Tag

Turizam Požeško – slavonske županije

Browsing

Atraktivna priroda, zanimljive priče i legende, vrhunska vina i sjajna hrana – stari gradovi u srcu Slavonije jednostavno pozivaju da ih istražite:

Stari grad Velika

Jedan od najimpresivnijih slavonskih starih gradova smjestio se na južnoj strani brda Lapjak u blizini Velike. Nastao u 13. Stoljeću, u početku je bio u vlasništvu veličkih Befekijevaca, a nakon osvajanja Osmanlija postao je u vojnička postaja. Izduženim peterokutnim tlocrtom, čija monumentalna sjeverna fasada izgleda kao prova broda, razlikuje se od svih sličnih utvrda na ovome području. Danas tek djelomično sačuvan, još uvijek izaziva divljenje izletnika i planinara.

Srednjovjekovni grad Kaptol

Jedan od osam srednjovjekovnih gradova na obodu Papuka, nekada je bio ugledni dio Požeškog zbornog kaptola sv. Petra kojeg je u 13. stoljeću osnovala Pečujska biskupija. Kada su u16. stoljeću Slavonijom vladale Osmanlije, tu je živio zloglasni Dizdar aga. Utvrda je obnovljena u 18. stoljeću, a od 19. stoljeća u vlasništvu je Stolnog đakovačkog kaptola. Tu  se živjelo sve do 1943. Danas je Srednjovjekovni grad Kaptol u vlasništvu Požeške biskupije, koja ga planira obnoviti i vratiti mu stari sjaj.

Stari grad Požega

Na mjestu današnjeg parka i Strossmayerovog šetališta u Požegi nekada se nalazio stari požeški burg. Požežani i danas taj dio grada jednostavno zovu Stari grad. Od prvog spomena Castrum de Posege 1227. mijenjali su se njegovi vlasnici – Arpadovići, ugarske kraljevske obitelji, velikaši… I tako sve dok ga 1537. nije osvojila vojska smederevskog paše Mehmeda Jahjapašića. Fra Luka Ibrišimović Sokol s vojskom Požežana oslobodio je grad 1688., a u spomen na ovaj događaj brdo iznad Požege prozvano je Sokolovac.

Stari grad Čaklovac

Izgradili su ga templari u 13. stoljeću, tu su živjeli ivanovci, vlasnik mu je bio ban Petar Keglević, pa Franjo Tahi. U 16. stoljeću osvajaju ga Osmanlije, a čaklovačke age u ovim su krajevima bile na zlu glasu. Najzloglasnijeg među njima, Rustan-agu, ubio je hajduk Franjo Ilinić kojem je aga oteo ženu. I danas ovim krajem kruži legenda o hrabrom hajduku koji je u slavonskim šumama okupio dvjestotinjak hajduka i napadao Osmanlije u čitavom požeškom kraju. Odlaskom Osmanlija u 17. stoljeću Čaklovac propada, a kao uspomena na nekad moćan stari grad ostala je peterokutna kula.

Isusovački dvorac Kutjevo

Na ostacima cistercitske opatije iz 13. stoljeća, isusovci u 18. stoljeću grade impozantni barokni dvorac i njime upravljaju gotovo 50 godina, sve do ukidanja reda 1773. Imanje je vrhunac doživjelo u vrijeme karlovačke obitelji Turković koja je tu živjela do nacionalizacije posjeda nakon Drugog svjetskog rata. Još se i danas u kutjevačkom kraju prepričava legenda o ljubavnoj avanturi carice Marije Terezije i baruna Trenka koji su 1741. godine, punih sedam dana bili zatvoreni u vinskom podrumu dvorca. O njihovoj strasti i danas svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koje kažu, položite li na njega dlan, ispunjava sve ljubavne želje.

Više informacija pronađite na:

www.tzzps.hr

Facebook fan page

naslovna fotografija: Dvorac Kutjevo, fotografije arhiv TZ Požeško – slavonske županije

Sve je spremno za jubilarni 10. po redu sajam Slavonski banovac koji će u Pakracu biti održan 20. listopada, a ovogodišnji će sajam biti rekordan i po broj prijavljenih natjecatelja za Grahfest (80) i po broju izlagača (128).

Čak 80 prijavljenih na Grahfestu, ukupno 128 izlagača na Sajmu:

 

Naime, za Grahfest je prijavljeno ukupno 80 sudionika iz Kaštela, Požege, Stubice, Baranje, Bjelovara, Daruvara, Nove Gradiške, Garešnice, Novske, Jasenovca, Lipika i Pakraca i okolnih naselja. Uz Grahfest, Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika organizira i Gastro prezentaciju na kojoj će se sa ponudom svoga kraja predstaviti udruženja obrtnika iz Splita, Trogira, Kaštela, Zagreba, Vukovara, Siska, Petrinje, Gline, Karlovca, Slunja, Stubice, Požege, Vrbovskog, Garešnice, Krapinskih toplica i Novog Marofa. Sajam započinje upravo događajem vrlo važnim za Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika, a to je predstavljanje knjige „„200 godina stvaranja i zajedništva“ autora Marija Baraća, kojom će biti obilježeno 200 godina službenog i organiziranog bavljenja obrtom na ovom području. Predstavljanje će biti organizirano u gradskoj vijećnici kurije Janković s početkom u 11 sati.
Iako je svečanost otvorenja zakazana za 13 sati u šatoru na Trgu bana Jelačića, sajam Slavonski banovac započinje već od 10 sati degustacijom, prodajom i promocijom proizvoda na prigodnim štandovima. Iz Turističke zaednie Grada Pakraca su nam potvrdili da će na sajmu izlagati ukupno 128 izlagača što je također rekordan broj, a osim izlagača iz cijele kontinentalne Hrvatske (Osijek, Zagreb, Varaždin, Sisak, Bjelovar, Požega, Slavonski Brod…), gosti će biti i izlagači iz Dobretića, pobratimske općine iz Bosne i Hercegovine.

 

Već spomenuti Grahfest kojeg pakrački i lipički obrtnici organiziraju 4. godinu za redom, započinje u 15 sati, kuhanje traje do 18 sati, potom će peteročlana stručna komisija pristupiti ocjenjivanju, a svečanost proglašenja pobjednika počinje u 20 sati.

Srednjevjekovni program

Atraktivniji dio sajma Slavonski banovac zasigurno će biti srednjevjekovni program koji će tijekom cijelog dana biti upriličen na središnjem pakračkom trgu. Srednjevjekovni program će biti realiziran zahvaljujući Redu vitezova Ružica grada iz Orahovice, Viteškom redu Svetog Nikole iz Varaždina te po prvi puta domaćim vitezovima Slavonskog banovca, a program će obogatiti i Karlovački bubnjari. Uz cjelodnevni prikazi predstavljanje srednjevjekovne opreme i oružja, maskirani vitezovi će zainteresirane posjetitelje poučavati mačevanje i borilačkim vještinama, tijekom popodneva će biti organiziran i streličarski turnir, a središnji događaj je bitka za kovnicu novca koja je najavljena u 18 sati.

Posebnost ovogodišnjeg srednjevjekovnog programa na sajmu Slavonski banovac sigurno će biti krčma „Kod veprove glave“ koju su specijalno za ovu prigodu osmislili, izgradili i instalirali članovi Povijesnog društva Pakrac i Lipik i prijatelji. Već od ranih jutarnjih sati u krčmi će se kuhati stara srednjevjekovna, gotovo zaboravljena jela, a od 13 sati će započeti i kuhanje srednjevjekovnog piva, zahvaljujući lokalnoj „Pivovari Slavonica“.

Da bi sve bilo u starinskom, povijesnom štihu, na ovom dijelu sajma će biti omogućeno plaćanje „banovcem“ – povijesnim novcem koji je u Pakracu kovan još sredinom 13. stoljeća.

Dolaze turisti iz Zagreba, Varaždina, Valpova…

Tijekom cijelog dana posjetitelje očekuju razni zabavni sadržaji. U dvorištu kurije Janković biti će postavljen kutak za djecu i mlade s raznim radionicama, ali i neizostavnim luna parkom. Na sajmu (u dvorištu kurije Jankoviće) će posjetitelji moći koristiti besplatan wifi, ulicama Pakraca će voziti kočije te turistički vlakić, a u večernjim satima, od 21 sat goste će svojim koncertom zabavljati „Gazde“.

Ove godine na Sajmu očekujemo i posebne goste koji će u Pakrac stići turističkim vlakom iz Zagreba. Vlak kreće u 10,45 sati s glavnog kolodvora i u Pakracu bi trebao biti oko 13 sati. Planirani povratak iz Pakraca za Zagreb je u 22:15 sati, a cijena povratne karte je simboličnih 10 kuna. Prema informacijama iz Turističke zajednica Grada Pakraca, autobusi turista će doći ciljano u Pakrac na Sajam iz Varaždina i Valpova.

Organizatoru na ruku idu i najave vremenske prognoze koje pokazuju da bi subota 20. listopada trebao biti lijep, sunčan i ugodan dana, idealan za dolazak u Pakrac na 10. sajam Slavonski banovac!

Info:tz-pakrac.hr

Ostaci halštatskih naselja, arheološki lokaliteti, bogata kulturna baština i prekrasna priroda – veliki su potencijali turističke ponude Požeško-slavonske županije koja je u manje od dva mjeseca domaćin dva znanstvena skupa na temu arheološkog turizma.

