Ivana Herceg.
– Sretni smo što nastavljamo prošlogodišnji uspjeh postignut kreiranjem atraktivne i sigurne ponude za turiste koji putuju između Hrvatske, Češke, Slovačke i Mađarske, a sretni smo i zbog toga što je prosječna popunjenost vlakova bila veća od 90 posto pa je cijeli projekt donio i profitabilan rezultat“, kazao je Jančura.
Nakon dvije godine priprema i zastoja zbog pandemije, VIA BRATTIA je konačno spremna!
VIA BRATTIA je zajednički projekt svih turističkih zajednica otoka Brača, općine Nerežišća i Pučišća te Planinarskog društva “Profunda”. TZ Splitsko – dalmatinske županije sufinancirala je ovaj projekt za kojeg smo sigurni da će doprinijeti aktivnom turizmu na otoku Braču, posebno u pred i posezoni.
U duljini 140 kilometara povezano je 12 najatraktivnijih lokacija otoka i većinu njegovih pitoresknih mjesta. Via Brattia izazov je za rekreativce i planinare koji će na njoj skupljati pečate, ali i za prave pustolove u potrazi za novim doživljajem. Kreće od središta Supetra i prolazi kroz Mirca, vodi putem prema Sutivanu na kojem je crkvica sv. Spiridona, potom prema jugozapadnom dijelu otoka – Bobovišćima sa crkvicom sv. Martina, Ložišćima i Milni.
Slijedi južna strana s uvalom Smrka i jedinstvenom Pustinjom Blaca, pa Farska i Murvica pored koje je Zmajeva špilja, potom Bol sa Zlatnim ratom. Staza vodi prema istoku kroz Polsmrčevik, dalje do Sumartina na istočnoj punti otoka na kojoj je Franjevački samostan, potom do uvale Rasotica i ponovo na sjevernu stranu do Povlja s bazilikom sv. Ivana i Pučišća s poznatom Klesarskom školom, pa do Lovrečine s ostacima bazilike sv. Lovre, kroz Postira i dalje do rimskog lokaliteta Mirje te ambijentalnog Škripa u kojem je Muzej otoka Brača. Iz Škripa se ponovo spušta prema Supetru iznad kojeg je crkvica sv. Luke… Neprocjenjivo iskustvo. S obzirom da je staza kružna, markirana je u oba smjera te se na nju može krenuti iz bilo kojeg od gore spomenutih naselja, jednostavno prateći markaciju plavo – bijele boje.
Preporučujemo vam da pješačke dionice odrađujete na način da spavanje predvidite u nekom od naseljenih mjesta kroz koje prolazi Via Brattia i u njima obnavljate zalihe vode i hrane.
Na vidnom mjestu na svakom od lokaliteta označenim brojevima od 1 do 12 nalazi se pečati. Pečat treba otisnuti na za to predviđeno mjesto na zadnjoj stranici karte koje možete preuzeti u nekom od Turističko – informativnih centara na otoku Braču (Supetar, Sutivan, Milna, Bol, Postira, Pučišća, Sumartin).
Svakako imajte sa sobom tekućinu za pečat. Mjesto za pečat obilježeno je brojkom lokaliteta. Jednom kad obiđete svih 12 lokaliteta i pažljivo udarite sve pečate na zadnjoj stranici karte, pred vama će se stvoriti grb otoka Brača odnosno slika Sv. Jurja, zaštitnika otoka Brača kako ubija zmaja.
Tu sliku možete uokviriti i dobiti suvenir s ovog putovanja i podsjetnik na, nadamo se, lijepo i nesvakidašnje iskustvo s otoka Brača.
Kartu staze, na kojoj su predviđena mjesta za pečate možete predignuti u svim Turističko – informativnim centrima turističkih zajednica na otoku Braču.
Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena. Muzej je otvoren svaki dan osim nedjelje a zadnji ulaz je u 14.30h.
2 – ZMAJEVA ŠPILJA Zmajeva špilja (Drakonjina pećina) je spomenik pećinskoga samostanskog života popova glagoljaša iz 15. st. Nalazi se 200 m iznad sela Murvice u srcu Vidove gore. Kroz stoljeća je služila kao stan i svetište poljičkih glagoljaša prebjeglih pred turskom najezdom kako bi u špilji nastavili redovnički život. U špilji je okamenjena povijest jednog progonjenog naroda koji je pomirio svoju davnu pogansku vjeru s kršćanskim poimanjem svijeta. Pa tako u ovoj špilji žive zajedno davni slavenski mitovi o vukodlacima, vilama, morama i vješticama s bosanskim kraljevima i prizorima iz apokalipse.
3 – DOMINIKANSKI SAMOSTAN U BOLU Osnovan je 1475.g. na mjestu koje su Dominikancima odredili mještani Bola, a potvrdio brački knez Zacharia. Duhovni i kulturni utjecaj samostana osjećao se je stoljećima, ne samo u Bolu nego i šire. Pored muzeja u samostanu se nalazi biblioteka s rijetkim primjercima knjiga i rukopisa. U samostanskoj crkvi je kasetirani strop sa slikom Apoteoza sv. Dominika rad domaćeg slikara Tripe Kokolje iz 17. st., a na glavnom oltaru nalazi se oltarna pala “Bogorodica sa svecima” iz radionice Jacopa Tintoretta.
„Podsmrčevik je jedan od pet selačkih zaselaka koji su se smjestili u unutrašnjosti otoka, sjeverozapadno od Selaca. Danas su uglavnom napušteni jer su se njihovi žitelji nastanili u obližnjim naseljima. Najstarije dijelove ovog zaselka karakteriziraju male kamene kuće građene u suhozidu ili zidane od klesanog kamena, s ograđenim dvorištima i stajama i danas vjerno svjedoče kako se u njima nekad živjelo, te su pravi spomenik bračke ruralne arhitekture.“
Bježeći pred turcima Franjevci su ovdje pristigli sredinom 17. stoljeća, te su zajedno s prvim doseljenicima osnovali Sumartin. Franjevački samostan je najpoznatiji po legendarnom pjesniku i franjevcu Andriji Kačiću-Miošiću. Danas se u njemu nalazi privatni muzej sa vrijednom zbirkom predmeta. Kod crkve također potražite spomen ploču „Stopa sv. Martina iz Toursa“.
Mnogi posjetitelji u Povlja dolaze vidjeti ranokršćansku baziliku smještenu uz župnu crkvu. Ostaci ranokršćanske bazilike datiraju iz V. i VI. stoljeća. Mnogi dijelovi ove trobrodne bazilike očuvani su u cijelosti, kao i prostor nekadašnje krstionice. Odavde također potječu, za hrvatsku kulturu i povijest značajni, Povaljski prag i Povaljska listina.
