Category

Blog

Category

[:HR]SAČUVAJMO LJEPOTU I ČISTOĆU NAŠEG MORA

U posljednje vrijeme društvenim mrežama širi se ironična inačica najnovijeg slogana koji inozemne goste poziva u Hrvatsku. Krilatica Full of life zamijenjena je ciničnim „Full of oil“ i popraćena „prigodnim“ fotografijama na kojima su nimalo privlačni prizori područja pogođenih naftnim katastrofama. Facebook korisnici, ali i eminentni stručnjaci na području biologije i srodnih znanosti, time su na duhovit način izrazili svoj revolt povodom uvođenja naftnih platformi na Jadran, a njihovu negodovanju pridružujemo se i mi! Naime, vrtoglave novčane cifre, visoke mjere sigurnosti i ostali benefiti koje navode pristalice ove inicijative, ipak ne mogu nadjačati naše osnovne argumente – ugrožavanje domaćeg turizma, najprofitabilnije nacionalne gospodarske grane, te onog najvažnijeg – samog ekosustava.

ne naftnim platformama
Fotografija: Recimo NE naftnim platformama na Jadranu

Posljednjih mjeseci popularni mediji i društvene mreže užarili su se od rasprava na temu uvođenja naftnih platformi na Jadran, o kojemu je nacionalna vlada svojedobno odlučivala na sjednici zatvorenoj za javnost. Već je ova činjenica izazvala opravdano negodovanje građana, koji su tako isključeni iz procesa donošenja važne odluke koja definira budućnost regije. Najsvježije rasprave na ovu temu održane su u petak 27.03., u sklopu tribine u organizaciji „Slobodne Dalmacije“, na kojoj se nastojalo objektivno i konstruktivno sagledati argumente protivnika i pristalica ove inicijative.

Okrug GornjiFumija_1

Tom se prilikom moglo čuti da popis prednosti koje donosi implementiranje ove ideje uključuje oko 6 milijardi kuna od ukupnih prihoda koje idu direktno u državni proračun; istaknut je i primjer Istre koja je vrhunska turistička destinacija unatoč 19 platformi u blizini njezine obale, a stavljen je naglasak i na visoke sigurnosne standarde koji ne ostavljaju mjesta za zabrinutost. No, zbog čega je naš odgovor na pitanje: zašto ne bismo i mi lijepo živjeli od nafte kao Dubai ili Norveška, i dalje izričito NE?

MANJAK POVJERENJA U SUSTAV PREVENCIJE EKOLOŠKIH INCIDENATA

Kako je istaknuo prof. dr. sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora, baš nijedna dosadašnja administracija nije bila sposobna adekvatno zaštititi Jadran u smislu prevencije, odnosno promptnog djelovanja i sprječavanja štete u slučaju ekološkog incidenta. Facebook stranice koje okupljaju protivnike ove inicijative, idu još dalje i navode primjer dvaju brodova koji su se za posljednje bure nasukali na splitskom Marjanu. Činjenica da su tek nakon 6 dana i upozorenja udruge „Sunce“ oko brodova postavljene plutajuće brane, ne ulijeva povjerenje građanima koji se opravdano pitaju kako će se sustav nositi s najvećim mogućim standardima očuvanja okoliša.

A da itekako imaju razloga za brigu, pokazuje već i sama planirana udaljenost platformi od obale! Iako bi prema spomenutim „visokim ekološkim standardima“ ista trebala iznositi najmanje 23 kilometra, u Hrvatskoj je ona postavljena na svega 6 (!), da ne spominjemo nesagledive posljedice koje bi eventualni izljev s naftovoda, a koji je mnogo češći nego onaj s tankera, u malom i zatvorenom moru poput Jadranskog mogao imati po ekosustav!

sakarun www.dugiotok.hr

UGROŽAVANJE NACIONALNOG TURIZMA – JEDINE ISTINSKI PROFITABILNE GOSPODARSKE GRANE.  Koliko god nas pobornici „basnoslovne“ zarade od nafte i plina uvjeravali da ova djelatnost može koegzistirati sa drugim gospodarskim granama, smatramo da ipak nije tako. Stručnjaci iz udruga za očuvanje okoliša i održivi razvoj, poput dipl. ing. biologije i ekologije Mosora Prvana, navode primjer talijanske pokrajine Basilicate, regije gospodarski vrlo slične našoj Dalmaciji, iz koje dolazi čak 70% talijanske nafte i plina. Paralelno s iznimno uspješnim vađenjem „crnog zlata“ neumitno su nestale udarne gospodarske djelatnosti regije – turizam, ribarstvo, poljoprivreda – a naročito proizvodnja vina i maslina. Spomenute su djelatnosti ujedno i neodvojiv dio identiteta Dalmacije, kojemu bi sličan scenarij zadao grub udarac, da ne govorimo koliko bi prizor industrijskih strojeva na samo 6 km od obale bio „privlačan“ našim gostima.

DSC_2099

Ovaj je stav lako potkrijepiti i brojkama – godišnji prihodi od turizma (oko 7.5 milijardi eura godišnje), ribarstva i marikulture (100 milijuna eura godišnje) zajedno ipak vrijede više od istraživanja nafte (procjena je od 500 do 800 milijuna kuna u 5 godina), a gorespomenuta bi „kartolina“, sa naftnom platformom umjesto relaksirajućeg prizora mora ili planine, uspješno odbila goste i bez ikakvog naftnog incidenta, koji bi za domaći turizam značio doslovno stavljanje ključa u bravu.

Stoga toplo podržavamo sve koji su snažno protiv ove inicijative, koja je potencijalno opasna, kako za naš ekosustav, tako i za stoljećima stvaran, prepoznatljiv identitet regije, a samim time i za udarnu nacionalnu gospodarsku granu, jednu od rijetkih kojom se domaće gospodarstvo može istinski podičiti – a to je uspješan, vrlo atraktivan turizam koji je glas o našoj zemlji pronio i do najudaljenijih kutaka zemaljske kugle.

Foto: arhiva turističkih zajednica[:]