Tag

Hvar

Browsing

 

Hvar je nešto posebno

Hvar je čudesan i znamenit po svemu, po prirodi koja je ovdje oslikala jedan od najljepših pejzaža Mediterana, po ugodnoj i zdravoj klimi, čistom i nezagađenom krajoliku, po opojnom mirisu lavande, vrijesa i ružmarina, bistrini i modrini mora i čarobnim krajolicima podmorja, po vedroj svakodnevnici, drevnoj i slavnoj povijesnici, po renesansnim pjesnicima i jednom od prvih građanskih kazališta u Europi, po ženstvenoj urbanoj puti, kulturno umjetničkoj baštini, po najdužoj tradiciji organiziranog turizma, po svojim duhovnim i šarmantnim domaćinima i njihovoj nemjerljivoj ljubavi prema svome gradu, po magičnoj moći da zanese i trajno zarobi svakoga koga put ovamo donese.

Kako to objasniti?

Jednostavno, Hvar je nešto posebno!

Tekst: Marinko Petrić

Turistička zajednica grada Hvara

Trg sv. Stjepana b.b.
21450, Hvar
Tel: 021 742 977

Foto i tekst: Arhiv Tz grada Hvara

[:HR] 

Sve dragocjenosti mediterana u njihovom punom sjaju obuhvatio je hvarski Stari Grad. Osnovan još 384. godine kao starogrčki grad Faros, nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale. Posjetite li Stari Grad, uvjerit ćete se zašto su najeminentniji svjetski turistički časopisi u nekoliko navrata naš najsunčaniji otok uvrstili među najpoželjnije destinacije na svijetu. Čudesni podvodni svijet Hvara, osim očaravajuće flore i faune, skriva i ostatke potopljenih brodova, te je pravi raj za ronioce svih kategorija. Pobornici aktivnog turizma biti će oduševljeni i biciklističkim stazama, a turisti-planinari vrhom – vidikovcem Sv. Nikole na kojem je u 15. St. sagrađena i crkvica.

Nemojte otići sa Hvara a da niste probali ukusne Starogrojske Paprenjoke, izvrsne slastice od lavande i koju kapljicu najpoznatijeg hvarskog vina – plavca. Šarenilo ljekovitog bilja i vinove loze čini kolorit znamenitog Starogradskog polja. Posebnost ovog vrijednog lokaliteta leži u raspodjeli zemljišnih čestica, koje su se, zahvaljujući suhozidima koji označavaju njihove međe, održale do današnjeg dana te su „praktično nepromijenjene“ od antičkih vremena i samim time jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje kakav se koristio još za starih Grka. Zahvaljujući ovoj osobitosti, polje je uz povijesnu jezgru grada, 2008. godine stavljeno pod zaštitu UNESCO-a, a i samo sadrži više od 100 arheoloških lokaliteta, kao što su rimske villae rusticae i grčke kule (Kupinovik, Maslinovik).

Uz ovaj jedinstven spoj prirode i povijesnih znamenitosti, svakako nemojte zaobići Tvrdalj – najpoznatiju građevinu Starog Grada, koju je čitavog svog života brižljivo podizao pjesnik, kršćanski mislilac i graditelj Petar Hektorović. Riječ je o građevini koja spaja obrambeni i ladanjski tip arhitekture (kaštel i dvorac) što joj daje poseban izgled utvrđene renesansne vile. Kao što je latinskim natpisima naznačeno, započet je kao ljetnikovac, a ostavljen potomstvu kao zaokruženi mirkokozmos posvećen Stvoritelju svega (OMNIVM CONDITORI). Iz natpisa također saznajemo da je pjesnik sagradio Tvrdalj za sebe i svoje prijatelje, ali i za putnike i siromašne (PRO ITINERANNTIBUS i PRO PAUPERIBUS), a čudesna je njegova znamenitost ribnjak s bočatom vodom u kojoj slobodno žive cipli, te mala kula nad njim, s kamenim gnijezdima za golubove i rupama za vrapce. Teško je izdvojiti samo nekoliko starogrojskih vrednota na koje smo ponosni, ali kada bi baš morali, bila bi to upravo ova dva dragulja hrvatske i svjetske kulturne baštine.

