Split u veljači za mnoge predstavlja obilje glazbe, plesa i veselih kostima. Ove godine vrijeme je za drugu vrstu maski, ali to nije spriječilo Splitski krnjeval da nastavi svoju tradiciju pa ćemo se tako ove godine kostimirati i u ljetnim mjesecima. Pod organizacijskom palicom Centra plesa, prošlih godina su nas zabavljala brojna glazbena imena poput TBF-a, Opće opasnosti, Cubisma i Vatre, stoga vjerujemo da će i ovogodišnje ljetno izdanje donijeti nove glazbene poslastice.
„Unatoč globalnoj pandemiji želja nam je nastaviti tradiciju Splitskog krnjevala. Razmišljali smo o online verziji ali riječ je o projektu koji donosi toliko interakcije, plesa, glazbe i radosti koja se teško može prenijeti elektronskim putem. Ljetnu verziju Krnjevala planiramo organizirati u srpnju, nadamo se da će nam epidemiološka situacija to i dozvoliti.“ kazala je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita.
Organiziranog programa na Rivi nema ali za djecu je organizirana nagradna igra na Facebook profilu Turističke zajednice grada Splita VisitSplit.
„Iako ovogodišnje poklade nećemo provesti zajedno na rasplesanoj Rivi, za vas smo organizirali izbor za najbolju dječju masku. Fotografije svojih kreativnih maski šaljite u komentarima, a najbolja maska dobiva eduakativno – zabavni paket koji uključuje: vođenje ‘Split for kids’ za cijelu obitelj; obiteljsku ulaznicu za Muzej iluzija; poklon paket najslađih Nadalina čokolada.“ poručili su iz Turističke zajednice grada Splita
POKLADNI OPHODI PODKAMEŠNIČKIH SELA I SMOTRA MAČKARA
Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Ove godine trebala se održati po sedmi put.
Međutim, kao i stoljetna okupljanja mačkarskih skupina po podkamešničkim selima koja su trebala prethoditi smotri i uobičajenim završnim karnevalskim događanjima, zbog okolnosti prouzrokovanih pandemijom, odgođena je za sljedeću godinu uz, nadamo se, povoljnije uvjete.
Na Smotri, brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu, a rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima.
Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u gradu Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.
Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci. Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare.
Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju).
Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike. Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.
Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.
Smotrom mačkara cetinskoga kraja, nastoji se popularizirati bogata tradicija pokladnih običaja, jedinstvena u Europi. Iako pokladni običaji slične tematike postoje i u drugim dijelovima Hrvatske i Europe, i uvijek utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom koju tjeraju bukom i skakanjem.
Stoga su, naši „Didi“ rado viđeni gosti na smotrama diljem Hrvatske i Europe, ali i inspirativni motiv za brojna znanstvena istraživanja, izložbe i predavanja na temu nematerijalne baštine. Čuveni časopis National Geographic na jednoj od svojih naslovnica donosi upravo naše jedinstvene „Dide s Kamešnice“
Više: www.visitsinj.com Foto: Nikola Belančić, Milan Šabić, Željko Zrnčić
Jedna od najpoznatijih ljubavnih priča na svijetu je Shakepearova o Romeu i Juliji. No kroz povijest Splita mnogo je sličnih, nesretnih ljubavnih sudbina.
Oko takvih su se isprele brojne legende, koje je u sklopu Valentinova, Dana zaljubljenih, na površinu interpretira “Dalmacija storytelling destinacija” projekt Splitsko-dalmatinske županije. Posjetiteljima ih prenose licencirani kostimirani turistički vodiči.
Jedna od tih priči je ljubav cara Dioklecijana i njegove voljene Priske. Ovu priču za projekt Storytelling Dalmacija interpretira Sunčana Cokarić.
Prema legendi Dioklecijan je upoznao svoju Prisku u poljima brnistre. E sad da li u Saloni ili na obroncima Kozjaka ili Mosora to nije poznato. Kao ni njihova ljubavna priča. Činjenica je da je Dioklecijan bio vjeran svojoj Priski. U to vrijeme bilo je normalno da carevi imaju ljubavnice i nezakonitu djecu. Dioklecijan je imao jednu ženu i jednu kćer – Valeriju.
Povijest nije bila milostiva prema Dioklecijanu. Tako je upamćen kao najveći progonitelj kršćana, što povijesno uopće nije točno. Njegova veličina kao cara i reformatora je zanemarena. Činjenica je da mi još danas osjećamo posljedice njegovih reformi Rimskog carstva. Tako npr. porezni sustav kojeg mi danas imamo njegov je izum. Birokracija s kojom se svakodnevno borimo također. On je razdvojio vojnu i civilnu vlast te tako omogućio razvoj birokracije.
No vratimo se na ljubavnu priču. Kad je 305. abdicirao s pozicije cara, povukao se u svoju palaču u mirovinu sa svojom Priskom. Tu su mirno živjeli, uzgajajući kupus do 310. Te godine se razbolio njegov zet i nasljednik Galerije. Mama Priska pohitala je u Solun kako bi pomogla kćerki. Godine 311. Galerije umire. Kako je Valerija ipak kćerka jednog velikog cara, bilo je za očekivati da će onaj koji ju oženi postati i sam car. No Valerija nije imala želje za ponovnom udajom, pogotovu ne iz političkih pobuda. Tako su ona i mama bile prognane. Sklonile su se na područje današnje Sirije. No u Solunu je ostao njen posvojen sin Kandidijan ( najvjerojatnije sin iz prethodnog Galerijeva barka). Licinije joj je poslao poruku da ako se ne vrati u Solun da će pogubiti Kandidijana. Kako ga je voljela kao vlastitog sina, vratila se u Solun. Na žalost prekasno. Licinije je upravo pogubio Kandidijana. Netko iz gomile je prepoznao Valeriju i Prisku te dojavio Liciniju. Njih dvije su bile uhićene i pogubljene.