Klesarska škola započela je s radom davne 1909. godine . Jedina je škola u Republici Hrvatskoj koja obrazuje klesare. Svoj rad temelji na antičkoj tehnologiji obrade kamena upotrebom starorimskih ručno kovanih alata. Po tome je poznata u cijelome svijetu te je godišnje posjete tisuće gostiju. Vještina ručne obrade kamena upotrebom starih rimskih alata koja se njeguje u Klesarskoj školi zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
U uvali Lovrečina uz izvor vode i plodno polje podignuto je rimsko gospodarsko imanje. U 5. stoljeću, u rubnom dijelu, utemeljen je benediktinski samostan s crkvom posvećenom sv. Lovri čije je ime sačuvano u nazivu uvale. Lovrečina je danas najveća pješčana uvala na otoku Braču I jedna od njegovih najpopularnijih plaža.
Mirje je smješteno između dva važna središta na jadranskom dijelu provincije: Dioklecijanove palače u Splitu i carskih kamenoloma kod Škripa iz kojih se brao arhitektonski kamen za monumentalnu palaču. Brojni ulomci crkvenog kamenog namještaja potvrdili su postojanje sakralne građevine VI. stoljeća. Analiza pronađenih zidova sugerira da sklop nije građen za samostansku zajednicu već se radi o naknadnoj adaptaciji kasnoantičke vile s termalnim sklopom.
Muzej otoka Brača u Škripu, smješten u kuli Radojković iz 16.st. je jedan od najposjećenijih hrvatskih muzeja kojeg godišnje posjeti oko 15 000 ljudi. Temelji građevine u kojoj se muzej nalazi datiraju još iz vremena drevnih Ilira. Na donjem katu muzeja nalazi se rimski mauzolej gdje su prema legendi pokopane Valerija i Priska – žena i kćer rimskog cara Dioklecijana. Muzej otoka Brača sigurno je mjesto koje svakako morate posjetiti tijekom vašeg boravka na Braču.
11 – CRKVICA SV. SPIRIDONA Kapelica jedinstvenog oblika na raskrću drevnih puteva iz Sutivana prema Mircima i nekadašnjoj župi Donjem Humcu(u 16. St.) Nedaleko od crkvice nalazi se i jedini spelološki lokialitet (jama) na području Sutivana.
12 – CRKVICA SV. MARTINA Iako crkvici sv.Martina ne znamo točno vrijeme gradnje, pokazuje ranoromaničke stilske odlike. Na pročelju joj je dozidan zvonik na preslicu krajem 15. st. Reljef na oltaru se smatra djelom klesara iz 15. st. koji se ugledao na trogirska ostvarenja Nikole Firentinca. Lokacija na kojoj se nalazi iznimno je važan strateški položaj s kojega se vidi pomorski put kroz Splitska vrata i akvatorij između Hvara, Brača i Šolte.
Između 150-200 stručnjaka za turizam i putovanja iz SAD-a boravit će u Hrvatskoj na godišnjoj konferenciji ASTA udruženja (American Society of Travel Advisors), najveće organizacije putničkih agenata na svijetu. Svrha je promocija Hrvatske kao turističke destinacije i edukacija američkih agenata u prodaji hrvatskih turističkih aranžmana.
Uslijed epidemiološke situacije u Hrvatskoj i SAD-u, konferencija „ASTA DESTINATION EXPO“ odgođena je sa prosinca 2020. za 2021. godinu u terminu od 10 – 13. lipnja, stoga je i broj sudionika ograničen. Konferencija će se održati u hotelu Lacroma Valamar Dubrovnik. Službeni organizatori događaja su AmCro Travel i ASTA u partnerstvu sa Gradom Dubrovnikom, Hrvatskom turističkom zajednicom i Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, te jednako važnim partnerima u organizaciji događaja HIT Dalmatia-om i Elite Travel-om.
Cilj ove konferencije je snažnije pozicionirati Hrvatsku na tržištu putovanja SAD-a, privući kvalitetnu strukturu gostiju, ojačati partnerske i poslovne odnose, te raditi na uvođenju direktnih letova iz SAD-a u Hrvatsku, što bi uvelike pomoglo ostvarenju navedenih ciljeva. Hrvatske putničke agencije, hoteli i drugi sudionici u turizmu iskazali su veliki interes za izlaganjem na Trade show-u i B2B sastancima tijekom ASTA konferencije. Više informacija o tom dijelu eventa i kao i link za prijavu dostupni su na mrežnim stranicama www.hitdalmatia.com/asta
Američki agenti u Hrvatsku dolaze već od 03. lipnja, te se zadržavaju sve do 20. lipnja, posjećujući sve dijelove Hrvatske, kroz organizirana FAM putovanja, koji čine sastavni dio ASTA Destination Expo 2021.
Više o događaju na sljedećem linku: https://my.asta.org/ADE/Home/ADE/Home.aspx . Tijekom cijele 2020 godine, unatoč pandemiji, u SAD-u se je odvijala snažna promocija Hrvatske, koja se je nastavila i kroz 2021. godinu. AmCro Travel uz podršku Turističke zajednice grada Dubrovnika i Hrvatske turističke zajednice, na ASTA Global Live u kolovozu 2020., izborio je nagradu za Hrvatsku “ASTA International Destination Partner of the Year 2020 Award“.
Uručenje nagrade ministrici turizma gđi. Brnjac, biti će na službenom otvaranju konferencije 11. lipnja. Pored ministrice turizma, govore dobrodošlice američkim agentima, uputit će i gradonačelnik grada Dubrovnika, direktor Hrvatske turističke zajednice, direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika, američko veleposlanstvo.
Pozdravne govore ćemo čuti i od predstavnika American Airlinesa, te brojnih drugih uglednih uzvanika.
Za više informacija kontaktirati: Elinda Ravlic, CEO, AmCro Travel / ASTA Chapter President for Croatia, elinda@amcrotravel.com
Kaštela, Solin i Trogir gradići su koji okružuju Split. Interpretacijske ture Dalmacija Storytelling projekta oživljavaju njihovu burnu prošlost, plemićke zgode i nezgode, živopisnu povijest kao i prekrasnu ljubavnu priču. Dok su Kaštelima harali Turci o čemu živopisno svjedoče ostaci građevina, a danas su poznata po prvoklasnom maslinovom ulju i vinu, Solin se ponosi kraljevskom ljubavnom pričom i prekrasnim bazilikama. “Mala Venecija” ponosno pripovijeda o plemićkoj obitelji koja je svoju ljubav ostavila u Trogiru.
Interpretacijska tura Korijeni Dalmacije
Kaštela, mjesto u blizini Splita, poznato je po svojoj burnoj povijesti, no i po pravom tekućem blagu, ekstra djevičanskom maslinovom ulju i vrhunskim vinima, od kojih je najpoznatiji kaštelanski Crljenak-Zinfandel. Interpretacijska tura Korijeni Dalmacije govori o načinu života u Kaštelima od 5. do 21. stoljeća, ispunjenom borbama, preživljavanjem i neizmjernom hrabrosti mještana. Ovo je područje bilo izloženo napadima turskih i ostalih osvajača o čemu i danas svjedoče ostaci kula, utvrda i kaštela.