Da je Požeško-slavonska županija atraktivna destinacija arheološkog turizma potvrđeno je na znanstvenom skupu „Arheologija Požeške kotline i Zapadne Slavonije“. Tijekom četiri dana 47 znanstvenika, članova Hrvatskog arheološkog društva, koje je uz Gradski muzej Požega i Centar za prapovijesna istraživanja organizator skupa, predstavilo je 24 znanstvena priloga, pet projekata i tri postera. Požeška kotlina i Zapadna Slavonija nastanjeni su još od kamenog doba, no željezno doba ostavilo je dubok trag o čemu svjedoče ostaci halštatskih naselja.

foto: Dario Zastavnik

O kolikom se potencijalu radi najbolje govori i aktualno istraživanje na području Starog grada Kaptola koje se provodi u okviru EU programa transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020. Riječ je o projektu  „Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja“ vrijednog više od 2,5 milijuna eura, a 85 posto iznosa osigurao je  Europski fond za regionalni razvoj. Osim u Hrvatskoj istraživanja u okviru projekta provode se još u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji.

„Prema istraživanjima Svjetske turističke organizacije putovanja motivirana kulturom – u koju se ubraja i arheološki turizam, čine 40 posto svjetskih turističkih kretanja. Arheologija, arheološki lokaliteti, nalazišta, muzeji posvećeni vrijednim arheološkim nalazima sve su češći motiv dolaska turista i u Hrvatsku.  Požeški kraj iznimno je bogat arheološkim nalazištima, a uz sigurnosno poštivanje lokaliteta i održivost koncepta, spremni smo ih ponuditi turističkom tržištu. Zahvaljujući sjajnoj suradnji s prof. dr. sc. Hrvojem Potrebicom, koji provodi i pokreće arheološka istraživanja u našoj županiji, svjesni smo važnosti i vrijednosti nalazišta  za ovaj kraj. Raduje me da možemo najaviti uskoro i prve pakete ponude arheotura i obilazaka koje priprema receptivna turistička agencija Luks bike adventure iz Požege“, kaže Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije te najavljuje još jedan međunarodni skup pod nazivom „Izgubljena stoljeća ili vrijeme transformacije? Ponovo razmišljanje o tranziciji  kasnog Halštata/rane La Tene“ (Lost Centuries or Age of Transformation? Rethinking the Late Hallstatt/Early La Tene Transition), koji će se održati od 6. do 9. prosinca u Požegi.

foto: Dario Zastavnik

„Ovo je jedan je od rijetkih događaja u Hrvatskoj koji će nositi međunarodnu oznaku Europska godina kulturne baštine, a na njemu će sudjelovati 35 znanstvenika iz 13 zemalja. Organizatori skupa su Sveučilište u Edinburghu, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Arheološki muzej u Zagrebu, Centar za prapovijesna istraživanja i Institut za arheologiju. Skup se organizira pod visokim pokroviteljstvom Europskog društva arheologa, pokrovitelj iz Hrvatske je Hrvatsko arheološko društvo“, ističe čelnica županijske turističke zajednice.

Arheološki turizam bit će glavna tema Međunarodne konferencije „Sense and Sustainability“, koja će se u organizaciji zagrebačkog Arheološkog muzeja održati od 6. do 10. svibnja sljedeće godine u glavnom gradu Hrvatske. Na njoj će biti riječi i o istraživanjima u Požeškoj kotlini.

Izvor Lollipop

autor naslovne fotografije: Dario Zastavnik

Info:

www.tzzps.hr

Facebook fan page

Ove je godine na području Požeško-slavonske županije otvoreno 11 novih turističkih objekata, a iduće godine bi ih moglo biti još i više jer je ova županija donijela Odluku o poticanju ulaganja u razvoj turizma do 2020.

Korak po korak, ali turistički fokus se polako okreće i prema Slavoniji. Prošli je tjedan u tom dijelu naše zemlje, recimo, boravilo i osamdesetak cikloturista iz Bavarske, od kojih mnogi donedavno nisu pravili razliku između Slavonije i Slovenije. Na turističkoj mapi Hrvatske svoje mjesto traži i Požeško-slavonska županija, koja se zahvaljujući agilnosti i ambiciji tamošnjih vlasti i turističkih radnika našla i na ruti spomenutih bavarskih gostiju.

 

Korak po korak, ali turistički fokus se polako okreće i prema Slavoniji. Prošli je tjedan u tom dijelu naše zemlje, recimo, boravilo i osamdesetak cikloturista iz Bavarske, od kojih mnogi donedavno nisu pravili razliku između Slavonije i Slovenije. Na turističkoj mapi Hrvatske svoje mjesto traži i Požeško-slavonska županija, koja se zahvaljujući agilnosti i ambiciji tamošnjih vlasti i turističkih radnika našla i na ruti spomenutih bavarskih gostiju.

Požeško-slavonski čelnici, svjesni da manjak smještajnih kapaciteta može biti veliko ograničenje za sve turističke planove, odlučili su poduprijeti ulaganja u smještajne kapacitete na području cijele županije. Stoga je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević donio Odluku o poticanju ulaganja u razvoj turizma na području županije za razdoblje 2018. do 2020., temeljem koje je  objavljen i javni poziv zainteresiranima za ulaganje u smještaj za turiste. U županijskom proračunu za to je osigurano 300.000 kuna.

Danas Požeško-slavonska županija ima  52 smještajna objekta s 1061 turističkim ležajem. To je značajno povećanje uzme li se u obzir činjenica da je prije samo četiri godine ova županija imala 449 kreveta. Ove je godine otvoreno 11 novih objekata, ali Županija ima ozbiljne ambicije u turizmu i želi više od toga, a župan je najavio da će za iduću godinu za potpore izdvojiti i više od sadašnjih 300 tisuća kuna.

Direktorica Turističke zajednice Požeško-slavonske županije Maja Jakobović Vukušić,  zadovoljna je rastućim trendom u broju turističkih kreveta posljednje tri godine.

„Kako bi poticali ne samo povećanje smještajnih kapaciteta već i njihovu kvalitativnu razinu javni poziv ima i određene kriterije. Potičemo smještaj s najmanje tri zvjezdice, odnosno tri sunca za OPG-ove. Želimo gostu ponuditi kvalitetu na našem području i smatramo da je to minimum standarda. Neke jedinice lokalne samouprave, poput Lipika, Kutjeva i Pleternice, već su tijekom godine donijele odluke o sufinanciranju smještaja. Ne isključujemo da će im se do kraja godine pridružiti još neki gradovi i općine s našeg područja“, kazala je čelnica županijske Turističke zajednice.

Inače, prema modelu za koji se odlučila Požeško-slavonska županija svaki će novootvoreni smještajni objekt, koji je sufinanciran kroz mjeru svoje lokalne samouprave, iz županijskog proračuna dobiti razliku do pet tisuća kuna. U jedinicama lokalne samouprave gdje nema takvih poticaja, Županija će po svakom objektu dati po pet tisuća kuna.

„Tako izjednačavamo stopu sufinanciranja kod svih jedinica lokalne samouprave, bilo poticanja s lokalne razine ili ne. Odluka se odnosi na trogodišnje razdoblje i to otvara prostor da idućih  godina Županija i kroz druge modele potiče razvoj turizma. Primjerice kroz ruralni ili eno i gastro turizam“, poručuje direktorica TZ-a Požeško-slavonske županije.

www.tzzps.hr

Facebook fan page

Izvor: Lollipop

 

Turistički potencijal jednog od bisera slavonskog turizma Lipika, prepoznat je još sredinom 19.stoljeća kada je na području grada niknuo jedan od prvih termo mineralnih izvora u Europi. Neosporna kvaliteta vode rezultirala je izgradnjom lječilišta, vila i hotela, a poznati  Kursalon, Wandelbahn i perivoj sa romantičnim sjenicama i vodoskocima, već tada privlače u Lipik, goste iz cijele Europe.

Nisu samo prirodne ljepote i bogata povijest terapijskog i lječilišnog turizma jedini adut Lipika. Naime u samom centru nalazi se zaštićeno arhitektonsko urbano središte sa jedinstvenim perivojem unutar kojega je poučna Jelkina staza, vidikovac u crkvenom tornju i niz označenih biciklističkih putova. Zaljubljenicima u konje, mogla bi biti zanimljiva Državna ergela Lipik sa šezdesetak rasnih lipicanaca, koja posjetiteljima pruža jedinstveni doživljaj uz mogućnost jahanja konja ili ugodne vožnje u nekoj od tri vrste ponuđenih kočija. Objekti ergele u 18. i 19. stoljeću pripadali su grofovskoj obitelji Janković, a iz tog vremena je i uređeni gradski perivoj s termalnim kupalištima.

Ljekoviti Lipik

Posebnost ljekovite vode je dubina od 240 metara iz koje voda izvire, te stalna temperatura od 64 stupnja Celzijusa. U lječilišnom kompleksu Toplica Lipik provodi se rehabilitacijski program korisnika s posttraumatskim i reumatskim tegobama kao i preventivno terapijsko liječenje uz kupke, masaže ili rekreativno plivanje u zatvorenom bazenu s termalnom vodom tijekom cijele godine. U ljetnom periodu osvježenje je moguće naći unutar  kompleksa otvorenih bazena.

U funkciji turizma je i crkveni toranj na sedam katova, opremljen televizorima za vizualni prikaz povijesnog razvoja grada. Toranj je ujedno i vidikovac s prekrasnim pogledom na ulicu vila i Toplice, a ostakljen je kako bi se mogao koristiti tijekom cijele godine. Nadopuna boravka u toplicama su rekreativne aktivnosti poput šetnje gradskim perivojem i „Jelkinom stazom“ koja je upotpunjena s 26 info ploča s prikazom razvoja grada.