Turistička zajednica grada Starog Grada

Obala dr. Franje Tuđmana 1
21460 Stari Grad
Tel: 021/765-763

Foto: Arhiv TZ Starog Grada[:en][nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Stari Grad”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Stari-Grad_1.jpg[/image]
[image caption=”Stari Grad”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Stari-Grad_6.jpg[/image]
[image caption=”Stari Grad”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Stari-Grad_4.jpg[/image]
[image caption=”Stari Grad”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Stari-Grad_2.jpg[/image]
[image caption=”Stari Grad”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Stari-Grad_3.jpg[/image]
[image caption=”Stari Grad”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Stari-Grad_5.jpg[/image]
[image caption=”Starogradsko polje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Starogradsko-polje.jpg[/image]
[image caption=”UNESCO heritage”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/UNESCO-heritage.jpg[/image]
[image caption=”Stari Grad Petar Hektorović”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/StarigradHektorovic_2.jpg[/image]
[image caption=”Stari Grad Petar Hektorović”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/StarigradHektorovic.jpg[/image]
[image caption=”Stari Grad”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Old-part-of-town-Stari-Grad.jpg[/image]
[image caption=”Poluotok Kabal”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Poluotok-Kabal.jpg[/image]
[/nivo]

I f you visit the Stari Grad, you’ll realize why the world’s most eminent tourist magazines on several occasions ranked our sunniest island among the most desirable destinations in the world. Its crystal clear sea offers not only enjoyment in swimming, but also sights to show only to a select few. The marvelous submarine world of Hvar hides the remains of sunken ships is a true paradise for divers of all categories. Lovers of active tourism will be delighted with biking trails, and the mountaineers with the St. Nicholas peak with a 15th century church.

Do not leave Hvar without tasting delicious Paprenjok – famous Stari Grad cookies – brand, cakes made of lavender, and Plavac – Hvar’s most famous wine varietals. Founded in the year 384 as ancient Greek city of Pharos, Stari Grad is located on the west side of the island, at the bottom of the bay of Stari Grad. A patchwork of medicinal herbs and grape vines make the coloring the renowned Stari Grad Plain. The particularity of this valuable locality lies in the distribution of land parcels, which are, thanks to the stone walls that mark its boundaries “practically unaffected” since geometric division of the country as it was at the time of the ancient Greeks. Thanks to this peculiarity, the plain was, along with the historic core of the city, placed on the UNESCO World Heritage list in 2008. The plain itself contains more than 100 archaeological sites, such as the Roman villae rusticae and the Greek towers (Kupinovik, Maslinovik).

Tvrdalj is built in a construction that combines defensive and rural type of architecture (a castle and a palace), which gives it a distinctive look of a fortified Renaissance villa. As indicated by Latin inscriptions, it started out as a summer residence, and left to posterity as an allround microcosm dedicated to the Creator of all things (OMNIVM CONDITORI). The inscriptions also tell us that the poet built Tvrdalj for himself and his friends, but also for travelers and the poor (PRO ITINERANNTIBUS and PRO PAUPERIBUS). Its remarkable notability is a pond with brackish water in which freely live mullets, and a small tower above it, with stone nests for pigeons and holes for sparrows. It is difficult to single out just a few Stari Grad sights we are proud of, but if we had to, we would emphasize precisely these two jewels of both Croatian and world’s cultural treasure.

Tourist board Stari Grad

Obala dr. Franje Tuđmana 1
21460 Stari Grad
Tel: 021/765-763
[styled_link link=”http://www.stari-grad-faros.hr” variation=”slategrey”]www.stari-grad-faros.hr[/styled_link]

Foto: Arhiv TZ Starog Grada[:]

[nivo effect=”fade” slices=”3″ directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Hvar”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Hvar.jpg[/image]
[image caption=”Hvar”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Hvar2.jpg[/image]
[image caption=”Hvarska lavanda”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Hvar3.jpg[/image]
[/nivo]

Grad Hvar

Zahvaljujući svom položaju u središtu pomorskih i trgovačkih putova od samih početaka civilizacije Hvar je bio utočište i inspiracija raznim kulturama koje započinju u ranom neolitiku i nastavljaju se preko helenističke i rimske kulture do renesanse i baroka.