Povijest Kaštela obilježile su dvije hrvatske plemićke obitelji, Ćipiko i Stafileo, koje su gradile utvrde čime su obranile mjesto u brojnim obrambenim akcijama i mletačko-turskim ratovima. Uglavnom su bili zemljoposjednici, trgovci i pomorci te su svoja financijska sredstva koristili za izgradnju kapelica i obrambeno – gospodarskih zdanja. Kaštelanski seljaci i težaci preživljavali su uzgojem voća, povrća, žitarica te preradom maslina i grožđa. Mnogi nekadašnji običaji prepušteni su zaboravu, no vino i maslinovo ulje dio su tradicije i danas, u 21. stoljeću. Na ovoj šetnji sudionici će upoznati povijesni razvoj, koji je ostavio traga i na današnji život u Kaštelima i Dalmaciji te uživati u ekstradjevičanskom maslinovom ulju.
Kraljevske priče iz Solina
Mladi kralj Mihajlo Krešimir II iz loze Trpimirovića, uz pomoć zadarskog bana Pribina, pobijedio je u građanskom ratu protiv brata Miroslava i proglašen je kraljem 949. godine. Već sljedeće godine svoje je savezništvo s banom potvrdio darovnicom zadarskom samostanu Sv. Krševana. Tamo ga je pogodila Amorova strelica i na prvi pogled se zaljubio u mladu Jelenu iz aristokratske obitelji Madijevaca.
Oženili su se i vladali iz tada kraljevskog grada Solina. Dobili su sina Stjepana Držislava, koji je trebao naslijediti očevu krunu. No, kralj Mihajlo pogiba u bitci dok je Stjepan Držislav još maloljetan, pa majka Jelena preuzima kraljevanje u sinovo ime kao regentica. Za vrijeme njezine kratkotrajne vladavine, sagrađene su dvije crkve na riječnom otoku u Solinu – krunidbena bazilika Sv. Marije i ukopna bazilika Sv. Stjepana. U Crkvi Sv. Stjepana pokopan je kralj Mihajlo, a i ona je uz njega pronašla vječno počivalište u predvorju crkve – tzv. Mauzoleju hrvatskih kraljeva.
Na kraljičinom sarkofagu nalazi se epitaf koji svjedoči o rodoslovlju hrvatskih kraljeva ranog srednjeg vijeka: „U ovom grobu počiva Jelena Slavna, žena kralja Mihajla, majka kralja Stjepana, vladala je kraljevstvom….“
Interpretacijska šetnja palačom obitelji Garagnin-Fanfogna
Jedan od nadimaka Trogira, gradića starog 3000 godina, je „Mala Venecija“ jer neodoljivo podsjeća na taj predivni talijanski grad umjetnosti. Obitelj Garagnin – Fanfogna, najutjecajnija trogirska plemićka obitelj (18 i 19 st) potječe upravo iz Venecije, a u Trogir stiže u 16. stoljeću kada se za njih gradi predivna palača u centru grada. Obitelj Garagnin odigrala je važnu ulogu u pomorstvu, trgovini te u cjelokupnom gospodarskom i kulturnom životu na području Trogira i Splita u 18. i 19. stoljeću. Katarina Fanfogna – Garagnin bila je posljednji potomak ove utjecajne plemićke obitelji i prva žena u ovoj regiji, koja je zadržala djevojačko prezime Garagnin te ga dodala muževljevom.
Interpretacijska šetnja vodi posjetitelje kroz kasno baroknu palaču, koju su Garagnini izgradili po projektu Ignacija Macanovića u 18 st. a u kojoj se okupljala trogirska plemićka elita. Katarinin otac, Ivan Luka Garagnin, bio je prvi konzervator u Dalmaciji, erudit s naprednim idejama. O kulturi uživanja u hrani posjetitelji mogu doznati u obiteljskoj blagovaonici – tinelu, a najimpresivniji dio palače obiteljska je knjižnica sa više od 5000 knjiga, najveća u ovoj regiji. Osnovao ju je Ivan Luka Garagnin – rapski biskup i splitski nadbiskup, a posjetio ju je i austrijski car Franjo Josip. Osim dragocjenog književnog fundusa, u njoj se čuvaju i svi brojevi Kraljskog Dalmatina – prvih novina na hrvatskom jeziku. Katarininom udajom za Antuna Fanfognu palača postaje Garagnin-Fanfogna. Nažalost nakon drugog svjetskog rata opustošena je, no sačuvana je obiteljska knjižnica. Danas se u palači nalazi Muzej grada Trogira kojeg doista vrijedi posjetiti.
DALMACIJA – STORYTELLING DESTINACIJA Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.
Interpretatori: Korijeni Dalmacije – Ana Ivica Jakić Kraljevske priče iz Solina – Vedrana Memiš Interpretacijska šetnja palačom obitelji Garagnin-Fanfogna – Doris Čavka
Svaki slobodan trenutak provodite na moru i jako biste voljeli zaploviti u vlastitom aranžmanu, s prijateljima ili obitelji? Krenuti bez nekog plana, pa kud vas valovi odnesu? Sad je pravo vrijeme da savladate vještine upravljanja brodicom i budete spremni za ljetne morske avanture.
Prvi termin tečaja je bio organiziran od sedam dana u travnju, drugi termin tečaja je u svibnju. Na nautičkom tečaju ćete naučiti mnoge pomorske vještine poput jedrenja, sidrenja, kako prići do bove, tehničku i teorijsku analizu plovila te kako manevrirati s plovilom na motor u marini. Tečaj je namijenjen početnicima, koji tek trebaju savladati nautičku abecedu kao i ljubiteljima mora s minimalnim iskustvom.
Održava se u marini Agana u mjestu Marina kod Trogira, na tipičnoj čarter jedrilici sa 4 kabine. Napominjemo da po završetku sedmodnevnog tečaja, polaznici ne polažu ispit za dozvolu za voditelja brodice B ili C kategorije.
U cijenu je uključen smještaj na plovilu, skiper/instruktor (hrana i piće), E-learning – teorija za B kategoriju i priprema za ispit, gorivo za brod, završno čišćenje i turistička pristojba. Polaznici tečaja samostalno trebaju organizirati prijevod do marine Agana te svoju hranu i piće.
Možete li zamisliti početak dana bez finog tamnog napitka čiji se mirisi neodoljivo šire? Šalica kave vaš je “must” – ujutro za dobar dan, popodne za dobro raspoloženje. S posebnim guštom popit ćete ju s kolegama u uredu. Neizostavan je dio i vaših poslovnih sastanaka, bez obzira bili oni online ili uživo. Ona je vaša vjerna pratiteljica, jer je obilježila tolike sretne trenutke koje ste proveli s dragim osobama. Uz nju se slave rođendani, diplome, uči do kasno u noć, skladaju pjesme i pišu stihovi. Ako je nestane kod kuće nastaje panika, a nezamislivo je da ju ne pronađete u uredskom kuhinjskom ormariću. No, ponekad ste u tolikoj gužvi da ju ne stignete niti skuhati? I za to postoji rješenje, no kada se populariziralo uživanje u ovom finom napitku?