Brdovita okolina i šumoviti predjeli s uređenim stazama posjetiteljima pružaju mogućnost nordijskog hodanja, bicikliranja klasičnim ili električnim biciklima ili jahanja konja šumskim putovima. Turistima su posebno atraktivne „Staza lipicanaca i kune“ i „Staza tragom izvora vode“ s obilaskom 3 jezera i 11 prirodnih izvora uz izletišta pogodna za meditaciju i opuštanje.

 

Obližnja jezera Pjeskara i Raminac pružaju cjelogodišnji izazov sportskim ribolovcima, a šumovit krajolik pogodovao je i razvoju lovnog turizma.

Enološka i gastronomska ponuda ovoga kraja podjednaka je ostalim slavonskim destinacijama, pa se uz razne rakije i vina nude domaći sirevi i suhomesnati proizvodi od koji se izdvaja delikatesna talijanska konjska salama kao posebna gastronomska delicija. Tu vas očekuje i ukusni Fiš kao specijalitet ovih krajeva!

Gastronomske manifestacije tijekom godine su Ajvarfest, Pekmezijada i Fišijada, a najveće priredbe su Uskrsni sajam, proljetni Sajam cvijeća i Dan zdravlja te „Lipanj u Lipiku“ manifestacija koja traje tijekom cijelog mjeseca. Legendarni noćni košarkaški turnir „ Streetball Lipik“ tijekom ljeta je središnja sportska ljetna manifestacija, a dolaskom zimskih mjeseci slijede „Mirisi Božića“ kada je gradski park okićen tisućama šarenih žaruljica.

U dvorani Multikulturalnog centra održavaju se koncerti klasične glazbe, književne večeri i likovne izložbe, pa je Grad Lipik sa svojim termalnim lječilištem i pitomim prirodnim okolišem u turističkom smislu posjetiteljima zanimljiv tijekom cijele godine.

Dobro došli u Lipik!

Turistička zajednica Grada Lipika

Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

Facebook 

fotografije: arhiv Turističke zajednice Požeško – slavonske županije, fotografija naslovnice Maja Hrnjak

logo-tzpsz2-768x408

Turistička ponuda Velike na prvom mjestu prezentira raskošnu ponudu Parka prirode Papuk, koji uz iznimnu geološku i biološku raznolikost nudi i vrijedne sadržaje kulturno – povijesne baštine.

Planinarski raj

Očuvano Gorje Papuka pokriveno je očuvanim šumama panonske bukve u nižim  i jele u višim predjelima, a brojne planinarske staze privlače planinare i rekreativce čistim prirodnim okolišem. Područje Parka prirode geološki je najraznolikije u ovome dijelu Hrvatske, a Park prirode Papuk kao prvi hrvatski geopark članom je asocijacije europske (EGN) i svjetske (GGN) mreže geoparkova. Uz  put koji iz naselja Velike vodi ka unutrašnjosti  šumovitih predjela Papuka prostire se prekrasna dolina potoka Dubočanke kao prirodna oaza s brojnim livadama i proplancima.

Eko kamp Duboka – osvježenje u vilinskom ambijentu papučke šume

Želite li spavati pod zvijezdama Papuka, imate svoju priliku u kampu Duboka. Park prirode Papuk je jedna od najljepših kontinentalnih atrakcija, a kampiranje u parku prirode, definitivno spada u must see doživljaj. Razlozi? Udaljenost od gužve grada, djevičanski zrak i ista takva priroda i hladovina gorskih predjela kakvu Papuk nudi, dovoljan su argument za ovakvu vrstu odmora.

Ovaj suvremeni eko kamp ima 32 smještajne jedinice i može zaprimiti 96 kampista. Kamp ima vlastiti sanitarni čvor, prostor za tuširanje, kuhinja i recepcija.
Kako je ekološki opremljen, u njemu se nalazi i biološki pročistač otpadnih voda i mjesto za sortiranje otpada.
Sve je uređeno i opremljeno u suglasju s prirodom, tako primjerice na popratnim drvenim pločama možete pročitati ponešto  o prednostima solarnih kolektora koji se u kampu koriste.

Autor: Matija Pospihalj

U jednom dijelu kampa, koji zalazi već u šumi, nalazi se natkriveno mjesto idealno za roštilj, a iznad njega nalazi se sjenica na kojoj s održavaju edukacije i druženja. U planu je također otvorenje i adrenalinskog parka.

Ljubiteljima planinarenja i povijesnih znamenitosti pruža se mogućnost obilaska Utvrde Velika (452 m.n.v.)  s koje se pruža panoramski pogled na cijelo naselje Veliku i njezinu okolinu. Srednjovjekovna utvrda na južnom je dijelu brda Lapjak, a nastala je u 13. stoljeću.

U turističkom smislu i danas je atraktivna destinacija za posjetu planinara i izletnika, jer se do nje unatoč strmom šumskom terenu dolazi za oko pola sata hoda. Župna crkva sv. Augustina građena je u drugoj polovini 13. stoljeća, a početkom 17. stoljeća franjevci su ovdje osnovali samostan, školu i sjemenište, te počeli s pastoralnim radom. Franjevcima se pripisuje i obnova vinograda nakon turske vladavine, pa se uzgoj vinove loze na južnim obroncima Papuka smatra uobičajenom aktivnosti žitelja ovoga kraja.

Vinkovo u Velikoj

Vinkovo u Velikoj prva je od turističkih manifestacija tijekom godine, koja uz domaće vinare redovito okupi i brojne goste iz požeškog kraja. Planinarska priredba Papučki jaglaci koja se održava u drugoj polovini ožujka redovito okuplja po nekoliko tisuća planinara i ljubitelja prirode.
Uz pratnju vodiča i članova HGSS-a posjetitelji odabiru jednu od pet ponuđenih planinarskih staza za hodanje i cjelodnevni boravak u prirodi. Neizostavna velička manifestacija je i tradicionalna Međunarodna smotra folklora „Čuvajmo običaje zavičaja“  koja se ovdje održava gotovo trideset godina, a okuplja brojne KUD-ove iz svih krajeva Hrvatske, BiH, Mađarske i Rumunjske.

Najduži stol u Hrvata

DSC_4972 (Medium)

U sklopu smotre se održava i jedinstvena eno-gastro priredba „Najduži stol u Hrvata“ s brojnim izlagačima jela autohtone kuhinje krajeva iz kojih dolaze, ponudom vina  i štandovima koje obiđe nekoliko tisuća posjetitelja na degustaciji ponuđenih delicija. Unutar naselja, u Velikoj je i nogometni prvoligaški stadion koji uz pomoćne terene i sve potrebne sadržaje pruža mogućnosti organizirane škole nogometa tijekom cijele godine. Uz obližnji prirodni okoliš, povoljnu klimu i mogućnosti smještaja, Velika je bez sumnje  jedna od zanimljivih destinacija kontinentalnog sportskog turizma za koji ima sav potreban potencijal.

Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

Facebook 

logo-tzpsz2-768x408

Kutjevo je prelijepi gradić smješten između brežuljkastih obronaka Krndije koji mnogi s pravom nazivaju vinskom prijestolnicom Kontinentalne Hrvatske.
Gotovo svaka parcela na pitomim brežuljcima pretvorena je u rodni vinograd, a graševina kao najzastupljenija sorta grožđa ovoga podneblja ovdje ima gotovo kultni status.

Nije stoga čudo da se glavni gradski trg zove Trg graševine, a u čast „kraljice vina“ kako je ovdje zovu održava se i Festival graševine koji uz kulturni i zabavni program svake godine okuplja i stručnjake u vinogradarskoj proizvodnji s raznih strana svijeta. 

Prve trsove graševine u Kutjevo su donijeli Cisterciti ili „bijeli fratri“ koji su ovdje obitavali daleke 1232. godine,
iz koje je i čuveni vinski podrum, nezaobilazna točka gradske turističke ponude.
Vino se u bačvama ovdje čuvalo stoljećima, a zidine podruma prema legendi čuvaju i ljubavnu priču slavonskog baruna Franje Trenka i carice Marije Terezije.

Izletnicima koji tijekom vikenda posjete Kutjevo nezaobilazna točka je Vidikovac vile Vinkomir na istoimenom brdu, s panoramom pitomih obronaka uređenog vinogorja, koju mnogi smatraju za jedan od najljepših pogleda na okoliš u ovome dijelu Slavonije.

Tradiciji uživanja u vinu podređene su u Kutjevu gotovo sve gradske priredbe i proslave tijekom godine. Obilježavanje blagdana sv. Martina ili popularno Martinje na Trgu graševine svake godine okupi nekoliko tisuća planinara i rekreativaca iz cijele Hrvatske kao i susjednih država.

Nakon cjelodnevne šetnje stazama Krndije i vinskim cestama Kutjevačkog vinogorja s obilaskom klijeti i podruma domaćih vinogradara, slijedi okupljanje na Trgu graševine uz svečani mimohod sudionika proslave i tradicionalnu zabavu krštenja mošta u vino.
Uz ovu manifestaciju održava se i Noć otvorenih podruma brojnih kutjevačkih vinara, što je za posjetitelje prilika da upotpune vinsku priču s osobnim upoznavanjem pojedine vinogradarske obitelji i degustaciju vrhunskih vina.
Kutjevačko Vincelovo  još je jedna u nizu vinskih priredbi povezana uz blagdan sv. Vinka što se obilježava u drugoj polovici siječnja. Vincelovo se u ovim krajevima slavi od davnina, jer se smatra da njime počinje rezidba loze kao i drugi radovi u vinogradu.