Dioklecijan od tuge i žalosti jer im nije mogao pomoći, prema legendi, skače u more ispod svoje palače. To je samo jedna od verzija njegove smrti. Prema nekim izvorima umro je zbog bolesti, prema Laktanciju izgladnio se do smrti od tuge jer je izgubio svoju voljenu ženu i kćer. Prema drugoj legendi ušao je u kanalizacijske tunele ispod palače, koji su bili spojeni s kanalizacijskim tunelima Salone i tu se izgubio. Možda još i danas luta tražeći izlaz…
Dobrodošli u projekt Dalmacija Storytelling destinacija… neispričane legende ispunjene s toliko uspomena, smijeha, gorkih suza, osvete… Eh, kad bi ovi zidovi mogli govoriti…
Bliži nam se Valentinovo, dan zaljubljenih. Kažu “ljubav” je samo srcu vidljiva ali projekt Dalmacija Storytelling “ljubavi” je dao oblik koji je svima vidljiv. Vješto osmišljeni projekt sa storytelling elementima vodi nas kroz najljepše ljubavne priče Splitsko – dalmatinske županije.
Kada bi zidovi kuća i palača Splitsko-dalmatinske županije mogli govoriti, iznijeli bi mnoštvo ljubavnih sretnih priča, ali i onih s tužnim krajem, dramatičnim. Oko takvih su se isprele brojne legende. Neke od tih legendi, na dar za Valentinovo, donose vam interpretatori baštine, licencirani turistički vodiči sa područja SDŽ iz projekta Dalmacija storytelling destinacija.
Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije. Donosimo 7 najatraktivnijih legendi i priča:
1. KAŠTELANSKI DVORCI I LEGENDE
U 17.stoljeću u Kaštel Lukšiću u dvorcu Vitturi je živjela djevojka Dobrila s roditeljima. A u blizini, u dvorcu Rušinić mladić Miljenko s ocem. Zaraćeni očevi stali su pred ljubav dvoje mladih i doveli je do tragičnog kraja. Vodič priču započinje šetnjom od Dobrilinog dvorca, i vodi je preko župne crkvice Gospe od Uznesenja gdje su se kaštelanski Romeo i Julija vjenčali. Ide potom do dvorca Rušinić i crkvice Sv. Ivana Krstitelja, gdje su pokopani. Priča iznosi mučnu istinu o Miljenkovoj smrti kojeg je dokrajčio Dobrilin otac. Dobrila je izgubila razum, želeći samo da je sahrane pokraj njenog supruga.
Interpretacijski vodič: Nataša Birčić
2. PRIČA DOBRILE VITTURI
Domaćin priče je Muzej grada Kaštela u kojem se kroz 45 minuta vođenja posjetitelji upoznaju s kaštelanskim Romeo i Julijom, Dobrilom i Miljenkom. Turistički vodiči će u oživljenom liku Dobrile, ispričati priču o sreći i tragediji. A uz ljubavnu priču i edukacijski kroz postav Muzeja grada Kaštela ispričati povijest Kaštela.
Interpretacijski vodiči: Sandra Hrabar i Jelena Marijanović
3. Roko i Cicibela
…To je bilo ka u priči, Roko ribar i sin konopara nije jema ništa, Cicibela, kći nosača, još i manje……, ehh, pa tko ne zna za ljubav rođenu na splitskoj Matejušci, koju će donijeti Ivan Baranović i Boško Papić. Ispričat će oni priču o varoškim ljubavnicima koji su imali samo mrvu kruva, malo ribe i puno jubavi. A usput će pokazati i posjetiteljima znamenitosti šarmantnog Velog Varoša. Par se vjenčao 1903. godine, živjeli su u gajeti koju je Roko nazvao Dujkin dvor. Legenda kaže da su zajedno umrli zagrljeni u zimu 1936./1937. godine.
Interpretacijski vodiči: Ivan Baranović i Boško Papić
Ljubavne štorije starega Splita
4. Dioklecijan i Priska
Nije lako iz splitske ljubavne povijesti izdvojiti iti jednu priču, kada je toliko velikih ljubavi ostalo zapisano u starim štivima grada. Ali neke se ističu, kao ona o caru Dioklecijanu koji je svoju ljubljenu Prisku prema legendi upoznao u poljima brnistre. Možda u Saloni, na obroncima Kozjaka ili možda Mosora. Bio joj je vjeran, imao je samo nju i kćerku Valeriju. Kad je 305. abdicirao s pozicije cara, povukao se u svoju palaču u mirovinu sa svojom Priskom. Tu su mirno živjeli, uzgajajući kupus do 310. Te godine se razbolio njegov zet i nasljednik Galerije. Mama Priska pohitala je u Solun kako bi pomogla kćerki. Godine 311. Galerije umire. Kako je Valerija ipak kćerka jednog velikog cara, bilo je za očekivati da će onaj koji ju oženi postati i sam car. No Valerija nije imala želje za ponovnom udajom, pogotovu ne iz političkih pobuda. Tako su ona i mama bile prognane. Sklonile su se na područje današnje Sirije. No u Solunu je ostao njen posvojen sin Kandidijan ( najvjerojatnije sin iz prethodnog Galerijeva barka). Pretedent na mjesto cara Licinije joj je poslao poruku da ako se ne vrati u Solun da će pogubiti Kandidijana. Kako ga je voljela kao vlastitog sina, vratila se u Solun. Na žalost prekasno. Licinije je upravo pogubio Kandidijana. Netko iz gomile je prepoznao Valeriju i Prisku te dojavio Liciniju. Njih dvije su bile uhićene i pogubljene.
Dioklecijan umire od tuge i žalosti jer im nije mogao pomoći, te prema legendi, skače u more ispod svoje palače.
5. Ljubavna priča Adela i Marije
Druga priča posjetitelje vodi u splitsko 16.stoljeće, i obližnji Klis koji je bio pod vlašću Turaka. U njemu je živio mladi, bogati trgovac Adel, čiju je robu na splitskoj pijaci kupovala bogata splitska obitelj Vornić. Njihovo najmlađe dijete kćerka Marija se ludo zaljubila u Adela koji ju je zaprosio. Čak i obećao da će promijeniti vjeru ako njena obitelj dozvoli ženidbu. Za Vorniće je sramota bila da im u obitelj dođe osoba muslimanske vjeroispovijesti, pa su Maru zatvorili u samostan. Ona se tu razbolila i umrla. Priču o Adelu i Mari zapisao je Luka Botić, a skladatelj Josip Hatze je uz libreto dr. Branka Radice skladao operu.