U 16. stoljeću u Turskoj, tijekom vladavine Sulejmana Veličanstvenog, nastao je običaj ispijanja kave. Postao je toliko popularan da su državne vlasti pokušale zabraniti konzumaciju sultanovim podanicima, no nije im uspjelo. Sredinom 16. stoljeća u Turskoj se otvaraju i prve kavane, a užitak uživanja u ovom aromatičnom napitku zadržao se i do današnjih dana diljem svijeta. U Europu je kava uplovila iz Venecije, a u 17. stoljeću počele su se otvarati kavane u Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.
Širom Svijeta poznata je kultura bečkih kavana, koje već više stoljeća predstavljaju mjesta okupljanja umjetnika, arhitekata i pisaca. U njima pronalaze inspiraciju uz gutljaj kave Julius Meinl. Jeste li znali da ova kava dolazi iz jedne od najstarijih pržionica na Svijetu, a iza nje stoji prekrasna obiteljska priča o inovacijama i sinonim za vrhunsku kvalitetu?
Uz kafiće i restorane kava je postala i dio poslovne kulture kompanija. Istraživanja su pokazala da ovaj mirisni napitak opušta, kofein potiče produktivnost i doprinosi dobrim međuljudskim odnosima u kompaniji. Sada i vi možete uživati u Julius Meinl kofeinskim napitcima u vašem poslovnom okruženju uz paket Happy Office. Na raspolaganju vam je nekoliko opcija; Cino Bunny aparat za kavu s dnevnim kapacitetom do 20 šalica kave, Capitany Premium Plus za 15 do 30 šalica, Capitani Rubik za 25-50 šalica mirisnog napitka i Dr Coffee F 11 aparat za kavu u zrnu. Dok za prva tri dobivate posebno osmišljene mješavine kave za pripremu u aparatu za kavu, Dr.Coffee F11 će vam pripremiti svježe mljeveni napitak.
Niste sigurni koji aparat za kavu odabrati? Ispunite upitnik na https://juliusmeinlhappyoffice.com/hr/ i pomoći ćemo vam pri odabiru. I da ne zaboravimo, uz odabir Happy Office paketa dobivate besplatne keramičke šalice, besplatnu degustaciju i besplatnu uslugu održavanja aparata.
Kušajte i vi Julius Meinl kavu s iskustvom i uživajte u vrhunskoj kvaliteti.
Danas, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića, autora epa Judita, dovršenog u Splitu na današnji datum 1501. godine.
Povodom 500. obljetnice tiskanja Judite, Hrvatski sabor je donio Odluku o proglašenju “Godine Marka Marulića”. Prigodno, kroz projekt Dalmacija storytelling destinacija, Muzej grada Splita u suradnji s interpretatoricom baštine Goranom Galić pripremili su kostimirano interpretacijsko vođenje kroz lik Brile Marulić. Dok je interpretatorica baštine Nataša Bulić pripremila interpretacijsku šetnju pod nazivom koracima Marka Marulića.
Marko Marulić – velikanu hrvatske književnostiSplit je bio nepresušna inspiracija Pjesnik, pisac i otac hrvatske književnosti samo su neki od sinonima za velikog čovjeka i čuvara splitske baštine te jednog od najistaknutijih stanovnika Splita. Boravak u Veneciji tijekom školovanja učinio ga je jednim od najznačajnijih humanista i filozofa, a život u Splitu oblikovao je njegovu pjesničku dušu. Vječna inspiracija bile su mu ljepote ovoga renesansnog grada, a proučavanje starina, renesansnih palača te brodova s raznih strana svijeta obogaćivalo je njegovu dušu novim znanjima i iskustvima. Kažu da je jedna od velikih ljudskih vrlina duhovitost, a Maruliću je upravo lokalni smisao za humor predstavljao inspiraciju za pisanje satirične poezije. Njegov razigrani duh obožavale su mlade splitske plemkinje pa bi Marulić, opijen njihovom ljepotom “skladao” i ljubavne sonete.
Napisao je i prvi turistički vodič Splita ističući ljepotu Peristila. No, dio njegovog rada bio je i tamnije obojen. Zbog trajne prijetnje Otomanskog carstva njegovom voljenom gradu, promišlja o istinskoj slobodi koja se skriva u srcu svake osobe. Posebno nadahnuće umjetniku postaje Judita, biblijski lik udovice u borbi za Betuliju. Po njoj naziva i svoje remek djelo iz 16. stoljeća, epsku poemu, pisanu na splitskom dijalektu, kako bi ju približio svojim sugrađanima. Zanimljivo je istaknuti da je smislio i novu riječ – psihologija koju po prvi put u povijesti upotrebljava u svom djelu. Danas se kip Marka Marulića, djelo uglednog kipara Ivana Meštrovića, nalazi na splitskom Voćnom trgu i kao da svojom posturom podsjeća na važnost očuvanja unutarnje slobode.
Intepretacijska šetnja – koracima Marka Marulića
U interpretacijskoj šetnji posjetitelji će upoznati mjesta koja su uz inspiraciju u Marku Maruliću budila cijelu paletu emocija. Šetnja traje oko 60 minuta i započinje u staroj gradskoj jezgri Splita u blizini Dioklecijanove palače i pitoresknih srednjovjekovnih trgova. Kreće se od Marulićeve obiteljske palače, zatim nastavlja do povijesnog trga svetog Lovre, danas popularnog imena Pjaca, gdje je nekoć bila smještena venecijanska uprava. Priča završava na poznatom splitskom Peristilu koji je nekoć bio središte Dioklecijanove palače, a Maruliću nepresušno nadahnuće. Ova tura pogodna je i za osobe starije životne dobi, a više pojedinosti o programu možete pogledati na www.ichtisonline.com
Najava izložbe “Judita 500” u spomen 500-toj obljetnici tiskanja Judite
Muzej grada Splita u suradnji s Marulianumom – Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga i Gradskom knjižnicom Marka Marulića, a pod pokroviteljstvom Grada Splita, organizira izložbu posvećenu Marulovu epu pod nazivom Judita 500. Posjetitelji izložbe po prvi put će imati prigodu vidjeti čak četiri od prvih pet izdanja Judite, objavljenih u Veneciji u 16. i 17. stoljeću.
Naime, javnost će prvi put istovremeno vidjeti čak četiri od prvih pet izdanja Judite, objavljenih u Veneciji 1521., 1522., 1586. i 1627. godine, dok će treće izdanje iz 1523., koje se čuva u Državnoj knjižnici u Münchenu, biti prikazano reprintom naslovnice.
Za sada je izložba odgođena radi epidemiološke situacije.
Muzej grada Splita, smješten je u gotičko-renesansnoj palači Papalić. Njezino dvorište, lođa, bunar i svečana dvorana smatraju se jednim od najljepših kulturno-povijesnih spomenika grada Splita. U predvorju palače upoznat ćemo vas sa sadržajem Muzeja i uvesti u vrlo interesantnu priču o jednom od naših najpoznatijih filozofa, pisaca i oca hrvatske književnosti, Marka Marulića. Još u 15. stoljeću su vlasnik palače plemić Papalić i Marko Marulić prikupljali i proučavali antičke natpise iz tadašnje Salone (Solin), a danas ih se može vidjeti uzidane u zidove palače.
