Tag

Mačkare Cetinskog kraja

Browsing

Mačkare cetinskog kraja uvrštene su na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske

Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju.

Ove godine održat će se jubilarni peti put, 2. ožujka. Brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu – rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima.

Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u gradu Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.

Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci.

Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju).

Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike.

Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.

Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.

Gostovanje u Italiji i u Đakovu

Didi s Kamešnice – Gljev pronijet će naše običaje i bogatu tradiciju i izvan granica domovine – 16. i 17. veljače bit će gosti 24. izdanja karnevala „Su Carrasegare Antigu Samughesu” u gradu Samugheo i Oristanu iz provincije Oristano na Sardiniji. U povorci će, uz mnogobrojne i raznolike domaće skupine, sudjelovati i maškare iz Molisea i Basilicate.

Iznimno vrijedna publikacija „Didi s Kamešnice“ promovirana je 31. siječnja u Alkarskim dvorima. U izdanju Hrvatskog fotosaveza – mladi za mlade – vizualno privlačna publikacija rezultat je niza fotoradionica za djecu i mlade održanih od 2014. do 2018. godine u suradnji s Karnevalskom udrugom Didi s Kamešnice – Gljev.

Uz promociju publikacije otvorena je i istoimena izložba fotografija te izložba pokladnih maski, radova učenika OŠ Ivana Mažuranića iz Obrovca Sinjskog. Glavni cilj – upoznati djecu s kulturom i običajima ispunjen je u potpunosti – baština u Cetinskoj krajini živi kroz sve naraštaje,  nasljeđuje se, prenosi s koljena na koljeno i obogaćuje.

Svakako treba spomenuti i gostovanje Bajagićkih mačkara na Đakovačkim bušarima, najvećoj pokladnoj manifestaciji istočne Hrvatske koja ove godine 25. put (16. veljače) oživljava pokladne običaje, pjesmu, ples i ludost na ulicama grada Đakova.

Projekt „Sinj u sridu“ je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Fotografije: Nikola Belančić, Željko Zrnčić i Monika Vrgoč

Više: visitsinj.com

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je cetinska-krajina-logo-1-1024x586.jpg