Sveti Vinko slavi se pored gotovo svake vinogradarske klijeti posvetom vinograda, vješanjem suhomesnatih proizvoda o žicu u vinogradu i zalijevanjem čokota prošlogodišnjim vinom kako bi i nova vinogradarska godina bila barem podjednako rodna kao prethodna.
Dvorac Kutjevo

Središnje slavlje u Kutjevu održava se ponovo na Trgu graševine, gdje se uz kulturno zabavni program nudi i bogata eno-gastronomska ponuda za koju su karakteristične „vincelovske vatre“ na kojima svaki posjetitelj može na štapu ispeći domaće kobasice, slaninu i luk. Posjetiteljima je kupnjom „vincelovske čaše“ omogućeno kušanje vina na svim postavljenim štandovima, a poput svih ostalih proslava na kutjevačkom jedinstvenom Trgu graševine i Vincelovo se slavi do duboko u noć.

Ako već  niste, svakako posjetite vinsku prijestolnicu kontinentalne Hrvatske. Dobro došli u Kutjevo!

Turistička zajednica Grada Kutjeva

Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

Facebook 

fotografije: arhiv TZG Kutjevo i TZ Požeško – slavonske županije

logo-tzpsz2-768x408

Grad Pakrac sa svojom zelenom okolicom privlačnih i šumovitih obronaka u turističkom je smislu nezaobilazna točka posjetiteljima koje uz odmor i rekreaciju zanimaju povijest,  kao i muzejske znamenitosti kraja koji posjećuju. Izletničko – rekreativni lokalitet Omanovac  koji se nalazi na obroncima Psunja (655 m.n.v.) , od grada je udaljen desetak minuta vožnje automobilom i pravi je zeleni biser okružen gustim šumama. Cijelo izletište protkano je uređenim planinarskim  stazama, te sadržajima za smještaj i odmor u istoimenom Planinarskom domu, koji je prije nekoliko godina bio proglašen – najljepšim u Hrvatskoj.

U čistom okruženju netaknute prirode uz cvrkut ptica, panoramski pogled na grad i atraktivne zalaske sunca, možete uživati u svim aktivnostima boravka u prirodi – rekreativnoj odbojci, košarci i nogometu, šetnji šumovitim okolišem ili pripremi hrane na otvorenom roštilju. U neposrednoj blizini objekta je i tematsko dječje igralište, dok  za ljubitelje adrenalinskih sportova postoji i mogućnost letenja paragliderima.

U zimskim mjesecima u funkciji je uređeno skijalište i sanjkalište, dok je prirodni šumski okoliš podjednako primamljiv i atraktivan za posjetitelje tijekom cijele godine. Unutar najstarije očuvane zgrade u Pakracu koja je sagrađena 1771. godine, Muzej je vojne i ratne povijesti sa eksponatima od vremena vitezova Templara, građe iz vremena turskih osvajanja, oružja i odora Trenkovih pandura, kao i vojnika Prvog i Drugog svjetskog rata i opreme branitelja iz Domovinskog rata, za koji se govori da je u Pakracu i započeo.

U objektu Malog dvora Janković u samom centru grada, unutar obiteljske kurije ove nekada moćne obitelji smješten je Muzej Grada Pakraca s bogatom arheološkom građom, etnografskom i numizmatičkom zbirkom u kojoj posebno mjesto zauzima kovanica slavonski banovac iz 13. stoljeća.  Riječ je o jednoj od najljepših hrvatskih ali i europskih kovanica iskovanih u srebru u prvoj hrvatskoj kovnici novca koja je postojala u Pakracu (1256. – 1260. godine).

O kvaliteti malog kovanog srebrnjaka iz Pakraca pročulo se tijekom srednjeg vijeka i u širim okvirima, pa se kao platežno sredstvo slavonski banovac koristio i u Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Rumunjskoj. Na prednjoj strani kovanice je kuna u trku, a na naličju je dvostruki križ s dvije okrunjene glave. Pretpostavlja se da je upravo kuna sa slavonskog banovca bila inspiracija pri nastajanju suvremenog hrvatskog novca, jer je krzno kune služilo kao platežno sredstvo još u najranijoj povijesti. Koliko su Pakračani ponosni na svoje srednjovjekovne  srebrnjake govori i činjenica da je Sajam slavonski banovac – ruralni razvoj kroz turizam, postao najznačajnija ovdašnja manifestacija tijekom godine. Grad Pakrac i ove će godine u subotu  20. listopada okupiti preko 140 izlagača, uz brojne goste iz raznih dijelova Hrvatske ali i Slovačke i Mađarske.

Uz bogatu ugostiteljsku ponudu održati će se i natjecanje u pripremanju graha, glazbeni program uz zabavni park za djecu i mlade, kao i besplatne vožnje turističkim vlakićem ili kočijom. Predstavljeno će biti i srednjovjekovno oružje, a posjetitelji će se moći okušati u mačevanju ili streličarstvu kako bi barem na trenutak doživjeli atmosferu srednjega vijeka. Slavonski banovac biti će moguće iskovati i vlastitim rukama kako bi se ponio kući za uspomenu, a vrhunac zabave slijedi u večernjim satima i nastupu pripadnika viteškog udruženja, koji će svojim vještinama mačevanja i borbe podsjetiti na običaje ratovanja iz nekih davno prošlih vremena.

Kissing spots za zaljubljene

Park koji okružuje očuvano vlastelinstvo Janković iz 18. stoljeća omiljena je pakračka šetnica. Njegov romantični ambijent privlači umjetnike u potrazi za inspiracijom, ali  parove koji ne propuštaju selfie pored ploče s natpisom „This is a good kiss spot“.

sjenica-u-kuriji-jankovic

To nije jedina takva ploča u gradu. Još dvije ćete pronaći na atraktivnim pakračkim lokacijama – Obali Petra Krešimira IV, popularnoj Veneciji i Omanovcu, jednom od najljepših hrvatskih vidikovaca, kojeg obožavaju planinari i izletnici. Smješten na Psunju, jednoj od pet planina u Požeško-slavonskoj županiji, za toplijih dana  nudi neograničene mogućnosti izležavanja na livadi. Tu možete roštiljati,  zaigrati nogomet, okušati se u 3D streličarstvu, promatrati paraglajdere ili jednostavno uživati u pogledu na Moslavinu i Slavoniju. Čisti zen! A ako vam se ne ide kući, dobro je znati da planinarski dom ima 40 ležajeva.

Dođite u Pakrac! 

Turistička zajednica Pakrac

Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

Facebook 

Fotografije: arhiv TZG Pakraca i TZ Požeško – slavonske županije

Utjeha i smiraj i ove godine prožeti će idiličnu Pleternicu kada će tisuće vjernika potražiti utjehu i zagovor Gospi od Suza, kroz poznatu vjersku manifestaciju koja će biti održana od 23.do 31.kolovoza u Pleternici.
Devetnica je štovanje i iskaz pobožnosti koju je u ovoj župi prije 63 godine pokrenuo bivši župnik msgr. Ljudevit Petrak, a nastavlja ju provoditi preč. Antun Ćorković.

Okupljanje vjernika počinje 23.kolovoza u četvrtak, vjernici će se već u popodnevnim satima početi okupljati na brijegu uz pleterničku župnu crkvu sv. Nikole, a mnogi od njih pješice će pristizati iz okolnih ali i udaljenijih župa Slavonije kao i iz susjedne BiH. Vrijeme prije misnog slavlja predviđeno je za duhovni pred program s molitvom svete krunice u crkvi uz Gospin lik, ispovijed hodočasnika ili uplatu molitve za svoje najmilije. Misno slavlje svakoga dana započeti će u 19,00 sati, a ovogodišnju Devetnicu predvoditi će fra Ivan Matić iz Samobora.
Središnje euharistijsko slavlje na sam blagdan Gospe od Suza u petak 31. kolovoza predvoditi će msgr. dr. Đuro Hranić nadbiskup i metropolit. Pri završetku svete mise slijediti će euharistijska procesija sa službom svjetla tisuća upaljenih svijeća u zajedništvu duša vjernika s Marijom, euharistijskom Ženom.Procesija i veličanstven prizor procesije kao završnice večernjeg  misnog slavlja ključni je element Devetnice a duhovni mir  otkriva se u pjesmi Mariji u fascinirajućem okruženju tisuća zapaljenih svijeća. Tijekom svake večeri, nakon mise slijedi klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom u crkvi, a  brojni će posjetitelji na ovome čudesnom mjestu molitve, susreta, mira, praštanja i tišine ponovo pronaći oprost svojih grijeha i duhovni mir.

Višednevni boravak u Pleternici osim posjete Svetištu Gospe od Suza pruža i mogućnosti obilaska različitih zanimljivih sadržaja poput tradicijskog restorana Etno kuće Bello ili Restorana Klas s bogatom ponudom domaćih slavonskih kulinarskih delicija. Ljubitelji prostranstva i prirode svoje će mjesto pronaći na Ranču Čondić kojim upravlja istoimena obitelj. Naići ćete na 20 hektara prostranstva koje je bogato  šetnicama kroz šumu s 15 različitih vrsta drveća, 15 vrsta životinja i 3 akumulacijska jezera, a na livadama ranča možete napraviti prekrasni obiteljski piknik.Za djecu i mlađe posjetitelje jedna od zanimljivosti u ponudi je svakako i Kukuruzni labirint, jedinstven u Hrvatskoj, kao mjesto zabave, učenja i razonode. Cesta ruža i vina u dužini od oko šest kilometara čarobni je spoj kulture, enologije i prirode, a proteže se do vidikovca „Bačva“ gdje je moguće kušati vrhunska vina pleterničkog podneblja.

Bogatstvo sadržaja Pleternice možete vidjeti gotovo u svakom njenom kutku.  Tokom cijele godine, svoje doživljaj možete nadopuniti šetnjom na Cesti ruža i vina, spoju kulture, enologije i prirodnih ljepota čiji je početak u centru Pleternice s dužinom od 3,5km.