Šetnja se nastavlja do gotičke dvorane na prvom katu, gdje se detaljnije predstavljaju zanimljivosti iz života našeg istaknutog građanina, ponešto o njegovoj inspiraciji, kao i o djelovanju ostalih humanista. Jedna od važnih figura u opusu Marka Marulića njegova je sestra Bira. U doba renesanse žene su imale odabir ili brak ili zaređenje. Bira je odabrala ući u svijet časnih Benediktinki pa je u samostanu kraj Dioklecijanove palače provela ostatak života. Njoj i časnim sestrama Marko Marulić je posvetio mnoga djela. Jedno od njih je i Anka Satira. Zapisi govore da je Bira bila jedna od prvih obrazovanih časnih sestara, a brat Marko njoj i časnama pisao je na hrvatskom jeziku svoje satire. Marko Marulić bio je jako vezan za svoju sestru te joj je nakon smrti ostavio i vlastoručno oslikano Evanđelje. Kroz lik Bire Marulić u Muzeju grada Splita pripovijeda se priča o Marku Maruliću, Juditi, renesansnom Splitu i Otomanskoj okupaciji.
Nakon Gotičke dvorane tura se nastavlja na terasi na kojoj su sačuvani grbovi starih splitskih plemićkih obitelji. Upoznat ćete običaje življenja u “najlipšem gradu na Svitu” te saznati zanimljivosti o položaju i djelovanju plemstva.
Tura završava u oružarnici u prizemlju palače. Budući da je Split bio u 15. i 16. stoljeću ugrožen od strane Otomanskog carstva, interesantno je čuti dogadjanje u ratu s Turcima i junačkoj obrani grada Splita.
DALMACIJA – STORYTELLING DESTINACIJA Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.
Interpretatori su redom: Intepretacijska šetnja – koracima Marka Marulića – Nataša Bulić Priča o baštinskom liku Biri ( Elviri) Marulić – Gorana Galić
Za sada, Procesija “Za križen” se održava sukladno aktualnim epidemiološkim mjerama. Izmjene o održavanju same Procesije su moguće, te očekujemo odgovor Stožera Civilne zaštite o možebitnim promjenama o broju sudionika, pridržavanju mjera i načinu održavanja. U Procesiji je za sada dozvoljeno 50 sudionika i to samo osobe koje odabere Križonoša. Molimo Vas, poštujete odluke Civilnog stožera i pridržavajte se epidemioloških mjera. Procesiju možete pratiti online, putem linka: WEBCAMJELSA.
Procesija u normalnim vremenima
Procesija “Za križen” uvrštena je na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine svijeta. Za križen je pučka procesija koja se već više od petsto godina odvija u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak između šest mjesta na sredini otoka: Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske. Procesija Za križen nije folklor, ona je autentičan i nekomercijaliziran duboki narodni iskaz odanosti tradicionalnim vrijednostima. No, osim što ima snažno vjersko značenje, procesija je vrlo atraktivna i zbog slikovitosti jer duge kolone paraju noć feralima i velikim svijećama. Iza križonoše i pratnje idu pjevači pjevajući stare crkvene napjeve te ostali puk. Zato domaći i strani gosti u sve većem broju pohode Hvar za vrijeme uskrsnih blagdana, a procesija na njih ostavlja snažan dojam.
Život na otoku pun je radosti i tuge. Hvarani su svoje brige, sumnje, dvojbe, radosti, žalosti i svoje osobne križeve tijekom stoljeća utkali u procesiju Za križen, drevni običaj obilaska Božjih grobova u župnim crkvama središnjeg dijela otoka. Na Veliki četvrtak navečer u isti sat polaze procesije iz šest mjesta: Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske, posjećuju župne crkve u svim navedenim mjestima i nekoliko usputnih kapela, bez da se igdje susretnu jer to navodno donosi nesreću, te se vraćaju u matične crkve u zoru Velikoga petka.
Nije poznato kada su krenuli prvi teški pokornički koraci, kada se netko u našim mjestima prvi dosjetio uzesti križ i krenuti u noć. Povijesni podaci govore da je ova procesija stara oko pola tisućljeća, a postoji nekoliko teorija kako je i zašto nastala. Prva teorija govori da je ona izravno potaknuta krvarenjem malog raspela u Hvaru 1510. g. u osvit Pučkog ustanka koji je uslijedio tri mjeseca nakon tog događanja i potrajao pune četiri godine. Druga govori da je nastala nakon što su se mjesta središnjeg dijela otoka odcijepila od hvarskog kaptola, a treća izvor i nadahnuće ovog običaja pronalazi u duhovnoj svijesti srednjovjekovnog Hvaranina i snažnoj pobožnosti prema Kristovoj muci, smrti i uskrsnuću. Povijesni podaci pokazuju kako od poznatih početaka nije izgledala kao danas. U 17.st. procesija je polazila u Veliki petak prije svitanja (oko četiri sata) i odvijala se samo između dva susjedna mjesta. Tako su Jelšani odlazili u Pitve i Pitovjani u Jelsu, Vrisničani u Svirče i obrnuto… Sadašnji oblik i tijek procesije, pretpostavljeno je, potječe iz sredine 19. stoljeća.
Najstarija sjećanja o procesiji Za križen prenosila su se usmenom predajom. Tako su nekada stari otočani pričali kako je 1886.g. na Veliki četvrtak navečer bilo snažno nevrijeme i padao je pljusak. Načelnik Jelse imao je bolesnu kćer i želeći joj spriječiti moguće sudjelovanje u procesiji, dao je nalog da se zabrani. Usto su zatvorili crkvu. No, tijekom večeri je ispred crkve stigla procesija iz Vrboske i naletjela na zatvorena vrata. Zbog toga su zapjevali strofu Gospina plača“Ne dadu mi pristupiti, nit te sinko poljubiti” i krenuli dalje u Pitve. Jelšani su se tu noć ipak uputili Za križen, vidjevši hrabrost Vrbovljana.
Na Hvaru postoji praznovjerje da se procesije ne smiju sresti jer to, navodno, nosi nesreću. Kroničar mjesta Vrbanj Marko Pavičić u knjizi “Za križen u riječi i slici” piše da je tome vjerojatno razlog što se jedne godine izgubilo dijete. Naime, neko dijete je zaspalo u crkvi i probudilo se puno kasnije nego je procesija otišla. Prestrašilo se i onako zbunjeno krenulo je drugim smjerom i izgubilo se. Pričalo se das u ga pronašli tek nakon tri dana traženja.
Novija povijest procesije Za križen neodvojiva je od turbulentnih ratnih događaja. Na Nediju od polme (Cvjetnu nedjelju), 6. travnja 1941.g. njemački bombarderi napali su Beograd, čime je započeo Drugi svjetski rat u ondašnjoj Jugoslaviji. Na Hvaru su ljudi bili pozvani u vojsku, pa je bilo upitno hoće li se ići Za križen. Ljudi su se uputili usprkos opasnosti i neizvjesnosti. Crkve i kuće su bile u potpunom mraku, a i oni koji su išli u procesiju trebali su ugasiti svijeće i ferale. Tijekom noći javili su ljudima da je Jugoslavija kapitulirala i da mogu upaliti svijeće bez ikakve opasnosti.