6. Neobičan ljubavni trokut
Splitske legende bilježe i jedan krvavi obračun, neobičan ljubavni trokut u čijem se centru nalazila lijepa kćerka splitskog kapetana. U nju su se zaljubili glasoviti Marko Marulić i njegov prijatelj i rođak Papalić. S obzirom da je dama bila neodlučna koga da izabere, oni su se po dogovoru izmjenjivali. I to na način da bi djevojka s prozora spustila ljestve, i dok bi jedan bio u sobi, drugi je čuvao stražu. Drugu bi noć zamijenili uloge. A onda se dogodio zločin, Papalić se ni kod svanuća nije spuštao, da bi Marulić odjednom pri dnu ljestvi ugledao torbu. A u njoj glavu njegova prijatelja i rođaka. Legenda kaže da ju je odnio kući, prijatelja pokopao, nakon toga se povukao na Šoltu, počeo pisati djela živući kao redovnik. Mladu damu su zazidali u kući.
7. Zabranjena ljubav Leona i Izolde
Nedozvoljena Ljubav je u splitskom 15.stoljeću povezala i Leona, sina mletačkog kneza Quirina u Split, i Izoldu Alberti, jedinicu splitskog plemića Madija Albertija. U pomoć je skočila Leonova prijateljica, redovnica Katarina, koja je zaljubljenom momku davala redovničku halju, te se on tako prerušen s Izoldom nalazio na misi. Kada je to saznao stari Albert, kćer je zatvorio u benediktinski samostan sv. Arnira. Ljubavnici su se i dalje sastajali, želeći se vjenčati, no da bi ona pobjegla, morala je proći preko tavana na kojem je bilo puno malih ljesova s tijelima djece preminule nakon porođaja, ili mrtvorođene djece. Izolda nije mogla proći kroz tavan od straha. I ostala je u samostanu gdje je i umrla. Leon je poginuo u bitci kod Zadra.
Interpretacijski vodič: Sunčana Cokarić
Foto: Tz grada Kaštela, Roko i Cicibela (1978), Storytelling Dalmacija
Unatoč pandemijskoj krizi i velikom padom turizma u 2020. te nastavku negativnih trendova na početku 2021., svjetski turistički analitičari i stručnjaci ipak predviđaju određeni oporavak tržišta s mogućim povećanjem globalnog prihoda od putovanja i turizma za više od 50 posto u odnosu na 2020.
Navode to uz ostalo stručnjaci iz svjetske turističke burze ITB Berlin i analitičari globalnog Instituta za podatke i istraživanje tržišta Statista u novoj prognozi objavljenoj ovog tjedna, u kojoj osim osvrta na 2020., kao jednu od turbulentnijih godina za putovanja, iznose i predviđanja za 2021. odnosno do 2023. godine.
Do 2023. bi se naime, kako predviđaju, turističko tržište trebalo jače oporaviti od pandemijske krize, naravno pod uvjetom da se u 2021. pandemija počne jače ‘obuzdavati’, čemu bi trebala pridonijeti i primjena cjepiva, zbog čega su i u tom i drugim sektorima početkom 2021. optimističniji nego prije primjene cjepiva.
“Milijarde ljudi u cijelom svijetu, njihovi životi i poslovanje su u 2020. pogođeni širenjem koronavirusa i raznim ograničenjima i protupandemijskim mjerama, no dolazak cjepiva ipak daje nadu. Bude li sve išlo prema planu, globalno tržište putovanja i turizma moglo bi se potpuno oporaviti od pandemije koronavirusa do 2023. i postići rekordne brojke prometa”, navode iz ITB-a i Statiste.
U Statisti s te strane predviđaju i da bi se već u 2021. globalni prihodi od putovanja i turizma mogli povećati za više od 50 posto u odnosu na 2020., kao i da će ti prihodi nastaviti rasti i dalje, dok bi u 2025. mogli porasti i za više od 20 posto naspram rekordne 2019. za svjetski turizam.
Iako još nema kompletiranih podataka za 2020., iz te istraživačke kuće predviđaju da će gubitak prometa u svjetskoj turističkoj industriji za 2020. biti oko 55 posto, što je jedna od rijetkih godina s gubitkom u zadnjih više od 30 godina, i nakon što su, po podacima UNWTO-a, između 1950. i 2019. međunarodni turistički dolasci u svijetu porasli sa 25 milijuna, na gotovo 1,5 milijardi.
Suprotno tome, samo u listopadu 2020. turističkih dolazaka u svijetu bilo je 72 posto manje nego u isto vrijeme rekordne 2019., što je negativno utjecalo i na brojne nacionalne turističke industrije, pa je tako primjerice jedna od snažnijih svjetskih putničkih industrija, ona njemačka, po podacima koje je iznio predsjednik njemačkog udruženja DRV Norbert Fiebig, zabilježila pad prometa od 28 milijardi eura ili od 80 posto.
Ističe i da je 94 posto tvrtki u njemačkom turističkom sektoru imalo pad prometa te da nijedna druga industrija nije zabilježila tako velike gubitke uslijed pogođenosti pandemijom koronavirusa.
I u Njemačkoj, kao i drugim zemljama Europe i u svijetu, pandemija je znatno više utjecala tj. zaustavila dolaske stranih turista, dok je na domaći turizam manje utjecala, te analitičari predviđaju da će se u Europi i svijetu u 2022. vidjeti znatniji oporavak domaćeg turističkog tržišta.
Tehnološke inovacije i personalizirane usluge za ‘oživljavanje’ turizma
U oporavku, kojeg, kako kažu, stručnjaci očekuju brzo, kao i u oživljavanju turističke industrije u ovoj i idućim godinama veliku ulogu imat će tehnološke inovacije i ponuda personaliziranih putničkih usluga.