Dok je nekad Hvar bio glavna venecijanska luka na istočnoj strani Jadrana, danas je omiljeno odredište svjetskih jet-settera koji tamo dolaze sa svojim luksuznim jahtama. Na brdu iznad grada nalazi se tvrđava sa koje spuštaju gradske zidine koje su nekad štitile plemićke palače od nasrtaja raznih osvajača. Danas se u tim istim palačama nalaze najbolji hvarski restorani i barovi u kojima hedonisti uživaju u bogatoj otočkoj gastronomiji.

Skriveni Hvar

Na samo desetak minuta vožnje od grada Hvara postoji jedan totalno drugačiji Hvar, spreman otkriti svoje tajne tek pokojem slučajnom prolazniku ili avanturistu u potrazi za novim uzbuđenjima i saznanjima. Hvar je prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom, vinogradima plavca, stablima maslina, poljima lavande, beskrajnim suhozidima. Ovaj Hvar je skriven od turista željnih samo dobre zabave.

Na otoku postoji nekoliko napuštenih starih sela koje turisti željni istraživanja uspijevaju trgnuti iz sna.

Malo Grablje skriveno je u kanjonu kroz koji je nekad prolazio Općinski put, Via communis, koji je povezivao antičko naselje na mjestu današnjeg Hvara i grčki Pharos, odnosno rimsku Phariu. Selom dominira crkva Svetog Tudora iz 19. stoljeća, koja se otvara samo 2 puta u godini—prve nedjelje u svibnju i prve nedjelje u listopadu.

Samo dva kilometra uzbrdo smješteno je Velo Grablje, osnovano u 15. stoljeću. Područje oko Velog Grablja bilo je naseljeno od neolitika o čemu svjedoče nalazi u Babinoj špilji. Nakon što je filoksera uništila vinograde, mnogi stanovnici Velog Grablja kao i ostalih gradova i sela bolji život potražili su u Amerikama i Australiji. Oni koji su ostali u selu počeli su sa proizvodnjom eteričnih ulja ružmarina i lavande. Već 1892. osnovana je “Ružmarinska zadruga”, prva takva zadruga u Hrvatskoj.

Stari Grad smatra se najstarijim gradom u Hrvatskoj. Osnovali su ga Grci 385. prije Krista i dali mu ime Pharos. Iza grada nalazi se najplodnije i najveće polje na jadranskim otocima koje je do današnjih dana sačuvalo grčku parcelizaciju te je od 2008. godine pod zaštitom UNESCO-a.

Put omeđen ružmarinom, kaduljom, vrijesom, lavandom i ostalim mediteranskim raslinjem vodi do najvišeg vrha otoka, Svetog Nikole. Podno Svetog Nikole smještena je Sveta Nedija, malo selo koje se proslavilo proizvodnjom najboljeg crnog vina – Plavca.

Vrboska je malo ribarsko naselje koje su u 15. stoljeću osnovali ribari iz obližnjeg sela Vrbanj. Radi kanala koji zalazi duboko u kopno i nekoliko malih mostova koji povezuju dvije obale, Vrboska je poznata kao Mala Venecija.