Ipak, najbitnija događanja u vezi procesije Za križen dogodila su se dvije godine kasnije. U proljeće 1943. g. je otok Hvar bio pod talijanskom okupacijom, te je procesija zabranjena. No, nekoliko ljudi je zamolilo talijanskog komandanta da je odobri i pristao je, ali uz neizbježan uvjet: uz križonošu može ići još samo deset muškaraca. Žene i djeca nisu smjeli ići. Naglasio im je da će patrola obilaziti cijelu noć, i ako pronađe veći broj ljudi od dozvoljenog, bit će prisiljen hapsiti i strijeljati. Nisu smjeli paliti svjetla niti pjevati i moliti. Svjedoci tog Velikog četvrtka navečer sjećaju se kako je šest crkvi bilo prepuno na ispraćaju, strah se mogao rezati nožem, a ljudi su plakali kao da čovjeka vode na stratište. Malobrojni sudionici procesije sjećaju se kako su u velikom strahu išli od mjesta do mjesta, osluškujući svaki šum, plašeći se patrole. Vrisniški župnik zapisao je te godine: “U pet ujutro išao je narod plačući prema svome križu”. Talijanski komandant, vidjevši snažnu volju i vjeru otočana, rekao je: “Da sam slučajno prije znao što je to i zabranio…sada bih se ubio.”
Ljudi su se nadali da će sljedeća godina biti bolja i da će rat napokon završiti. Nažalost, 1944.g. na našem otoku bila je puna ognja, dima i krvi. Krenuli su masovni zbjegovi, tako i onaj u egipatski pustinjski logor El-Shatt, gdje se iz područja Dalmacije našlo preko 20 000 izbjeglica. Preko radija doznali su vijesti s otoka: prvi put u povijesti procesija Za križen neće biti održana, zbog njemačke okupacije! Te godine šest crkvi mjesta središnjeg dijela otoka zamijenilo je šest pustinjskih baraka i šatora, a drvene križeve iz župnih crkvi zamijenili su jednostavni drveni križevi na brzinu sastavljeni od dasaka pronađenih u logoru. Unatoč snažnom pustinjskom vjetru, procesiju je pratilo više od tri tisuće hodočasnika, a pjevanje i molitva ostavile su snažan dojam na prisutne američke i britanske vojnike. Po povratku u domovinu otočani su donijeli drvene križeve iz daleke pustinje.
Zbog čega se hvarski dječaci, mladići i muškarci prijavljuju za nošenje križa? Što čini jednu od najvećih časti koje otočani mogu doživjeti u životu? Najčešće je riječ o zavjetu, zahvalnosti ili o pretrpljenoj životnoj nevolji i boli. Većina križonoša ne govori svoje razloge, to je njihova tajna. Kako shvatiti najstarijeg križonošu u 20. st., Luku Bojanića koji je 1934. nosio križ za Vrisnik u dobi od 83 godine?! Je li moguće shvatiti trud i muku Svetkota Marijana iz župe Pitve, koji je 1953.g. nosio križ u dobi od nepunih četrnaest godina?! Kako shvatiti želju i volju Hvarana da idu svake godine u procesiju Za križen, bez obzira na ratove, vremenske nepogode, epidemije i razne nevolje? Otočane nije omela ni orkanska bura 1910.g., koja je čak otkidala ferale sa držača. Nije ih omela nevera 1942., ni jak pljusak koji je padao cijelu noć 1978.g., kada su se svi vratili promrzli i mokri, ali se nitko nije razbolio. Nije ih omela pandemija koronavirusa prošle godine. Procesija Za križen duboko je upisana u identitet i srž Hvarana. Noć procesije u svakom otočaninu – bio blizu ili negdje daleko – budi najsnažnije osjećaje, vraća sjećanja i, najvažnije, povezuje njihove korake s koracima predaka te vraća vjeru u bolje sutra.
Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael i drugi.
„Tijekom virtualnog događanja koje je trajalo oko dva sata, novinari su aktivno sudjelovali u raspravi o vinima, njihovim karakteristikama i spajanju vina i hrane te su se složili kako je riječ o proizvodu kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima. Cilj događanja bio je da novinare i potencijalne posjetitelje iz zemalja Beneluksa upoznamo s Hrvatskom kao sigurnim, poželjnim i atraktivnim turističkim odredištem koje je ovim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima“, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak, dodavši kako su novinari tijekom eventa upoznati s projektom Safe Stay in Croatia, aktualnom situacijom u Hrvatskoj, novostima u redu letenja nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines iz Amsterdama i Bruxellesa prema Hrvatskoj te s očekivanjima i predviđanjima za predstojeću sezonu.
Prije samog virtualnog eventa, novinari specijalizirani za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu primili neke od najreprezentativnijih sorti hrvatskih vina, točnije Frankovku i Graševinu iz Slavonije, Malvaziju iz Istre te Plavac iz Dalmacije, uz komadić Paškog sira. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, u suradnji s Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, održana je prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila i gospođa Ivana Carić, vinarka s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali.
Ova zanimljiva prezentacija samo je jedna u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. Naime, u suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije koja je uključila izravno video javljanje sa sunčanog Straduna uz nastup klape.
Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se i u travnju kada će biti organizirana prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je prezentacija potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji koja će biti namijenjena novinarima, influencerima, turoperatorima i putničkim agentima s obzirom da je riječ o proizvodima koji će biti u fokusu potrošača u 2021. godini.
Koliko su važne autentičnost i inovativnost pri komuniciranju destinacija prepoznao je žiri prestižnog međunarodnog natjecanja turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2021, koji se već dvadeseti put održao u sklopu najpoznatijeg međunarodnog turističkog sajma ITB Berlin.
U jakoj konkurenciji turističkih filmova iz mnogih svjetskih zemalja, a po odabiru 45 stručnjaka u žiriju, treću nagradu u kategoriji CITIES (gradovi) osvojio je video Turističke zajednice Bola, Windsurfing, iz kampanje Naše bolske priče.
Gledatelje s ljepotama jedne od najljepših svjetskih plaža, Zlatnog rata te umijećem surfinga upoznaju najstariji i najmlađi bolski surferi, Tomaž Garbajs i Ian Anić, trostruki juniorski prvak Hrvatske u windsurfingu, pozivajući posjetitelje da osjete užitak u lovu na valove. Neki od kriterija vrednovanja filmova bili su jasnoća komunicirane poruke, kreativnost, inovativnost i autentičnost poruka te potiče li film posjetitelje da posjete grad.
Direktor Turističke zajednice Bola, Markito Marinković, izrazio je veliko zadovoljstvo osvojenom nagradom: “Drago mi je što je i međunarodni žiri prepoznao vrijednost uključivanja mještana u promociju Bola, jer upravo oni najbolje, s mnogo entuzijazma i ljubavi, predstavljaju mjesto u kojem žive. Ponosan sam što su uz Bol još dva hrvatska turistička filma osvojila nagrade na ovom prestižnom događanju.”