Osim u samoj Pleternici gdje ponudu smještaja gostima pruža Apartman Slavonska kuća i Klas prenoćište, ljubiteljima robinzonskog turizma na raspolaganju je i Koliba bećara, kućica za odmor stotinjak metara udaljena od Svetišta. U tišini obiteljskog imanja OPG-a Šoch noćenje gostiju moguće je i u Brodskom Drenovcu, dok je u obližnjoj Ratkovici, naselju nadomak Pleternice u Ankinoj kući s dva apartmana uz boravak gostiju omogućen i prihvat kućnih ljubimaca. Odvojite stoga dio svoga slobodnog vremena za posjetu Svetištu Gospe od Suza, kako bi uz molitvu i zajedništvo osjetili radost življenja, gostoljubivosti i ljepote koju vam Pleternica, njezini žitelji i ovaj dio Slavonije mogu pružiti.
Važno je napomenuti da je Pleternica i ciklo destinacija čije puteve i prirodne ljepote možete obići i na svome biciklu te odmor pronaći također u bike  objektima.

Biti dijelom ove svečane pobožnosti  može vas ispuniti spokojem i približiti vas nedokučivoj misteriji na jedan poseban način. Posjetite Pleternicu i uronite u potragu za sobom i mirom koji pruža jedinstveno pleterničko svetište. Dobro došli!

Želite li znati više o pleterničkoj ponudi, posjetite poveznicu.

www.tz.pleternica.hr

Facebook Turističke zajednice Grada Pleternice

Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

Facebook Turističke zajednice Požeško – slavonske županije

fotografije: arhiv TZG Pleternice i TZ Požeško – slavonske županije

Jedan od najljepših slavonskih gradova, Požega ili slavonska Atena, krajem kolovoza postaje spektakl dobre glazbe, odličnih vibracija i vrhunskih programa!

I ove godine, Požežani i gosti uživati će u Aurea festu, sljedbeniku manifestacije Zlatne žice Slavonije koji iz godine u godinu posjetiteljima pruža niz zanimljivih i raznovrsnih sadržaja. Inače moto ovogodišnjeg festivala „dobre vibracije“, ne znači odmak od slavne tradicije Aurea festa, već dodatno osnaživanje i pojačanje u vidu gastro ponude, festivala vina, narodnih običaja i uživanje u svim žanrovima glazbe.

Sve četiri festivalske večeri, nude pregršt sadržajnih programa koji će biti prilagođeni publici koja uživa u glazbi, dok će ovogodišnji festival kvalitetom sadržaja i eminentnim izvođačima nadmašiti sve dosadašnje festivale.

Što vas očekuje na ovogodišnjem Aurea festu?

IMG_4142

Tradicionalna povorka sudionika programa otvara u četvrtak 30.kolovoza Aurea fest Požega 2018. Uz  berbu grožđa, na glavnom gradskom Trgu sv. Trojstva održati će se Izbor najgizdavije Šokice, te Festival običaja i kulturne baštine. U večernjim satima, u četvrtak će se na prostoru nekadašnjeg Atletskog stadiona održati 4. Aurea Jazz Fest, kojemu je domaćin Big Band Požega. Uz domaćine će nastupiti i Marko Tolja, a večer će se nastaviti koncertom grupe Cubismo. Tijekom noćnih sati u diskoteci Platinum IN održati će se Aurea fest elektronske glazbe uz Peznt, najpoznatiji hrvatski house dvojac iza kojega se kriju Blacksoul i Mark De Line. U petak 31. kolovoza biti će održan Aurea fest popularne glazbe s 18 izvođača.

Nastupiti će Mia Dimšić, Vanna, Petar Grašo, Igor Delač, Marko Tolja, Vigor, Marko Kutlić i ostali. Najavljujemo i Aurea Urban Fest, po završetku festivalske večeri popularne glazbe. Na prostoru nekadašnjeg Atletskog stadiona nastupiti će TBF, Brain Holidays i Justin’s Johnson. Ljubitelji sevdaha u subotu 1. rujna u dvorani Glazbene škole Požega moći će uživati u nastupu regionalne zvijezde ovoga žanra Amire Medunjanin, dok će na Trgu sv. Trojstva biti održan koncert Petra Graše. Tradicionalne „Zlatne žice Slavonije“  održati će se u nedjelju 2. rujna u večernjim satima, a nastupiti će 20 legendarnih tamburaških sastava i pjevača. Slavonske lole, Slavonski dukati, Boris Ćiro Gašparac, Stjepan Jeršek Štef, Garavuše, Širok šor, samo su neka od poznatih imena završne festivalske večeri. Najbolji hrvatski tamburaši, nekadašnji Zlatni dukati, predstaviti će svoju novu pjesmu, a potom održati i cjelovečernji koncert povodom trideset godina postojanja i rada.

Pratite Aurea fest i putem društvenih mreža

Organizatori ovogodišnjeg festivala ističu kako su  „dobre vibracije“ glavni cilj ovogodišnjeg požeškog festivala, a osim gostiju koji će u njima uživati tijekom programa, one će se iz Požege ostatkom zemlje četiri festivalska dana i večeri proširiti putem društvenih mreža Facebook, Instagrama i YouTube te tako doprijeti do šire publike. Ovim putem široj će javnosti biti dostupne sve pravovremene informacije o najavljenim programima i izvođačima, a sve pjesme s ovogodišnjeg požeškog festivala biti će objedinjene i na kvalitetnom nosaču zvuka.

Donosimo program i pozivamo vas na najljepšu proslavu pjesme, plesa i tradicije ovog dijela Hrvatske. Spektakl požeške zlatne doline neće nikoga ostaviti ravnodušnim.
Stoga spremite se za spektakl glazbe i emocija, dođite na Aurea fest 2018!

Sve informacije:

Turistička zajednica grada Požege

Aurea fest 2018

Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

fotografije: arhiv Turističke zajednice grada Požege, Aurea fest

logo-tzpsz2

 

Nestvarna priroda, aktivni odmor, vrhunski zalogaj, odlična zabava, dobro društvo i poznata slavonska gostoljubivost – puno je dobrih razloga zašto navratiti u Požeško – slavonsku županiju.
No možda niste znali da je ovaj kraj prebogat i raznolikim atrakcijama od kojih je pojedinima pečat utisnula priroda, nekima povijest, no bez obzira odkud potekli, svaka atrakcija ima svoju priču.

Županija u znaku broja 5

U Požeško-slavonskoj županiji sve je u znaku broja pet – jedna je od pet slavonskih županija, ima pet gradova: Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternicu i Požegu; pet općina: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Veliku; okružena je sa pet planina: Psunj, Papuk, Krndija, Dilj gora i Požeška gora, a zaslužuje i čistu peticu za nadaleko poznatu slavonsku gostoljubivost. No Požeško – slavonska županija ima i svoju mističnu stranu, onu kroz koju se ogledaju bogati reljefi vremena.
Stoga donosimo u ovom članku, vodič za istraživanje tajanstvene  Zlatne doline.

Mistični Papuk – dom najveće kolonije šišmiša i carstvo djevičanske prirode

Od 23.travnja 1999 godine Papuk je zaštićen kao park prirode zbog izrazito velike geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine. Zaštićeno područje obuhvaća površinu od 336 km2. Godine 2007., Papuk biva upisan na kartu europe i svijeta  kao prvi geopark u Hrvatskoj (Asocijacija europskih parkova). U ovom biseru raznolikosti, pronađeno je više od 1200 biljnih i 170 životinjskih vrsta od kojih su mnoge zaštićene.

Papuk je najviši vrh istoimene hrvatske planine Papuk, koja se proteže kroz Slavoniju u Hrvatskoj. Papuk je visok 953 m/nv i nalazi se na granici Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. S vrha se pruža jedinstven pogled na slavonsko gorje i Zlatnu dolinu. Udaljenost oko 13 km. Ovisno o ruti, cijelom dužinom ili više od polovice potrebno je pješice.

Na ruti planinarskom stazom vodič nije potreban  Svakako posjetite i Jankovac, jednu od najljepših gorskih dolina u Hrvatskoj. Dolina Jankovac je smještena na sjevernim obroncima Papuka na visini od 475 m.

Bogata je hladnim izvorima i bistrim potocima, a okružena stoljetnim bukvama slavonske šume. Puna svježine i romantike uvijek je bila privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota koje nigdje više ne možemo naći u Slavoniji, Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom park-šumom.

Grobnica grofa Jankovića – svjedočanstvo ljubavi prema požeškom kraju

Grof Janković je toliko bio zaljubljen u ljepote ovog kraja da je donio odluku kako i poslije smrti želi ostati u svojoj dolini okruženoj stoljetnom šumom. Još je za života u to ime,  izgradio grobnicu u spilji iznad gornjeg jezera, nedaleko od izvora. Šesnaest drvenih stuba u dva reda, naslonjenih na stijenu vodilo je do rešetkastih željeznih vrata grobnice smještene u 8 metara dugoj i 3 metra širokoj spilji. Visina spilje je od 2 do 3 metra.