Nakon lutanja po skrivenim mjestima otoka Hvara, najbolje se odmoriti u napuštenom, ali dobro očuvanom selu Humac osnovanom u 17. stoljeću koje se smatra etnografskim spomenikom. Nad selom je crkva Svetog Ivana i Pavla iz 1897. koja je danas otvorena samo jednom godišnje, 26. lipnja.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Staro Hvarsko kazalište”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Hvarsko-kazaliste.jpg[/image]
[image caption=”Hvarsko kazalište danas”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/hvarsko-kazaliste_1.jpg[/image]
[image caption=”Hvarsko kazalište”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/hvarsko-kazaliste_2.jpg[/image]
[image caption=”Robinja u hvarskom kazalištu”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Robinja-u-kazalistu-prije-2006.jpg[/image]
[/nivo]

Hvarsko povijesno kazalište – najstarije javno/komunalno kazalište Europe, ususret 400-toj obljetnici

Hvarsko povijesno kazalište spomenik je od nacionalnog značaja za republiku Hrvatsku, i jedan od najznačajnijih spomenika svoje vrste u Europi.
Smješteno je na prvom katu zgrade Arsenala, brodogradilišta i spremišta za komunalnu galiju iz sredine 16.st. Kao ključni objekt lučkih uređaja, smješten je u središtu urbanističke jezgre grada Hvara.

Iako je skromnih dimenzija, skladnim renesansnim oblicima spada u jedan od najljepših i najbolje sačuvanih na Mediteranu. Oštećenja koju su mu nanesena 1571. g. napadom Turaka, te eksplozijom baruta na gradskoj citadeli 1579. g., rezultirala su izgradnjom potpornih lukova u prizemlju i povišenjem objekta, što je dalo mogućnost korištenja prvog kata. Knez Petar Semitecolo, svojom je vizionarskom i demokratskom upravom, sanirao Arsenal i postigao socijalni mir u Komuni. Ta je postignuća obilježio natpisom na istočnim vratima prizemlja Arsenala: ANNO PACIS PRIMO MDCXI – PRVE GODINE MIRA 1611. Nakon izgradnje Fontika s reprezentativnim renesansnim lukovima prema trgu i terasom s Belvederom, istočni dio prvog kata uređen je u prostranu dvoranu s pozornicom koja je trebala poslužiti za kulturna i društvena događanja.

Završetak ovih radova Semitecolo je obilježio natpisom nad glavnim ulaznim vratima na Belvederu, ANNO SECVNDO PACIS MDCXII – DRUGE GODINE MIRA 1612. Znakovito jest da je Semitecolo obilježio socijalni mir izgradnjom prostora kulturne namjene i to u vremenu kada je u Europi postojalo tek nekoliko dvorskih i akademijinih ( privatnih ) kazališta. Štoviše, otvorivši ovakav prostor za sve žitelje Komune, napravio je povijesni iskorak u demokratizaciji kulture u Europi. Iako nam povijest, sve do 1712. g. nije ostavila traga o izgledu i scenskom korištenju teatra, pisani povijesni dokumenti iz 17.st. nam svjedoče da je prostor bio u namjeni.

Slijedeći povijest nastajanja prvih teatara Europe, koja su sva bila privatna ( namijenjena povlaštenim staležima ), hvarsko je Kazalište treće po starosti, a prvo kazalište otvoreno javnosti, bez obzira na stalešku pripadnost.
Danas sačuvan interijer Kazališta, prvi put izgrađen 1803.g. kada je osnovano Kazališno društvo ( prvo svoje vrste u Europi ), mijenjao se i dorađivao do 1900. g. Stilski pripada neobaroku i kao takav se uvrštava u desetak sačuvanih baroknih i neobaroknih teatara Europe.

Kazališno je društvo vodilo i program Kazališta. U kazališnim sezonama, koje su bile vezane za vrijeme karnevala, u hvarskom su kazalištu nastupale domaće i strane scenske i glazbene amaterske i profesionalne kazališne družine. Gostovale su dramske grupe i kazališta iz Splita, Zadra, Dubrovnika, Ancone i Barija. U jednoj se sezoni znalo održati i do 36 priredaba, među njima drame i komedije, kantate, koncerti i opere. Bogat scenski život Kazališta nastavljen je i u 20. st. kada su u njemu nastupale kazališne kuće i ansambli iz mnogih gradova bivše države.