Tu iz Statiste prije svega spominju personalizirane usluge temeljene na umjetnoj inteligenciji i inovativni oblici prezentacije turističkih usluga s VR-om, ali upozoravaju i da će puno toga ovisiti i o razvijanju ili zaustavljanju pandemije odnosno primjene cjepiva i raznih drugih mjera, koje u 2020. nisu išle ‘na ruku’ turizmu i putovanja.
Navode pritom i nedavne poruke iz najvećeg svjetskog touroperatora TUI-ja da će “putovanje u ljeto 2021. biti normalno”, koje smatraju da, kao i slične iz drugih kompanija i odredišta u svijetu, ipak treba uzeti s oprezom zbog okolnosti koje se stalno mijenjaju, od toga kako napreduje cijepljenje, do razdoblja zatvaranja/zaključavanja odredišta i cijelih zemalja.
“S prognozama stručnjaka mora se postupati oprezno i redovito ih procjenjivati u skladu s trenutnim kretanjima. Sigurno je da ljudi žele putovati i nadoknaditi posljednjih nekoliko mjeseci propuštenih putničkih iskustava, i turistička i industrija putovanja to i očekuju, kao i koordinirane mjere za sigurnije putovanje i boravak”, zaključuju iz ITB-a i Statiste. (Hina/FaH)
U situaciji kada je velik dio svijeta u lockdownu, malo tko planira putovanja, no sigurno je da će, kada se situacija s pandemijom stabilizira, glad za putovanjima biti velika.
Trendovi putovanja govore da smo radi prometnog položaja u prednosti nad konkurencijom, ali i da će ove godine rasti broj domaćih putovanja.
Možda niste znali da pored zbilja mnogo raznovrsnih i atraktivnih lica, hrvatski otoci su bogata riznica kulturne baštine. U ovom slučaju osvrnut ćemo se na Srednju Dalmaciju i otok Brač.
Otok Brač ima čak 116 sakralnih građevina, te je ujedno i pravi raj za kulturoljupce!
KAKO VI DOŽIVLJAVATE OTOK BRAČ? Kao prijestolnicu najukusnije janjetine, mjesto gdje se može sjajno biciklirati u idiličnom mediteranskom ambijentu, oazu “robinzonskog” odmora ili pak savršen getaway za kupanje, sunčanje i vodene sportove?
Kako bi se one očuvale i turistički valorizirale, prije 2015. godine izdan je atraktivan vodič koji je ovako impresivan broj znamenitosti katalogizirao u 5 kulturnih itinerara. Mi smo za Vas izdvojili neke koje bi uistinu bilo šteta propustiti!
RAZGLEDAJTE NAJLJEPŠI ZVONIK NA DALMATINSKIM OTOCIMA. Tko god je gledao čuveno Smojino “Malo misto”, sigurno se sjeća emblematične uvodne špice u kojoj je “glavnu ulogu” preuzelo pitoreskno mjestašce na zapadnoj strani otoka – Ložišća!
Vizurom skladnog mjesta strmih ulica sa kamenim kućama načičkanim kao da je netko prosuo perle, dominira po mnogima najljepši zvonik – ne samo na Braču, već na dalmatinskim otocima općenito!
Uživajte u razgledu ove raskoši, vitkog i kićenog zvonika iz 19. stoljeća, inače djela velikog Ivana Rendića, a nemojte zaboraviti “okinuti” ni pokoju lijepu fotografiju, koja će biti prava poslastica za estete i kulturno-povijesne sladokusce na društvenim mrežama!
OTKRIJTE IZVORE SAKRALNIH DRAGOCJENOSTI – BAROKNE I SREDNJEVJEKOVNE CRKVE. Ljubiteljima sakralne umjetnosti toplo preporučamo i razgled župnih crkvi diljem otoka (poput, primjerice one u Selcima!). Uživajte u njihovu mahom baroknu izgledu i razgledu vrijednih oltarnih pala, čiji su autori Ridolfi, Bassano, Balestra, Diziani, pa čak i čuveni Tintoretto, čija se velika oltarna pala nalazi u dominikanskoj pinakoteci u Bolu!
A želite li razgledavati srednjevjekovne crkve, karakterističnog visećeg luka i obično nekoliko stoljeća kasnije nadograđenog zvonika na preslicu, obiđite crkvu Sv. Petra u Dolu sa najstarijim takvim očuvanim zvonom. Unutrašnjost ovih znamenitih građevina nerijetko krije i vrijedne oltarne reljefe, čiji su autori zvučna imena poput Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca ili pak bračkog kipara Nikole Lazanića.
OBIĐITE KOLIJEVKE RANOG KRŠĆANSTVA – I JEDNU ŠPILJU SA ZMAJEVIMA! Za zaljubljenike u kulturnu baštinu, ranokršćanske crkve i crkve na mjestima predkršćanskih kultova pravi su kuriozitet! Vrijedi obići ostatke bazilike u Povljima i njezine do krova sačuvane krstionice, te bazilike u Lovrečini s očuvanim freskama i obnovljenim krstioničkim ciborijem; a niz ulomaka kamenog namještaja iz ove skupine crkava, obradovat će Vas posjetite li Muzej otoka Brača u Škripu.
Među lokalitetima koji datiraju u još ranija razdoblja (poput Sv. Vida na Vidovoj gori ili Sv. Duha kod Gornjeg Humca) posebno je interesantna Zmajeva špilja, koja je ime dobila po reljefu zmaja, a svojevrstan je spoj elemenata slavenske mitologije i kršćanske ikonografije, te fantastično dočarava duhovnost onovremenog čovjeka – poganstvo pomireno s kršćanstvom! Razgled Zmajeve špilje zapravo je sjajan izlet, na kojem bi Vam pozavidjeli i tvorci fantastične serije “Game of Thrones” – Brač je “svoje” zmajeve imao odavno!