U sredini spilje postavljen je sarkofag načinjen od crvenog mramora. Na njemu su istaknuti kipovi dvaju svetaca, četiri svjećnjaka i raspelo. Na sarkofagu je bila postavljena ploča na kojoj je uklesan natpis zlatnim slovima na mađarskom jeziku i na crkvenoslavenskoj ćirilici. Nažalost, poslije I.svjetskog rata grobnica je devastirana, razbijen je mramorni sarkofag, a kosti porazbacane. Tijekom novijeg vremena uništeno je svako obilježje groba, ostalo je samo danas zaštićena  prazna spilja, zatvorena željeznom rešetkom i natpis «grob grofa Jankovića»

Srednjovjekovni grad Kaptol

Kaptolska utvrda, dio nekadašnje crkvene institucije Zbornog Kaptola sv. Petra, šesterokutni je kasnogotičko-renesansni kaštel s kružnim polukulama, te četvrtastom ulaznom kulom, koja je bila okružena opkopom ispunjenim vodom. Kaštel su osvojili Turci, te je sam Dizdar aga, posljednji osmanlijski gospar Kaptola, stanovao u njemu. Kaštel je bio sjedište Pečujske biskupije od 13. st. do dolaska osmanlija, a danas je ova velebna ruševina u vlasništvu Požeške biskupije koja sustavno provodi konzervatorske radove s ciljem potpune obnove i stavljanja u funkciju.

Arheološki lokalitet Čemernica i Gradci – općina Kaptol

Nalazi keramike i kamenih alatki potvrđuju da je 6 tisuća god. prije Krista na ovom prostoru bila razvijena starčevačka kultura – kultura prvih poljodjelaca, zatim dvije tisuće godina kasnije lasinjska kultura, te u 16.stoljeću prije Krista belegiška kultura.

Oko 8. st. prije Krista u Kaptolu se nalazilo jedno od najvažnijih kneževskih sjedišta u Europi. O izuzetnom položaju Kaptola kao razmeđa velikih europskih civilizacijskih krugova najbolje svjedoče nalazi iz grobova pod humkama (tumulima), poput bogate ratničke opreme koja uključuje i najsjevernije poznate nalaze grčkih kaciga.

Crkva Svetog Lovre – Požega

Crkva Svetog Lovre građevina je najbogatijeg kulturno umjetničkog značenja i spomenik svjetske vrijednosti prema međunarodnim mjerilima. Iako je crkva pretrpjela nekoliko razaranja i dogradnji, na južnim su zidovima i svetištu sačuvane srednjovjekovne freske iznimne umjetničke vrijednosti.

Crkva Svetog Lovre izgrađena je u XIV. stoljeću na temeljima vjerojatno, još starije crkvice, što arheolozi trebaju još i znanstveno potvrditi.

Gotička crkva u Tornju kod Pakraca

Srednjovjekovna gotička crkva nedaleko od sela Toranj kod Pakraca spomenik je hrvatske kulturne baštine najviše kategorije. Nepoznanica je kome je crkva izvorno bila posvećena, a danas nosi titular sv. Pantelejmona koji je dobila u postturskom razdoblju. Riječ je o autentičnoj gotičkoj crkvi koja pripada građevinama centralnog tipa.

Kužni pil Požega

Središnji spomenik na požeškom trgu je Kužni pil, koji na vrhu ima kip Svetog Trojstva. Taj barokni spomenik podignut je 1749. godine kao spomen na 798 Požežana koji su umrli od epidemije kuge koja je harala od 15. svibnja do 28. studenog 1739. godine kad je grad imao oko dvije tisuće žitelja.

Na spomeniku piše da ga je podigao grad, a izradio \”pictor di Veneta\” Gabrijel Granicije za 2000 jaja i 300 forinti. Na četvrtastom je postolju natpis, a istaknuta slova, čitana kao rimski brojevi, zbrojena daju godinu izgradnje.

Kurija Kušević – Pleternica

Kurija Kušević sagrađena je najvjerojatnije u 18. stoljeću, iako većinom sadrži stilske karakteristike 19. stoljeća. Kurija Kuševića najpoznatija je po Svetozaru Kuševiću, po kojem je i dobila ime, pravniku i narodnom zastupniku.

Iako građevina nema određenu klasu kulturnog dobra, riječ je o povijesnoj građevini (kuriji) kakvih je na području Požeško – slavonske županije vrlo malo.  Kurija u Kuzmici je vrijedan povijesni objekt, gdje su na jednom mjestu vidljiva različita arhitektonska rješenja.

Velički Stari grad  (Velika)

Stari Velički grad bio je vlasništvo veličkih Befekijevaca, a nakon dolaska Turaka postaje vojnička postaja. Utvrda se tlocrtnom kompozicijom dosta razlikuje od svih građevina na ovom području, a ima izdužen peterokutni tlocrt čija sjeverna fasada djeluje monumentalno, poput prove broda, a svojim bridom je dobro orijentirana prema sjevernim nepogodama i vjetrovima.

Danas je Velički grad samo djelomično sačuvan, no još uvijek izaziva divljenje izletnika i planinara jer do njega vodi markirana planinarska staza.

Stari grad Čaklovac – osluhnite mističnu povijest starih templara

Stari kameni grad Čaklovac, smješten je na obroncima Psunja na 400 metara nadmorske visini, te je do njega potrebno sat vremena hoda od doline. Grad je u srednjem vijeku imao važan strateški položaj jer je kraj njega prolazio važan put od Kamengrada i Požege u smjeru Pakraca – gdje je bila prva hrvatska kovnica novca.

Vlasnici ovog grada bili su templari, ivanovci, a zatim ban Petar Keglević(1523.) i Franjo Tahi. Turskim osvajanjem 1544.g. gubi svoj značaj, a danas je od cijelog “kompleksa” ostala sačuvana visoka peterokutna kula.

Spomenik fra Luki Ibrišimoviću – Požega

Pred Katedralnom crkvom Svete Terezije nalazi se spomenik fra Luki Ibrišimoviću (1626. – 1698.) koji je rođen i sahranjen u Požegi (u kripti crkve Svetog Duha). Fra Luka Ibrišimović je na Grgurevo 12. ožujka 1688. godine, poveo narod u odlučujuću borbu protiv Turaka. Zahvalni Požežani svake godine obilježavaju taj dan kao Dan grada.

Stari grad Požega

Prave početke Požeškog burga, izdužene šesterokutne utvrde treba tražiti u prvom spomenu Požeške županije iz 1210. godine i samog Castrum de Posege iz 1227.godine. Grad je funkcionirao sve do godine 1537. kada su Požegu osvojili odredi smederevskog Mehmed paše Jahjapašića. Danas je na mjestu tvrđave park i šetalište uređeno prema nacrtima Vilima Justa iz 1877. godine, koje od 1905. godine nosi Strossmayerovo ime, premda ga Požežani i danas zovu Stari grad, ili samo Grad.

Sovsko jezero – općina Čaglin

Sovsko jezero je jedinstveni primjerak prirodnog jezera u brdsko-brežuljkastom području kontinentalne Hrvatske. Okružuje ga šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, te šuma bukve, dok je jezero obraslo trskom, šašem i ostalim močvarnim travama što mu daje čar i izvornu prirodnu ljepotu. Zanimljivost leži u tome što se pretpostavlja da je Sovsko jezero zapravo ostatak Panonskog mora, jer su ovdje pronađeni okamenjeni ostatci morskih organizama u njegovim dubinama.

Isusovački dvorac Kutjevo

Današnji dvorac dio je nekadašnjeg isusovačkog sklopa koji se sastojao od samostanske crkve, rezidencije (kasnije dvorca), te gospodarskih zgrada i vrtova, a nastao je na ostatcima cistercitske opatije, od kuda i potječe naziv de Gotho. Tijekom vremena mijenjao je i vlasnike i izgled, a prilikom obnove 90-ih godina prošloga stoljeća uspjela se sačuvati njegova povijesna originalnost. Cijeli arhitektonski sklop izgradili su Isusovci u razdoblju od 1704. do 1735. Od cistercitskog samostana iz 13. stoljeća do danas izmjenjivala su se razdoblja uspona i uzornoga gospodarenja, pri čemu posebno napreduje u doba cistercita, isusovaca i obitelji grofova Turkovića.

Katedralna crkva Sv Terezije

Katedralnu crkvu Sv. Terezije Avilske gradio je vlastitim sredstvima zagrebački biskup Franjo Thauszy. Dozvolu za gradnju crkve dala je carica Marija Terezija 11. srpnja 1754. g. Kamen temeljac postavljen je 28. lipnja 1756. g. Crkva se gradila sedam godina, a posvetio ju je 24.7. 1763. g. spomenuti biskup Thauszy. Unutrašnjost požeške katedrale uređena je u stilu razigranog baroka i rokokoa. Crkvene orgulje izrađene u tvornici Josipa Brandla u Mariboru postavljene su 1900. godine, a obnovljene 1966. Ljepotu crkve upotpunjuju zidne slike koje su naslikali 1898. i 1899. godine glasoviti hrvatski slikari Celestin Medović i Oton Iveković. 1902. godine u Beču je objavljena knjiga “Umjetnost u riječi i slici u Austrougarskoj monarhiji“, gdje je Izidor Kršnjavi, hrvatski slikar i povjesničar umjetnosti, posebno istakao izuzetnost ove crkve.

Muzej u loncu – Gradski muzej Požega

U želji da sačuva što više starih jela, Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega osmislio je projekt Muzej u loncu s tradicijskim jelima slavonske kuhinje s kraja 19. i početka 20. stoljeća poput vinogradarskog ćevapa, vajnsupe, požeških pijanaca, trganaca…

Sve priče iz prošlosti i recepte jela Požeštine i cijele Slavoni i sva zadovoljstva tematske gastro ture Muzeja u loncu bit će vam servirani kroz zanimljive priče iz prošlosti Požege i Požeštine.

Kapela Sv.Andrije, Brezine (Grad Lipik)

Drvena kapela se prvi puta spominje 1757. godine, a atraktivna je i zbog autentičnog pokrova od cijepanih hrastovih daščica – cijepane šindre, te je kao takva jedinstvena u Slavoniji. Ako posjetite Lipik, posjetite i ovu neobičnu drvenu kapelu.