Može se reći da je u bližoj povijesti tek jednom obilježena obljetnica ovog objekta. Akademik dr. Grga Novak i Akademija, zajedno s hvarskom općinom i Centrom za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, 1972.g. obilježili su 360 – tu obljetnicu Kazališta.
Stoga je predstojeća obljetnica hvarskog Kazališta datum od izuzetne kulturno-povijesne važnosti za Hvar i Hrvatsku.

Viši kustos Muzeja hvarske baštine, Mirjana Kolumbić, prof.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Fešta Forske Pulene”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene.jpg[/image]
[image caption=”Fešta Forske Pulene”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene3.jpg[/image]
[image caption=”Fešta Forske Pulene”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene2.jpg[/image]
[/nivo]

Hvar – metropola mora

Grad koji se diči epitetom jednog od najstarijih centara bavljenja organiziranim turizmom, uz Opatiju i Kaštela, ne živi na staroj slavi – kreće u nove izazove pa je u listopadu bio domaćin susreta starih brodova, te starta s gradnjom hvarske galije.

Udruga Hvar-metropola mora, te Grad Hvar i Jedriličarski klub Zvir – zajedno su krenuli u novi projekt.

Osim što su organizirali 1. susret tradicionalnih brodova Dalmacije imena Fešta forske pulene održanom u listopadu, ne posustaju već su pred začetkom realizacije još jedne odlične ideje, a sve u svrhu promicanja hvarskog turizma. Oni, naime, žele onu legendarnu galiju Sv. Jerolim, s koje je jedina na svijetu sačuvana pulena iz tog doba (pramčani ukras broda, u ovom slučaju zmaj imena Zvir) napraviti – nanovo!
– Već godinama upravo Lepantskom bitkom i sudionicima, među kojima je i hvarska galija, predmet su istraživanja dr.sc. Tonča Tadića i prema njegovim nacrtima, sakupljamo dokumentaciju kako bi izgradili pravu galiju, onu drvenu iz 16. stoljeća. Radi se o brodu, izuzetno plitkom, dugom 42 i širokom 5 metara, sa 26 klupa na kojima su bila po tri veslača, znači 138 veslača glumilo je pogon galiji, uz vojnike i topovsko naoružanje koje je tada bilo neophodno za bitku. Naša ideja, uz podršku Grada Hvara i gradonačelnika Pjerina Bebića, je da napravimo galiju za turističke potrebe, no i pravu atrakciju na našem Jadranu – doznajemo detalje jednog sna od tajnika Udruge Tonča Buzolića Lojka.
Jer grad koji se diči epitetom jednog od najstarijih centara bavljenja organiziranim turizmom, uz Opatiju i Kaštela, ne živi na staroj slavi – kreće u nove izazove pa je jedan od njih svakako bio i susret tradicijskih brodova.

Hvarani su udomili posade onih drvenih ljepotica od koje svaka broji minimalno pedeset godina u svom životnom kalendaru, pa su tako u hvarskom mandraču bili vezani leuti (iz Splita je doplovio leut start jedno stoljeće), pa kaići, gajete, trabakuli, batane, pasare, bracere…
– Ovim povratkom u prošlost čuvamo našu bogatu pomorsku baštinu, pa dogodine očekujemo i dolazak falkuša i svih drvenih jedrenjaka, za koje vrijedi samo jedno pravilo – da budu što vjerniji originalu, bez puno nadogradnje – nastavlja priču Darko Šoša, predsjednik Udruge Hvar-Metropola mora.

Smotra je tako na tren vratila u prošlost i same Hvarane ali i njihove goste, koji obožavaju boraviti na najsunčanijem otoku na Jadranu, no novi programi, novi izazovi koji se mogu ponuditi turistima, svakako nisu naodmet što se odmah vidjelo i reakcijom na ovaj događaj gdje su svi imali samo riječi hvale.

Smotra je naime oduševila sve – pravi pogodak bilo je to predstavljanje drvenih ljepotica, koje po godinama u životnom kalendaru baš i nisu u cvijetu mladosti, no njihova ljepota utkana vrijednim rukama naših kalafata, pomoraca i ribara nikada neće izblijediti.

Izvor: TZ grada Hvara
Foto: Boris Kragić