RAZGLEDAJTE PUSTINJU BLACA – KAMENI DRAGULJ U STJENOVITOJ PUSTOŠI! Jednu od najimpozantnijih “štacija” smo ostavili za kraj – stoljećima dozidavan samostan u pustinji Blaca! Bio je on nekoć i svjetski poznat astronomski opservatorij, imao je i svoju tiskaru, a zbog opsežne knjižnične građe, unikatnog namještaja, kolekcije starinskog oružja i satova, i dan danas je jako atraktivan za razgled. Boravak u autentičnom ambijentu u kojem su boravili vrijedni monasi i svećenici glagoljaši, koji su ispisivali stranice bogate samostanske knjižnice jednom od triju inačica hrvatske brzopisne ćirilice – poljičicom, za sve kulturoljupce bit će – prava poslastica!
Ovogodišnje izdanje Eko akcije bit će usmjereno na promociju Novaljskog područja kao tradicionalnog ribarskog kraja te na poticanje suradnje ribarskog i turističkog sektora.
Turistička zajednica Grada Novalje u rujnu 2020. godine prijavila je projekt EKO AKCIJA NOVALJA 2021 na FLAG natječaj za dodjelu potpore za provedbu operacija u okviru Mjere 2.B.1. – Ulaganje u održivi razvoj ribarstvenog područja iz Lokalne razvojne strategije u ribarstvu LAGUR-a Tramuntana. LAGUR-a TRAMUNTANA (LAGUR – lokalna akcijska grupa u ribarstvu) ribarstveno je područje koje obuhvaća pet jedinica lokalne samouprave: gradove Novalju, Rab i Senj te općine Karlobag i Lopar.
Sredstva iz natječaja su namijenjena za sufinanciranje planiranja, organiziranja i provedbe različitih aktivnosti povezanih s promocijom održivog razvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja, poput ekoloških akcija (čišćenja podmorja), edukacija, sajmova, koncerata i drugih javnih događaja.
Krajem godine doneseni su i rezultati natječaja u kojem je odobrena potpora za održavanje Eko akcije Novalja u proljeće 2021. godine.
Tradicionalna manifestacija Eko Novalja kojom se organizira čišćenja podmorja novaljskog akvatorija i priobalnog područja, svake godine privuče veliki broj ronioca iz cijele Hrvatske koji se spremno odazovu na sudjelovanje. Uz zanimljive radionice, zabavni program i bogatu gastro ponudu akcija privlači veliki broj zainteresiranih sudionika koji kroz sve aktivnosti nauče puno o značaju zaštite podmorja i priobalja, a pri tom se povezuju i uživaju u akciji.
Ovogodišnje izdanje Eko akcije bit će usmjereno na promociju Novaljskog područja kao tradicionalnog ribarskog kraja te na poticanje suradnje ribarskog i turističkog sektora. Suradnja ova dva sektora biti će sve značajnija za daljnji razvoj Novalje kao održive turističke destinacije te je i sudjelovanje na ovom natječaju korak u pravom smjeru.
Akcijom čišćenja podmorja Novalje 2021. želi se ukazati na značaj ribarstvene i pomorske baštine te istovremeno promicati održivi razvoj, jačati svijesti i poduprijeti prilagodbu klimatskim i drugim okolišnim promjenama.
Cilj ovog projekta će se, uz trud vrijednih ronioca ostvariti i kroz edukativne radionice za sve uzraste. Kroz radionice namijenjene odraslima pružiti će se osnovne informacije o akvakulturnim mogućnostima na ovom području te potencijalima akvakulture. Akvakultura je organizirani uzgoj ribe i drugih plodova mora uz razne intervencije uzgajivača. Edukacijom i inputima struke nastoji se i kroz ovaj projekt osigurati da njen potencijalno štetni utjecaj bude minimiziran te da uzgoj ribe i plodova mora bude ekonomski, socijalno i ekološki održiv.
Oni najmlađi sudionici Eko akcije Novalja 2021. će se pak na svojoj radionici upoznati s dobrobitima i nutricionističkim vrijednostima ribe, a naročito s vrstama koje obitavaju na području novaljskog akvatorija i kroz zabavne aktivnosti naučiti što to znači baviti se ribarstvom i uzgojem ribe.
Eko akcija Novalja 2021. imati će opet i svoj zabavni program te bogatu gastronomsku ponudu za sve sudionike i posjetitelje.
Dodatne informacije o LAGUR-u Tramuntana i FLAG-u
Područje LAGUR-a TRAMUNTANA (LAGUR – lokalna akcijska grupa u ribarstvu) ribarstveno je područje koje obuhvaća pet (5) jedinica lokalne samouprave (JLS): gradove Novalju, Rab i Senj te općine Karlobag i Lopar. Prostorni obuhvat LAGUR-a TRAMUNTANA je 1.160,39 km2. Na tom području živi 21.090 stanovnika (gustoća naseljenosti – 36.99 st/km2). Na području LAGUR-a TRAMUNTANA registrirano je 18 iskrcajnih mjesta, od kojih je najznačajnije iskrcajno mjesto Novalja sa 2.316 tona ribe (2016.). Na području LAGUR-a registrirano je 814 ribarskih brodova i brodica u gospodarskom ribolovu. Najzastupljenije vrste u ulovu su glavonošci (hobotnica, muzgavac, sipa i lignja), bijela riba (oslić, pišmolj i trlja blatarica) te rakovi (škamp).
Predmet FLAG natječaja bio je dodjela javne potpore za provedbu aktivnosti u okviru odobrene Mjere 2.B.1. Ulaganje u održivi razvoj ribarstvenog područja (u daljnjem tekstu „Mjera 2.B.1.“) LRSR s ciljem održavanja promotivnih aktivnosti sa svrhom jačanja i iskorištavanja prednosti koje se odnose na okoliš u ribarstvenim i akvakulturnim područjima, uključujući i operacije za ublažavanje klimatskih promjena za vrijeme provedbe LRSR za nositelje projekata koji imaju sjedište/prebivalište unutar ribarstvenog područja FLAG-a.
Rezultati studije pokazuju kako su Francuzi željni putovanja te da će sigurno putovati čim prestanu karantene i zabrane putovanja.
