Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je potencijal kulturnog turizma kao jedan od prioriteta u strategiji razvoja turizma, kako bi se smanjila sezonalnost te potaknula turistička aktivnost tijekom većeg dijela godine.
Oko 37 posto svih međunarodnih putovanja pripisuje se putovanjima motiviranim kulturom. S tri lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a, izuzetno vrijednom i bogatom arheološkom baštinom te koncentracijom zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, Splitsko-dalmatinska županija idealno je pozicionirana za razvoj kulturnog turizma. Polovina svih nacionalnih dobara materijalne i nematerijalne kulturne baštine RH s popisa UNESCO-a na području je te županije.
Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja, kao što su jezik, usmena književnost, glazba, ples, igre, mitologija, obredi, običaji i tradicijski obrti, ali i kulturalni prostori, odnosno žive zajednice u kojima se ti oblici još uvijek njeguju, iznimno je važno vrijednu baštinu zaštititi, prezentirati i staviti u funkciju turizma.
Hrvatska se može pohvaliti i sa trinaest dobara uvrštenih na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, a njih pet su s područja Splitsko-dalmatinske županije:
- čipka od agave u sklopu čipkarstva u Hrvatskoj
- hvarska procesija ‘Za Križen’
- Sinjska alka
- vrličko nijemo kolo
- klapsko pjevanje
Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice benediktinskog samostana u Hvaru, a ta je vještina u Hvaru prisutna od sredine 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim, mukotrpnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave, a nakon obrade niti su bijele, prilično tanke, određene čvrstoće i dužine.
Procesija ‘Za Križen’ jedinstveni je obred osobite pobožnosti, izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, koji se neprekidno odvija pet stoljeća i povezuje šest otočkih mjesta (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska).
U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz šest župnih crkava započnu ophodi na čelu s križonošom koji nosi križ težak do 18 kilograma. Slijedi ga izabrana pratnja te mnoštvo vjernika i hodočasnika, zaustavljaju se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta da bi se pred jutro vratili u svoju župnu crkvu. Procesija traje osam sati tijekom kojih se prijeđe 25 kilometara.
Sinjska alka viteški je turnir koji se u Sinju održava od 1717. godine prve nedjelje u kolovozu, u spomen na pobjedu nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine. Tijekom natjecanja alkari jašu na konjima u galopu niz glavnu ulicu ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Pravila turnira promiču poštenu igru i naglašavaju značaj sudjelovanja u životu zajednice, sudionici Alke moraju biti članovi obitelji s područja Sinja i Cetinske krajine. Sinjska alka je jedini preživjeli primjer srednjovjekovnih viteških natjecanja koja su se redovito održavala u hrvatskim obalnim gradovima sve do 19. stoljeća.
Vrličko nijemo kolo jedinstveno je po načinu izvođenja, bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj kada postoji (svira se u tradicijski instrument diple, mijeh tipa gajdi, ili specifičan način pjevanja u malim skupinama ‘potresanjem’ glasa – rera, ganga, ojkavica).
Jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru.
Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu poznajemo i danas formirala se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, naročito u Dalmaciji. Najstariji klapski model, pučka klapa, neformalna je skupina pjevača koji povremeno pjevaju zadovoljavajući na taj način prvenstveno svoju ljubav prema pjevanju. Usmena tradicija i jednostavnost glazbenog izričaja, spontano pjevanje, glavne su karakteristike ovog klapskog modela. Posljednjih desetljeća klapsko je pjevanje doživjelo velike promjene i steklo veliku popularnost i izvan Dalmacije, kolijevke klapskog pjevanja.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Vrlika, Tz Sinj