Kampanja Naše bolske priče, realizirana u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain iz Klain PR-a, osvojila je nedavno još jednu međunarodnu turističku nagradu GOLDEN INTERSTAS AWARD ‘2020. na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020., a turistički sajmovi odlična su prigoda za promociju ljepota Hrvatske u svijetu.
Možete li zamisliti da sjedite na plaži i gledate u daljinu, a more ispred vas mijenja boje, od svjetlo do tamno plave…i tako u pedesetak nijansi…Naravno da je to moguće! Bolska plaža Zlatni rat jedinstvena u svijetu, zbog svog prirodnog fenomena naziva se još i SymBOL of the Adriatic.
SMATRAJTE OVO ULTIMATIVNIM VODIČEM ZA VAŠ ODMOR IZ SNOVAPripreme za ljetnu sezonu usprkos pandemiji već su lagano počele, a sve oči u domeni ekonomije uprte su upravo u turizam, stoga nam je svaka reklama ponovno dobrodošla.
Ugledne online publikacije, Inače neumorni tragači za najprivlačnijim plažama na svijetu: Condé Nast Traveller i Lonely Planet objavili su popis najljepših europskih plaža među kojima se našla i jedna hrvatska. Tražite li šljunčanu oazu u kojoj ćete se osjećati kao u kakvom morskom raju, plaža Zlatni rat je jedna najboljih!
Ovo izvanredno čudo prirode, mijenja oblik ovisno o vjetru i moru, a najbolji pogled na nju pruža se pak s Vidove gore.
NIJE JEDINSTVEN SAMO ZBOG OBLIKA, pišu ovi poznavatelji najljepših skrivenih zemaljskih kutaka, referirajući se na fascinantan oblik roga koji se mijenja sukladno djelovanju vjetra i morskih struja. Šljunčana plaža okružena je kristalno čistim morem koje na svega 10-20 metara varira od tirkizno plave do tamno plave boje. Desetljećima stara stabla borova pružaju zaklon od sunca, samo što ovdje nećete htjeti izaći iz tople vode.
Otok Brač će od 13. do 17. travnja 2021. ponovo biti domaćin Bisera mora najvećeg, kuharskog natjecanja i festivala gastronomije u regiji koji okuplja stotine sudionika iz zemlje i inozemstva. Po 16. put organiziraju ga Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) uz suradnju i potporu Turističke zajednice i Grada Supetra te strukovnih organizacija, a ovaj put uz posebne mjere zaštite od koronavirusa.
“Za nas u Supetru „Biser mora“ već duži niz godina predstavlja početak turističke sezone. Tada se otvaraju hoteli i drugi ugostiteljski objekti koji inače ne rade u zimskim mjesecima. U Supetar tada dolaze naši prijatelji i gosti iz cijele Europe i svijeta, donose nam novosti iz svijeta gastronomije kroz natjecanja, razne prezentacije, radionice, okrugle stolove i master classove. Ove se godine zaista posebno radujemo ovoj manifestaciji jer nam to ne znači samo početak turističke sezone, nego i nadamo se početak nekog novog razdoblja za sve nas” – rekao je Ivan Cvitanić, direktor Turističke zajednice grada Supetra.
Podsjetimo, Biser mora krovno je međunarodno natjecanje ŠKMER-a i gastronomski festival, pokrenut u Makarskoj 2006. godine na inicijativu Mira Bogdanovića i kuharskih entuzijasta udruge „Dalmatinski kuhar“ iz koje je proistekao ŠKMER. Iz malog regionalnog natjecanja te preseljenjem u Svpetrvs hotele u Supetru 2010. godine, prometnuo se u vodeći međunarodni festival kuhara i ugostiteljskih škola u ovom dijelu Europe.
Kuhari iz 30-ak zemalja natječu se u nizu seniorskih i juniorskih kategorija – od pripreme rižota, različitih mesnih, ribljih jela i vegetarijanskih jela, pizze, preko carvinga (izrade dekoracija u voću), do slastičarskih umijeća kao što je izrade predmeta i likova od šećerne paste.
Dodajmo, većina događanja bilježi se i kamerama te prenosi online, a događanja redovito prate i inozemne medijske kuće te je festival ujedno promocija kuharskih umijeća i nacionalnih gastronomija.
09.04.2016.,Split-Otok Brac, Supetar, Inci Orfanli Erol autorica Archibalda, Biser mora ,Meðunarodno kulinarsko natjecanje Biser mora 2016 , neobiène gastro kreacije – prezenracije grèke, ukrajinske, poljske kuhinje
Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL,
“Biser mora je i sinonim za atraktivno stručno događanje koje okuplja struku, gdje kolege uče jedni od drugih, razmjenjuju iskustva, prate trendove i pronalaze rješenja kako pripremiti uspješno postavljanje i organizaciju posla koja će za rezultat imati kvalitetno poslovanje, te zadovoljne i oduševljene goste. Poželjan i svake godine s nestrpljivošću iščekivan među ugostiteljima, motiv je dolaska velikog broja stranih sudionika i posjetitelja” – istaknula je organizatorica Alma Harašić Bremec iz ŠKMER-a.
Iz godine u godine preko tisuću gostiju prati natjecanja, okrugle stolove, master classove, enološke radionice, cooking showove, gastro izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje (tematske večeri). Prilika je to da se i predstave, pa i besplatno educiraju ugostitelji otoka Brača, posebice kroz kuharske prezentacije svjetskih kuharskih imena, te upoznaju na prezentacijama s nacionalnim kuhinjama kao što su indijska, japanska, francuska, talijanska, gruzijska, ukrajinska, bjeloruska, turska te brojne druge.
“Pozivamo ugostitelje da budu djelom programa Bisera mora, posebno u master classovima. Trenutna situacija u kojoj svi imamo „viška“ vremena je ujedno i prilika za kvalitetne iskorake, za naučiti nešto novo, popratiti trendove i širiti poslovne kontakte. Moramo biti svjesni da „postpandemijski“ turisti neće biti isti kao prije. Tražit će se što lokalnija ponuda i ambijent, kvalitetne namirnice i vrhunska usluga” – naveo je Cvitanić.
Na festivalu otkrivaju se zaboravljene bračke recepture, kao i projekti za afirmaciju otočkih tradicionalnih jela koja se sve više vraćaju u restorane i konobe. Tako će i prva večer Bisera mora biti u znaku autohtonih jela otoka Brača.
“Brač je jedna od najposebnijih cjelina koja može pružiti vrhunski gourmet doživljaj i to od vrhunskih svježih namirnica koje se nigdje, ali baš nigdje na svijetu ne mogu na ovaj način konzumirati. Predviđamo da će posjetitelji Bisera mora, čak i oni virtualni, tražiti termin u kojem će moći dodatno istraživati gastronomiju Brača te će putem preporuke inspirirati pojedince istih ili sličnih interesa. Stručna događanja su motiv dolaska predstavnika struke i odličan način za gradnju povjerenja prema destinaciji i posebnoj ponudi otoka” -.dodala je Bremec.