Prema studiji francuskog specijaliziranog turističkog časopisaEcho Touristique, deset trendova obilježit će putovanja francuskih turista u 2021. godini, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj Danijela Mihalić Đurica.
Rezultati studije pokazuju kako su Francuzi željni putovanja te da će sigurno putovati čim prestanu karantene i zabrane putovanja. Većina Francuza u ovoj će godini otputovati u neku od francuskih ili srednjoeuropskih destinacija pri čemu će preferirati boravak u prirodi pa će tako ruralna područja privući veći broj gostiju od gradova. Također, Francuzi će u 2021. u velikom broju rezervirati godišnji odmor putem turističkih agencija koje nude mogućnost otkazivanja rezervacija, vraćanja novca uslijed otkazivanja te putem agencija koje nude pouzdane informacije o sanitarnoj situaciji pojedinih destinacija. Fleksibilnost rezervacija bit će jedan od osnovnih kriterija pri odabiru godišnjeg odmora, a očekuje se i porast last minute rezervacija.
Podaci također pokazuju kako Francuzi u ovoj godini neće putovati na više putovanja, što je do sada bio slučaj, ali će im putovanja biti duža. Zbog aktualne tendencije rada od kuće mnogi će Francuzi spajati godišnji odmor i rad od kuće pa se očekuje porast dugih rezervacija na platformama poput Airbnb-a i Booking-a. Studija dodatno pokazuje kako će striktne sanitarne mjere imati značajan utjecaj kod odabira smještaja, a pojačat će se i primjena beskontaktnih tehnologija na aerodromima te u smještajnim i transportnim jedinicama obzirom da takve tehnologije ulijevaju veće povjerenje putnika u aktualnoj situaciji.
„Francuzi jedva čekaju smirivanje situacije i ponovnu mogućnost prije svega međunarodnih turističkih putovanja, a upravo bi bliske i srednje, ali sigurne destinacije ove godine prema svim istraživanjima mogle najviše profitirati. U skladu s navedenim u veljači pokrećemo ciklus virtualnih događaja, odnosno webinara kojima ćemo zainteresiranim agencijama i organizatorima putovanja predstaviti Hrvatsku kao atraktivnu i sigurnu destinaciju. Pritom će poseban naglasak biti na aviolinijama i trendovima u zračnom prometu jer većina zračnih kompanija, među kojima Air France, Transavia i Volotea, izražava optimizam oko letova za Hrvatsku“, izjavila je Mihalić Đurica.
Dodajmo i kako prema najnovijem istraživanju INTERFACE i platforme ETIM – European Traveller Intelligence Monitor, više od 42 posto Francuza ocjenjuju sigurnost destinacije presudnim faktorom za izbor svoje odmorišne destinacije.
Naturisti će plaže rezervirane za nudiste pronaći praktički na cijeloj hrvatskoj obali Jadrana, kao i bezbroj neslužbenih plaža i dijelova plaža na kojima se susreću gotovo isključivo naturisti.
ID Riva tours izdala je brošuru pod nazivom “FKK u Hrvatskoj ” želeći privući pozornost njemačkih ljubitelja naturizma, ali i skrenuti više pozornosti na Hrvatsku. ID RIVA tours turoperator, specijalista za Hrvatsku sa sjedištem u Münchenu ukazuje na više od 60 godina tradicije naturizma u Hrvatskoj.
Hrvatska je odredište koje se smatra jednim od vodećih nudističkih destinacija s odvojenim plažama za nudiste i to još od 1961. godine. Tada je otvoreno naturističko odmaralište Koversada kod Limskog kanala u Istri koje je posatalo jedno od najvećih objekata te vrste u Europi. Naturisti će plaže rezervirane za nudiste pronaći praktički na cijeloj hrvatskoj obali Jadrana, kao i bezbroj neslužbenih plaža i dijelova plaža na kojima se susreću gotovo isključivo naturisti.
Sada se ID Riva Tours, osjetivši u Njemačkoj porast potražnje za takvim oblikom turizma, odlučio se za tiskanjem posebnog kataloga samo za nudiste.
Inače, turoperator ID Riva Tours iz Münchena već dugi niz godina svojim gostima nudi odabrana nudistička odmarališta i mobilne kućice u nudističkim kampovima. Nudističko krstarenje iz riječke luke u Kvarnerskom zaljevu s klasičnim motornim jedrenjakom MS Planka također je vrlo popularno već dugi niz godina.
Zato je u sezoni 2020. godine pokrenuto i nudističko krstarenje iz luke Trogir u Dalmaciji, koje će se također ponuditi u odabrane datume s MS Mirabela u sezoni 2021. godine. Za iznimno duge pauze za kupanje goste tih brodova vodi se u usamljene uvale, tako da gosti mogu nesmetano “pustiti da im pokrivači padnu”. Vjerni motu “ruku pod ruku s prirodom”, noćenja se odvijaju u malim ribarskim selima ili u osamljenim uvalama.
Sada prvi puta na 16 stranica postoji i brošura ID Riva Toursa o svim ponudama za ljubitelje nudizma. Zainteresirani mogu pregledati brošuru i putem interneta na web stranici www.kroatien-idriva.de , preuzeti je ili naručiti besplatno. Turističke agencije tu brošuru mogu naručiti uz poznate kataloge ID Riva Tours od INFOX-a pod ID Riva Tours, što olakšava odabir njihovim nudističkim gostima.
Na najvećem i najpoznatijem svjetskom Festivalu snijega i leda, koji se održava u Harbinu na sjeveru Kine, po prvi je put izložena ledena skulptura koja predstavlja Hrvatsku, a riječ je o dijelu Dioklecijanove palače, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Kini Franka Gulin.
„Prilikom izrade ledene palače cara Dioklecijana organizatori su ovaj vrijedan spomenik kulture pozicionirali u samo središte izložbe predstavivši palaču kao jednu od rijetkih ostavština Rimskog Carstva koja i danas živi sa svojim stanovnicima. Ovo je odlična prilika za promociju Hrvatske na kineskom tržištu jer je riječ o iznimno popularnom i jedinstvenom svjetskom događaju“, istaknula je Gulin, koja je, zajedno s veleposlanikom Republike Hrvatske u NR Kini Darijem Mihelinom te direktorom Predstavništva Hrvatske gospodarske komore Draženom Holmikom, sudjelovala na samom otvorenju festivala.