Nekoliko zanimljivosti za kraj:

Ø  Sovsko jezero u istočnom dijelu Požeško-slavonske županije na području Čaglina jedini je ostatak nekadašnjeg Panonskog mora.

Ø  Paralela 45,3 koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima – Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Boredeauxom i Oregonom.

Ø  Legenda kaže da je udovica Clicquot, ista ona dama koja je u 19. stoljeću pokorila svijet svojim šampanjcima, na putu u Petrograd posjetila Pleternicu i toliko se oduševila tamošnjim brežuljcima da je po povratku u Champagneu Pleterničanima poslala lozne cijepove. I danas u njezinu čast jedan od pleterničkih brežuljaka nosi ime  Klikun, po načinu na koji su mještani izgovarali  njezino ime Clicquot.

Ø  Navodno su carica Marija Terezija i barun Franjo Trenk 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji potječe iz 1232., iste one godine kada su cisterciti izgradili ovaj najstariji vinski podrum u Hrvatskoj.

Ø  Vinogorje Kutjevo je najtrofejnije hrvatsko vinogorje na svjetskim ocjenjivanjima vina. Kutjevačka vina dobitnici su nagrada svjetskog stručnog vinskog časopisa Decanter koji svake godine donosi izbor i preporuke najboljih vina na svijetu.

Ø  Čini se da je upravo pakračka kuna, koja se kovala u kovnici novca još 1256., bila inspiracija današnjem hrvatskom novcu. Banovac je bio srebrni novac koji je na prednjoj strani imao kunu u trku, a na naličju patrijarhalni križ s dvije okrunjene glave. Posjetite li Pakrac možete iskovati svoj primjerak Slavonskog banovca te ponijeti kući jedinstveni suvenir.

slavonski-banovac-768x512

Ø  Bentley, Lamborghini, McLaren i Aston Martin DB10, koji se vozio u filmu o James Bondu, opremljeni su visoko kvalitetnim staklom s posebnim svojstvima iz tvornice Lipik Glas. Zanimljivo je da i Apple trgovine po cijelom svijetu imaju staklene stepenice od stakla izgrađenog u toj tvornici.

Dobro došli u Požeško – slavonsku županiju – destinaciju povijesnih priča, mističnih legendi i bogatog kulturno povijesnog naslijeđa!

www.tzzps.hr

Facebook fan page

fotografije: arhiv ZU Požeško – slavonske županije

htz-2016-logo-slogan-hrvatski_rgb-mali-768x488

logo-tzpsz2-768x408

Požeško – slavonska županija – destinacija poezije i prirode

Povezati prirodu i poeziju usred iščekivanja utakmice godine, moguće je u Požeško – slavonskoj županiji, destinaciji gdje se plodovi prirode i umjetnost vole. 

U OPG Livak u Kutjevu, kraju poznatom po vrhunskim vinima, održana je  ove subote (7.srpnja 2018.,) “Večer poezije“ na kojoj se, unatoč utakmici Hrvatska – Rusija i mnogim događanjima u Požeštini, okupilo 30-ak pjesnika te ljubitelja poezije i prirode.

U ugodnoj druženju i atmosferi uz dobru slavonsku zakusku i piće, u moru prekrasnih stihova i jako zanimljivih recitacija i uz gitarističku pratnju, sudjelovalo je ukupno 11 pjesnika i recitatora. U pozdravnoj riječi domaćin Predrag Livak, poželio je svima ugodnu večer, dobro raspoloženje i da pobijedi Hrvatska, što se na sreću pjesnika i recitatora u ovom OPG-u , i ostvarilo.

 

Od „Vapaja slavonskih polja“ do „Loze uz balkon“ i autorskih priča – gitara i gusle

Jure Vidakušić, predsjednik KUD-a „Zavičajno društvo Rama“ Pleternica izveo je autorsku pjesmu „Djed Božićnjak“, a mlade članice iste udruge Iva Marija Jakovljević, Ružica Pavličević i Nika Jakovljević su izvele pjesme pjesnika Ivana Čuljka iz Rovišća.

Blaženka Jurdas iz Požege recitirala je pjesme „Tko sam i što sam“ i „Tamo“. Predrag Livak je recitirao pjesmu Jure Kaštelana „Ne mrzim svijet“ i ispričao kratku autorsku priču „Jedan Brko, ili sve u znaku broja jedan“. Članica Udruge zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“, Mira Šulc, recitirala je pjesme „U oblaku snenom“, „Niti sna“  i „Vapaj slavonskih polja“, a Kata Tutić, iz istoimene udruge, je izvela pjesme „Loza uz balkon“, „Narazdvojni kao“, „Obitelj“ i „Volim“.

Željka Kukić pjesnikinja iz Dvora na Uni (inače porijeklom Kutjevčanka) recitirala je pjesme „Kutjevo u srcu“, „Lađa života“, „Molitva“ i „Putokazi“. Zorislav Vidaković, pjesnik iz Osijeka, je recitirao pjesme „Usamljeni starac“, „Kada bih upoznao“, „Mrak se veliki spustio“ i „Ludi Jamro“. Kristina Koren pjesnikinja iz Zagreba izvela je pjesme Sve što trebaš znati“, „Sjaj zaleđenog jezera“, „Krijesnice u trnju“, „Odana tišinama“, „Jesi li siguran“ i „U zjenici vremena“. Svi prisutni su se složili da bi ovakvu večer svakako trebalo ponoviti.

Ovom kulturnom događaju u prirodi, potporu je dala Požeško-slavonska županija, koja je  pokazala kako podržava ovakav jedinstveni događaj koji je zanimljiv splet poljoprivrede, prirode i kulture. I to u prelijepom ambijentu domaćeg OPG-a.

Za kraj nadahnite se poemom koja se zove Oda bijelom glogu, a koja se u originalnoj interpretaciji izvela na guslama.

„Oda bijelom glogu“

Kod Livaka stigli na imanje

Obaviti bijelog gloga branje.

Nema čaja do od bijelog gloga

Likarija on je srca moga.

Čaj od lista i od cvijeta bijela

Liječi nemoć i duše i tijela.

Još da vidiš osmijeha na licu,

Kada u čaj dodaš rakijicu.

Sa HTV-a ljudi su nam stigli,

Ne bi l’ svoju čitanost podigli!

Autor glazbe za ovu pjesmu je Jure Vidakušić, a tekst je napisao Predrag Livak.

 

Za one koji vole gorsku hladovinu umjesto vrućih plaža..

Volite li ambijent planinarskih staza  i hladovinu šuma koje ljeti pružaju dobrodošao odmor od sparina? Volite tišinu i mir koju pružaju guste šume i skriveni planinarski predjeli?
Bistri slapovi, malene špilje, nalazišta rijetkih biljnih vrsta i čudesni vidikovci, vaša su najdraži ambijent od kojeg ni ljeti ne odustajete? Ukoliko vam sve od nabrojanog odgovara, donosimo vodič za top 7 prirodnih atrakcija Slavonije stoga krenimo prema Papuku i okolici:

Krenimo na Papuk!

Od 23.travnja 1999 godine Papuk je zaštićen kao park prirode zbog izrazito velike geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine. Zaštićeno područje obuhvaća površinu od 336 km2.
Godine 2007., Papuk biva upisan na kartu europe i svijeta  kao prvi geopark u Hrvatskoj (Asocijacija europskih parkova). U ovom biseru raznolikosti, pronađeno je više od 1200 biljnih i 170 životinjskih vrsta od kojih su mnoge zaštićene.

PENTAX Image

Papuk je najviši vrh istoimene hrvatske planine Papuk, koja se proteže kroz Slavoniju u Hrvatskoj. Papuk je visok 953 m/nv i nalazi se na granici Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. S vrha se pruža jedinstven pogled na slavonsko gorje i Zlatnu dolinu. Udaljenost oko 13 km. Ovisno o ruti, cijelom dužinom ili više od polovice potrebno je pješice. Na ruti planinarskom stazom vodič nije potreban.

JANKOVAC – zaštićena park šuma

Djevičanska svježina  gorskih dolina sa bistrim potocima i hladovinom ukazat će vam se kroz predjele Jankovca. Jankovac je jedna od najljepših gorskih dolina u Hrvatskoj. Smještena je na sjevernim obroncima Papuka na visini od 475 m. Bogata je hladnim izvorima i bistrim potocima, a okružena stoljetnim bukvama slavonske šume. Puna svježine i romantike uvijek je bila privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota koje nigdje više ne možemo naći u Slavoniji, Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom park-šumom.

Sekulinačke planine – odvažni, ovo je lokalitet za vas:

Posebni rezervat šumske vegetacije nalazi se u teško pristupačnom dijelu Papuka na nadmorskoj visini od 740 do 820 metara. Oko 150 godina stara šuma bukve i jele zaštićena je 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije na površini od 8 hektara. Udaljenost oko 14 km, više od polovice puta pješice. Preporučamo ipak uzeti vodiča zbog guste šumske vegetacije koja povremeno otežava kretanje. Lokalitet je poseban i vrijedan istraživanja.

LISIČINE ARBORETUM

Arboretum Lisičine nalazi se u selu Lisičine, općina Voćin, usred planine Papuk. Stvaran je od 1963. godine. Bogat je raznoraznim vrstama drveća i grmlja, kako onih koji su bili domaće vrste u Hrvatskoj, tako i vrstama podrijetlom iz krajeva diljem Europe, Azije i Amerike. Nadahnite se posebnim bojama cvijeća i hladovine ovog jedinstvenog arboretuma.