PROGRAM BISERA MORA 2021: UTORAK / TUESDAY, 13.4.2021. Dolazak sudionika Arrivals Svečano otvaranje Opening ceremony
SRIJEDA / WEDNESDAY, 14.4.2021. Timsko školsko natjecanje kuhara Cooking competition – school teams Master classovi Master classes Prezentacije i radionice Presentations and workshops
ČETVRTAK / THURSDAY, 15.4.2021. Natjecanje kuhara – juniori i seniori Chefs competition – juniors and seniors Master classovi Master classes Prezentacije i radionice Presentations and workshops
PETAK / FRIDAY, 16.4.2021. Natjecanje kuhara – seniori Chefs competition – seniors Master classovi Master classes KUP Biser mora – Finale CUP Pearl of the sea – Finals
NATJECATELJSKE KATEGORIJE BISER MORA 2021 TIMSKO NATJECANJE ŠKOLA KATEGORIJE: timsko školsko natjecanje srednjih ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu) timsko školsko natjecanje viših ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu) JUNIORSKO KATEGORIJE: riba piletina rižoto janjetina SENIORSKO KATEGORIJE: riba janjetina piletina tjestenina vegetarijansko jelo rižoto restoranski desert moderno jelo timsko natjecanje (3 kuhara u timu)
CHEF’S TABLE timsko natjecanje (1 kuhar + 1 konobar) Live carving Prezentacijski slastičarski radovi u šećeru, maslacu, čokolada i marcipanu, torte, aranžmani Prezentacijski carving: rezbarenje voća i povrća Natjecanje pizzaiola FINALE: KUP BISERA MORA – 5 najboljih kuhara s najboljim rezultatima natječe se u black boxu (kuhaju s namirnicama koje im se dodjeljuju prije natjecanja)
ŠEFOVI KUHINJA MEDITERANSKIH I EUROPSKIH REGIJA Association of Chefs from Mediterranean and European Regions ŠKMER KUHARSKA AKADEMIJA, Jobova 2, 21000 Split mob.: +385 99 3198 961 e-mail: info@skmer.hr www.skmer.hr
Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol započeli su s projektom integralnog upravljanja kvalitetom u svojim destinacijama. Ovo je pilot projekt u koji će se u narednim godinama uključiti i ostale TZ otoka Brača.
Ovim dugoročnim projektom želi se uspostaviti mjerljiv i učinkovit sustav upravljanja, potpisivanjem ugovora o suradnji sa Feel IQM d.o.o na projektu IQM Destination BRAČ.
Nositelji projekta IQM Destination BRAČ su Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol, a partneri projekta su predstavnici privatnog i javnog sektora: hotelijeri, kampovi, privatni smještaj, restorani, lokalni proizvođači, turističke agencije, muzeji i galerije, suvenirnice, trgovine, komunalna društva u destinaciji, odgojno-obrazovne ustanove, udruge, sportski klubovi, zadruge i sl.
IQM Destination koncept prihvaćen je u listopadu 2020. godine kao jedan od najboljih primjera u praksi od Svjetske turističke federacije (UNWTO), čime je Feel IQM primljen kao pridružena članica Svjetske turističke federacije
Ovime se pozivaju svi dionici u turizmu Grada Supetra i Općine Bol da se uključe u projekt. Istovremeno se započinje sa prvom fazom realizacije projekta, mjerenje zadovoljstva stanovnika Grada Supetra i Općine Bol, a sve u cilju kasnijeg mjerenja kvalitativnog pomaka. Za sve prijavljene dionike u projektu Feel IQM provodi se početno mjerenje kvalitete i marketing aktivnosti partnera u turizmu, mjerenja online reputacije, te se predlaže destinacijska knjiga standarda IQM Destination BRAČ. Temelj knjige standarda je kvaliteta usluge i proizvoda, integrirano funkcioniranje sinergije u destinaciji, povezivanje sa lokalnim proizvođačima i implementacija minimum 25% lokalnih proizvoda u turističku ponudu, te implementacija svih segmenata turističkih proizvoda u promociju svakog od dionika projekta. U tijeku 2021. godine provoditi će se aktivnosti: analiza mjerenja zadovoljstva stanovnika turizmom u destinaciji – odgovorni turizam, analiza početnog mjerenja upravljanja kvalitetom kod svakog prijavljenog dionika u projektu , Feel IQM tim priprema potpuno individualizirane marketing i poslovne analize za sve koji žele primjeniti individualiziranu analizu u svom poslovanju, organiziraju se auditi sa individualnim savjetovanjem. U tijeku godine planira se provedba implementacije standarda IQM Destination –– praćenje, usmjeravanje, IQM Destination voditelj sa IQM Destination koordinatorom i cijelim koordinacijskim timom dogovara teme koje se održavaju jednom mjesečno. Primjeri prijedloga tema: profitabilno brendiranje, koordinacije sa predstavnicima svih vrsta smještajnih kapaciteta, predstavnicima ugostitelja, lokalnim proizvođačima, atrakcijama, obrađuje se tema financijskog planiranja i upravljanja cijenama, digitalni marketing i sl. IQM Destination tim svakoj destinaciji pristupa na potpuno individualiziran način.
JAVNI POZIV ZA UKLJUČENJE U PROJEKT
INTEGRALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM U DESTINACIJI BRAČ
Ovim putem pozivaju sve zainteresirane turističke subjekte koji svojim radom doprinose razvoju i kvaliteti turizma na području Grada Supetra i Općine Bol da se prijave na sudjelovanje u projektu.
Sudjelovanje u projektu se ne naplaćuje dionicima projekta. Prijave se primaju na e-mail tz@bol.hr, info@supetar.hr do 15.03.2021 . godine.
Još jedna internacionalna promocija projekta “Naše bolske priče”, kroz koju općina Bol predstavlja ljepote svoga kraja kroz oči i riječi samih mještana.
Turistička zajednica Bol prijavila je promo video iz serijala Naše bolske priče na 21. The Golden City Gate – The International Tourism Film, Print and MultiMedia Competition.
Podsjetimo se kampanja Naše bolske priče ostvarila je veliki uspjeh na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020.
The Golden City Gate dio je međunarodnog turističkog sajma ITB koji se održava svake godine u Berlinu, a ove godine zbog epidemioloških mjera održati će se virtualno, 09. – 12. ožujka 2021. Bol se kandidirao u kategoriji „City“, a u svakoj kategoriji nagrade su podijeljene na Zlato, Srebro i Broncu.
Direktor Turističke zajednice Bol, Markito Marinković izjavio je: “ Veselimo se ovoj nominaciji. Ovo je ujedno zahvala mještanima, produkcijskom timu, scenaristici Hani Klain i svim sudionicima kampanje. Na ovaj način pružena je mogućnost Bolkama i Boljanima da aktivno sudjeluju svojim prijedlozima i angažmanom u zajedničkoj promociji našega Bola. Važno je da posjetitelji upoznaju osobe koje brinu o njima. Mislim da je to dobitna formula. ”
Nagrade za međunarodne turističke filmove dodjeljuju se već 21. godinu za redom, a o nagrađenima odlučuje međunarodni žiri koji se sastoji od 45 članova, stručnjaka u raznim turističkim područjima.