Tema ovogodišnjeg 22. po redu Festivala snijega i leda, koji će trajat sve do kraja veljače, je baština svih 18 sudionica Suradnje država Srednje i Istočne Europe i NR Kine. Sam festival je sastavljen od dva glavna izložbena dijela, odnosno od Sun Island rekreativnog dijela uz rijeku Songhua gdje su izložene divovske snježne skulpture te od Ice and Snow World dijela koji je otvoren samo u popodnevnim satima i noću uz posebna osvjetljenja izložbenih primjeraka. Skulpture su veličine zgrada te se izrađuju od blokova leda koji su izvađeni iz rijeke Songhua što je vrlo specifična tehnika koja zahtijeva velike pripreme.
Harbin Ice and Snow Festival održava se svake godine od 1963. u gradu Harbinu na sjeveru Kine u pokrajini Heilongjiang, a danas je najveći i najposjećeniji festival snijega i leda na svijetu koji godišnje privuče više od 18 milijuna posjetitelja. Prvi sudionici na festivalu u početku su bili samo Kinezi, no festival se ubrzo pretvorio u veliko međunarodno natjecanje u izradi ledenih i snježnih skulptura. Harbin je grad sa snažnim ruskim i istočnoeuropskim utjecajem kada je riječ o kulturi i arhitekturi, a tijekom zime zahvaćen je hladnom sibirskom frontom s prosječnim zimskim temperaturama od -25 Celzijevih stupnjeva.
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2020. godini ostvareno 7,8 milijuna dolazaka (37 posto rezultata iz 2019.) i 54,4 milijuna noćenja (50 posto rezultata iz 2019.). Od toga su strani turisti ostvarili 43,1 milijun noćenja (45 posto rezultata iz 2019.), dok su domaći gosti ostvarili 11,3 milijuna noćenja (82 posto rezultata iz 2019.).
„Unatoč pandemiji i izazovima, možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2020. godini. Brojke od 54 milijuna noćenja dokaz su da se sektor turizma brzo i kvalitetno prilagodio novonastalim okolnostima. Važno je naglasiti da je Hrvatska zbog dobrih epidemioloških prilika bila prepoznata kao sigurna destinacija, a na tome moramo nastaviti raditi i u 2021., na produženju vršnog dijela turističke godine i osiguravanju otpornosti sektora turizma. Potrebno nam je daljnje povećanje kvalitete, razvoj novih turističkih proizvoda s dodanom vrijednošću te odgovorno i održivo upravljanje turističkim destinacijama i infrastrukturom. I ove godine jedan od glavnih motiva ili čak uvjeta putovanja jest sigurnost, stoga je naš fokus na kvalitetnim i ciljanim informativnim kampanja, koje će nam osigurati vidljivost na najvažnijim emitivnim tržištima. Vjerujem da u ovoj godini, uz cjepivo i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i uz dosadašnje iskustvo, možemo očekivati željena turistička postignuća“, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
„Nakon vrlo izazovne i zahtjevne 2020. godine, u kojoj je, usprkos svemu, naša zemlja ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu, pred nama je važno razdoblje u kojem ćemo provoditi aktivnosti sa svrhom daljnjeg pozicioniranja Hrvatske kao sigurne, dobro pripremljene i kvalitetne turističke destinacije. Podsjećam da je u tijeku provedba komunikacijske platforme Croatia Full of Magic koja na društvenim mrežama postiže iznimno dobre rezultate, a od sredine siječnja i tijekom veljače na najvažnijim europskim i svjetskim tržištima provodit ćemo novu on line kampanju Croatia Full of New Beginnings uz #CroatiaWishList2021 koja će za cilj imati skretanje pažnje na Hrvatsku kroz nove početke i nove lijepe i pozitivne želje u 2021. godini“, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, nadodavši kako će pozivne promotivne kampanje krenuti u ožujku odnosno na proljeće, kada se očekuje prva veća realizacija turističkog prometa sa ključnih europskih tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne i cestovnim pravcima.
Tijekom 2020. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (13,5 milijuna) te na Kvarneru (11 milijuna noćenja), dok je u Zadarskoj županiji ostvareno 9,8 milijuna noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 9,3 milijuna noćenja, Šibensko-kninska županija zabilježila je 4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska 2,9 milijuna noćenja, a Ličko-senjska županija 1,9 milijuna noćenja. Grad Zagreb je u 2020. godini zabilježio 807 tisuća noćenja, dok je na kontinentu u prošloj godini ostvareno 1,1 milijun noćenja, od čega je najviše noćenja realizirano u Karlovačkoj (213 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj (205 tisuća noćenja) i Osječko-baranjskoj županiji (119 tisuća noćenja).
Na nacionalnoj je razini u prošloj godini najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (12,7 milijuna noćenja), Slovenije (8,3 milijuna noćenja), Poljske (4,6 milijuna noćenja), Češke (3,5 milijuna noćenja) i Austrije (2,5 milijuna noćenja), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (22,3 milijuna noćenja), kampovima (8,8 milijuna noćenja) te hotelima (7 milijuna noćenja). Destinacije u 2020. godini s najviše ostvarenih noćenja su Vir, Rovinj, Medulin, Poreč, Mali Lošinj i Crikvenica.
Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u Hrvatskoj ostvareno više od 140 tisuća noćenja
U razdoblju od 24.12.2020. do 6.1.2021., odnosno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, u Hrvatskoj je ostvareno 33.924 dolazaka i 141.492 noćenja što predstavlja 17 posto dolazaka i 26 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju godinu ranije. Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (58.978 noćenja) te hotelima (40.054 noćenja). Tijekom promatranog razdoblja domaći su turisti ostvarili najviše noćenja (64 posto od svih ukupnih noćenja u navedenom razdoblju), a zatim slijede turisti s tržišta Njemačke, SAD, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Gledajući po destinacijama, najviše noćenja u promatranom razdoblju ostvareno je u Zagrebu, Rovinju, Splitu, Opatiji i Poreču.