CRNI VRH I VRANI KAMEN

Crni vrh je najviši vrh zapadnog Papuka, 865 m/nv. Nalazi se na središnjem dijelu dugačke kose koja se od Vranog kamena proteže prema Voćinu.

Dalje planinarskim putem prema Daruvaru dolazi se i do geološke formacije nazvane Vrani kamen.

Vrh je kamenit, posve drukčiji od drugih vrhova u Slavoniji. Na vrhu je HPD Petrov vrh postavio jednostavan maleni metalni kontejner koji služi kao planinarsko sklonište. Ljubitelji planinarenja uživat će u jednoj od najljepših dionica Slavonskog planinarskog puta.

KAMENGRAD

Kamengrad je srednjovjekovna utvrda pod vrhom Papuka, na visini 640 m, a prostire se na površini od 1 hektara. Gradila ga je domaća vlastela, u vremenu od 14. do 16. stoljeća. Godine 1536. Turci osvajaju Kamengrad i više od 150 godina drže ga u svom vlasništvu. Zbog svog položaja, imao je važan vojnostrateški značaj. Zadnjih 300-tinjak godina, grad je napušten i u fazi je prirodne destrukcije. Utjecaj atmosfere, biljni i životinjski svijet devastiraju zidine, kamenje se osipa, a grad gubi prvotne konture. Ipak, radi se o lijepom i zanimljivom lokalitetu.

Za Kamengrad su vezane i brojne legende, a najzanimljivija je ona o skrivenom zlatu. Poslije oslobođenja od Turaka, po okolnim selima se pričalo da je u podrumima pod Kamengradom sakriveno zlato. Jedan se hrabri čovjek odvažio i zašao u podrume, te spazio zmiju sa krunom na glavi, kako leži na dukatima. Ustrašio se, zagrabio tek nešto malo dukata sa hrpe i pobjegao u obližnje selo.

Obiđite i Vražji mlin

Poseban je ovo kanjon s kaskadnim slapovima, gdje se potok Krajčinovica ulijeva u Paleški jarak. Ljepote prirodnih formacija ostaviti će vas bez daha a krajolik nudi brojna osvježenja i iznenađenja.

Sekulinačke planine i dva hrasta
Poseban rezervat Sekulinačke planine, su šumska vegetacija koju čine prašume bukve i jele a zaštićene su kao poseban šumski rezervat 1966 godine prostirući se na površini od 11 hektara.

Nalaze se u teško pristupačnom dijelu Papuka na nadmorskoj visini od 740 do 820 metara. Smatra se da su „planine“ stare oko 150 godina i od posebnog su interesa za istinske zaljubljenike prirode. Posebnost je i ta što su takve šumske oaze prašumskog tipa vrlo rijetke i na Papuku. Divovi Papuka,  hrastovi, stari preko 400 godina, najstariji su živi organizami Slavonije. Nažalost, jedan je pao pod teretom vremena.

Na ovom području može se pronaći Catinella olivacea, veoma rijetka vrsta gljive, a Sekulinačke planine su jedina šuma u Hrvatskoj gdje je ta vrsta pronađena.

Fotografije: Montis Aurea, fotografija Papučkog slapa TZ Požeško – slavonske županije

www.tzzps.hr

Facebook fan page

htz-2016-logo-slogan-hrvatski_rgb-mali-768x488

logo-tzpsz2-768x408

Štošta se lijepog događa ove godine u Požeško – slavonskoj županiji u kojoj novi turistički proizvodi osvajaju sve više putnika. Od atraktivne gastro akcije Okusi Zlatnu Slavoniju, biciklističkih avantura o kojima smo  izvještavali, do ukusnih winetastinga dostupnih gotovo u svakom kutku Zlatne doline – raspon doživljaja je sve bogatiji.

foto: Zlatni Lug

HOTSPOTS PREPORUKA: KAMPIRANJE U POŽEŠKO – SLAVONSKOJ ŽUPANIJI:

Razmotajte vaše šatore, parkirajte kamp kućice u Parku prirode Papuk ili nadomak Požege!

foto: Vile Montis Aurea, planinarenje na Crnom vrhu Papuka

Sladokusci, gurmani, biciklisti, vinoljupci, ljubitelji prirodnih ljepota ili povijesnih ostavština, ovdje možete pronaći savršenu turističku oazu, a dodatan bonus za sve ljubitelje spavanja pod vedrim nebom je da možete tu i kampirati. 

Spakirajte kućice i šatore – krenimo na čudesni istok Hrvatske u jednu od naljepših kontinentalnih županija:

foto: Montis Aurea

Gdje i kamo otići?

U proteklih godinu dana ova županija postala je bogatija za 2 nova kampa.  Jedinstveno kampersko iskustvo možete doživjeti na dvije lokacije: kamp odmorištu Duboka u Velikoj i kamp odmorištu Zlatni Lug u Emovačkom Lugu, 5 km udaljenom od Požege. Oba kampa nude najsuvremenije standarde  eko kamperskog smještaja, a na raspolaganju su i brojne rekrativne aktivnosti.

foto: Zlatni Lug

Eko kamp Duboka – osvježenje u vilinskom ambijentu papučke šume

Želite li spavati pod zvijezdama Papuka, imate svoju priliku u kampu Duboka. Park prirode Papuk je jedna od najljepših kontinentalnih atrakcija, a kampiranje u parku prirode, definitivno spada u must see doživljaj. Razlozi? Udaljenost od gužve grada, djevičanski zrak i ista takva priroda i hladovina gorskih predjela kakvu Papuk nudi, dovoljan su argument za ovakvu vrstu odmora.

foto; Montis Aurea, Papuk

Djeca će vam biti  unatoč početnom otporu, zahvalna izbavite li ih iz ralja mobitela i tableta a nadomak kampa možete se uvijek aktivno odmoriti uz planinarenje, biciklizam, izlete u okolicu ili se opustiti uz sjajna vina i gastro objekte.

Kamp koji brine o okolišu

foto: PP Papuk

Ovaj suvremeni eko kamp ima 32 smještajne jedinice i može zaprimiti 96 kampista. Kamp ima vlastiti sanitarni čvor, prostor za tuširanje, kuhinja i recepcija. Kako je ekološki opremljen, u njemu se nalazi i biološki pročistač otpadnih voda i mjesto za sortiranje otpada. Sve je uređeno i opremljeno u suglasju s prirodom, tako primjerice na popratnim drvenim pločama možete pročitati ponešto  o prednostima solarnih kolektora koji se u kampu koriste.

foto: PP Papuk

U jednom dijelu kampa, koji zalazi već u šumi, nalazi se natkriveno mjesto idealno za roštilj, a iznad njega nalazi se sjenica na kojoj s održavaju edukacije i druženja. U planu je također otvorenje i adrenalinskog parka.

foto: PP Papuk

Kamp odmorište  Zlatni Lug

Ako ste čuli za restoran Zlatni Lug, ili imali prilike u njemu degustirati neke od brojnih specijaliteta ovog kraja, razveselit će vas vijest da se nedaleko od tog restorana u Emovačkom lugu, otvorio još jedan kamp.

Ovaj suvremeni kamp, nudi mogućnost spajanja na električnu energiju i vodu, prostor za servisiranje kampera i kabinu za pražnjenje kemijskih WC-a, tuševe, prostor za pranje suđa i WiFi signal. Sastoji se od 15 smještajnih jedinica i može zaprimiti 45 gostiju. U sklopu odmorišta na raspolaganju vam je i park za roštiljanje.

Nadomak kampa nalazi se Ribarska kuća, brojne ciklo staze, atraktivan ribnjak.. Djecu će razveseliti domaće životinje koje neometano šeću ovim imanjem a vas će razveseliti opcije aktivnog odmora koje se nude na ovoj lokaciji. Prostor kampa je osvjetljen i osiguran video nadzorom, i u ponudi ima 15 prostranih parcela za kampere veličine 70m2

foto: Zlatni Lug

Uz nepomućeni sklad prirodnih divota, gosti mogu uživati u brojnim sportskim i rekreativnim mogućnostima kao što je pješačenje, vožnja biciklom, jogging, pecanje, boćanje, streličarstvo, mali nogomet, obilazak imanja i domaćih životinja. A možete isprobati i nešto drugačije.

Preporuke za istraživanje čudesne prirode Požeško – slavonske županije:

foto: Montis aurea, Sekulinačke planine, detalj okoliša

Možda da se okušate u potrazi za mističnim tajnama povijesti, kao što je primjerice osvajanje ovakvog lokaliteta:

Kamengrad, foto Montis Aurea

Ili bi se voljeli  popeti na ovaj vidikovac Papuka, i dopustite prirodi da vas zagrli sa svih strana?

Možda  zaspati ispod spokojnih starih hrastova koji mogu pružiti savršenih ljetni hlad, daleko od morske buke i ljetne zamarajuće špice?

foto: Montis Aurea, stari hrastovi Papuka

Puno je razloga je za doći i istražiti požešku dolinu, a možda bude samo jedan dovoljan da joj se zauvijek vraćate. Gostoprimstvo i toplina ljudi ovog kraja, novi inovativni okusi tradicijske gastronomije, zlatne kapljice vina, biciklističke ture skrojene po vašoj želji i kampovi smješteni u vinarsko gastro raju. 
Ima li bolje pozivnice za dolazak?

Više informacija o kamperskim oazama pronađite na slijedećim poveznicama:

www.tzzps.hr

Facebook fan page

htz-2016-logo-slogan-hrvatski_rgb-mali-768x488

logo-tzpsz2-768x408

Foto: Montis Aurea, Zlatni Lug, PP Papuk, naslovna fotografija Matija Pospihalj, PP Papuk