Bajkoviti parkovi s Orašarima „na straži“, nenadmašna ljepota adventskih dekoracija, gastronomski specijaliteti inspirirani blagdanskim obiljem te čokoladne delicije kao „šećer na kraju“ učinit će Opatiju nezaobilaznom destinacijom ove zime!
Gradske ulice, parkovi, trgovi i znamenitosti ukrašeni su raskošnije no ikada prije, a blagdanska atmosfera ispunila je svaki kutak hrvatske kolijevke turizma.
Najljepši Advent uz more i ove će zime u prilagođenom obliku Opatiju ponovo ukrasiti svečanim blagdanskim ruhom. Zima u ovoj slavnoj europskoj destinaciji duge tradicije donosi posebne draži i iskustva: zvuk božićne glazbe u parkovima i na ulicama, šetnje na ljekovitom zraku uz samu morsku obalu, opuštanje uz posebne wellness tretmane u hotelima i spa-centrima.
ADVENTSKA RAZGLEDNICA OPATIJE OBIŠLA JE CIJELI SVIJET
Ljepota opatijskog Adventa, osvijetljenog s više od 20 kilometara lampica, nekoliko svjetlosnih instalacija, preko 10 tisuća dekorativnih elemenata, u tisućama fotografija i video-snimaka svakodnevno obilazi cijelu Hrvatsku i svijet, tako su čaroliju Adventa u Opatiji osjetili ne samo oni koji su ga doživjeli iz prve ruke, već virtualno i stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj i inozemstvu, koji se ovih blagdana dive opatijskom „zimskom čudu“.
Za one koji u toj čaroliji požele uživati i uživo, važno je napomenuti kako su opatijski hoteli otvoreni i nude posebne ponude tijekom prosinca.
Photo by Petar Kurschner
Ovogodišnji Advent zamišljen je kao šetnja prekrasno okićenim lokacijama uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.
WTTC objavio novo izvješće o Sigurnom i nesmetanom putovanju u „novom normalnom“
Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC), koje predstavlja globalni privatni sektor za putovanja i turizam, predstavlja veliko izvješće u kojem se pružaju globalne smjernice za sigurno i nesmetano putovanje, a koje se odnose na identitet i sigurnost putnika u „novom normalnom“.
Inicijativa „Sigurno i nesmetano putovanje“, koja je izdala ovo izvješće ima za cilj omogućiti nesmetano, sigurno putovanje koje uključuje i zračna i ne-zračna putovanja, kroz pristup za provođenje sustavne biometrijski verificirane identifikacije u svakoj fazi putovanja.
Značaj inicijative prepoznat je i od strane G20 grupe na nedavnom ministarskom sastanku, pri čemu su mu sve zemlje dale svoju punu podršku.
Prema nedavnom istraživanju Amadeusa, tehnologija i inovacije bit će ključne za izgradnju povjerenja putnika i oporavak industrije.
Četiri od pet (84%) putnika kaže da bi im tehnologija pojačala povjerenje u putovanja u sljedećih 12 mjeseci.
Savjetujući se s više od 350 dionika od 2018. godine, WTTC je razvio jasnu viziju za nesmetano i sigurno putovanje te je definirao putokaz za vođenje ove inicijative.
Autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno u budućnosti će određivati tijekove i rezultate turističke sezone, a upravo su to komparativne prednosti hrvatskih vinarija
Zagreb, 9. prosinca 2020. – U pandemiji potrošnja vina na globalnoj razini se prepolovila, zbog ograničenja kretanja situacija se nije popravila ni nakon lockdowna. Velike gubitke u sektoru nije ublažio ni porast internetske prodaje vina, a najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u. Iako je turistička sezona ublažila veliku štetu i katastrofične prognoze pa su hrvatski vinari zabilježili manji pad prodaje od prosjeka, s obzirom na mjere koje su upravo na snazi teško je bilo što predvidjeti, istaknuto je danas na međunarodnoj online konferenciji „ITER VITIS – konkurentno i sigurno“.
„Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom i jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu i vinski turizam koji je više od prodaje vina. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja“, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“, koja je u suradnji sa Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, Vinarsko vinogradarskom udrugom Zagrebačko vinogorje i Hrvatskom udrugom za turističke i kulturne rute “Tur Kultur” te uz potporu Grada Zagreba i TZ Grada Zagreba, organizator konferencije.
„Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija“, zaključila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
„Konkurentnost i sigurnost čimbenici su koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata. Navedeno možemo potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu“, poručio je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
U vinski turizam 8,8 milijuna eura
„Sinergijsko djelovanje vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je njihovog dodatnog razvoja – s jedne strane promovirati hrvatska vina na stranim tržištima, kao i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način također jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti COVID-19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora“, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Istaknuo je kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga je u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaone vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.
Potrošnja vina na globalnoj razini pala za 50 posto
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam rekao je da gotovo sve hrvatske vinarije više od 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu.
„Kolika je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci sa 7,7 milijuna dolazaka i 54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto – a što je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina“, istaknuo je Kovačević te dodao kako se unatoč krizi moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza čine gotovo 95 posto.
Najviše vinograda imaju Španjolci, najviše vina proizvedu Talijani, a najviše od vina zarade Francuzi. Njemačka, Velika Britanija i Amerika najveći su uvoznici vina, a kada je o uvozu riječ, zanimljiv je podatak da gotovo svaka druga boca nije proizvedena u zemlji u kojoj se popije. Ove zanimljive podatke otkrio je dr. sc. Edi Maletić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a Emanuela Panke, predsjednica Europske kulturne rute Iter Vitis i Stefano Dominioni, direktor Europskog instituta za kulturne rute Vijeća Europe govorili su o važnosti kulturnih ruta za održivi turizam te promociju i brendiranje destinacije.
Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom“.
